DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 1 <-- 1 --> PDF |
ite Iliri. Br. 7. u ZAGREBU, 1. srpnja 1891. God. XV. Šumska presadnja i njene posljedice. (Svršava se.) Da na pitanje, stavljeno glede postupka kod gojitbe šunia u predidućem broju 0. g. temeljito odgovoriti, te iz toga jož posebne zaključke aa proBadaju iiivesti možemo, pritegninio u razpravu ovu još i ujeke najvažnije fizikalne zaključke iz knjige Dr. Ebermajera: „Die fisikaliscbe Einwirkung des Waides auf Luft und Boden,** Iz te knjige, koja je napipana na temelju pomljivo iztraženih meteorologičnih opažanja (samo šteta, da se te studije na prašume u raznih visinah neosvrću) razabrati ćemo, da je sve živa istina, što do sada tvrdismo, i bez da se u potankosti upiištamo. S toga ćemo se kod dalnjeg razpravijanja držati te knjige. Sunce nam daje za život potrebno svietlo i topMnu a izmedju ovoga i naše zemlje stvara i raztvara se voda u paru, a iz ove opet magle, mrazovi, snieg i led, a to su opet pomagala, koja tlo mebanićno i lučbeno stvaraju i raztvaraju, Najživabnije lučbeno i fizikalno djelovanje biva upravo tik kore naše zemlje, a to ne zato, jer joj sunce najbliže leži, nego zato, jer se ovdje najviše topline sunčane sakuplja, a osim toga i vlaga, pa kao što god je voda za razstavljanje u kemičnih labotai´ijah pomoćju topline glavno sredstvo za analize organičnih i neorganičnili tvari, tako je i voda jedan od najmoćnijih činbenika za sve pretvorbe u prirodi, ticale se ove pretvorbe u životinjskih, bilinskih ili neorganičnih tjelesab. Da to djelovanje najizdašnije bude mora ipak u njekora stanovitom razmjerju toplina sa vodom na tlo djelovati a jedno bez drugog ostaje nepomično. U tropskih predjelih je proizvadjanje gornjih factora za životinje i biline najobilnije, dočim je u istoj širini od polutnika vazda tim manje, što se više nad morem diže. Mi vidimo s toga do eauatora njeke vrsti drva oriaške n. pr. eukaliptus, dočim kod nas na istom tlu ista vrst u Italiji tek dimensije hrasta postići može= Hrast lužnjak u ravnici Slavonije ima veću drvnu gromadu, nego^ što ju ima na istom tlu az istu vlaeu i>o ravnicah Bavarske, koje još i SOOO´ nad 19 |