DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1891 str. 5 <-- 5 --> PDF |
243 U Bavar. granica granica sniega do 7.000´ nad morem. „ „ „ šumska „ 5.000´ „ „ na Himalaji „ sniega » — » » „ „ „ šumska „ 12.000´ „ „ Tomu nam je poznato, da 1* u širini kruglje zemaljske iznosi diferenciju u temperaturi, koja odgovara visini od 200´—300´ iznad mora ili 1" širine mienja popriećnu temperaturu od 0-5" Celsija., Tražimo li sada pravu domovinu svakoj vrsti drva i proučimo li ondje razne stojbine za pojedinu vrst, tada ćemo naći ključ pomoćju šum. nauke, kako se koja prenesena vrst ma na koje tlo i na koji meridian ili njegovu visinu zasijati, presaditi i gojiti imade, nu to nam manjka. Učenjaci putuju po Gongu i po sjevernih i južnih ledenih morih, al tko je još proučio za nas najvažniji pojas: topli umjereni, koji zahvaća još Hrvatsku, Slavoniju i malu Aziju i t. d., te hladni umjereni pojas, koji se stere iznad naše domovine, do južne Švedske i Norvežke? Gdje je ma jedan ratar ili šumar na svietu, koji bi izvjestno znao geografički pokazati pradomovinu koje najvažnije importirane vrsti žitarica, voćaka drveća, te opisati dotičnu stojbinu za sve vrsti tla i podnebja; neima ga, a dok to nebude, dotle se i naše kulturne studije za importirane biljke u novoj domovini nesavezno s pradomovinom temeljito riešiti neće i moje je uvjerenje, da to šumari riešiti mogu, a ratari tada tek od šumara naučiti a obratno nikada biti neće, jer ratari postojanih i velikih primjera zato neimadu, ta čitajmo samo silne primjere, koje Dr. Kišpatić u svojem dielu: „Iz bilinskog svieta" opisuje. Da ipak dodjemo zemljopisno u trag n. pr. samo kestenu, orahu, lužnjaku, kitnjaku, biel. boru, bukvi, jeli, omoriki, arižu, limbi i lipi, prolistao sam možebiti deset raznih dielah, i kako se jedan pisac drugom protuslovi u svojih opisih, nije niti čudo, da bi čovjek podvojio, da li će se u toj površnosti temeljiti i znanstveno neoborivi kulturni propisi ma ikada pronaći. Prema raznim strukovnim dielim, koja mi na razpolaganja stajaše, potra žio sam potrebite historičko-geografičke podatke za šumsku kulturu glede gore spomenutih vrsti drva, ter prilazem ovdje kratki izvadak, sabran iz botanike Dr. Dobnera, Dr. Kolačeka, Koroskenija, Grist. Liebicha, Burckhardta i Ettingera. Pitomi kesten. Domovina: Hrvatska, Slavonija, Kranjska, Ugarska, Njemačka, Englezka do 50" po perivoji, Grčka, Španjolska, Italija, južna Švi carska i Tirol. (Njeki vele Europa, Amerika, Azija?) Presadjen : Jedini Dr. Dobner veli, da je u Njemačku presadjen a po vjestno se positivno znade, da je po Rimljanih iz male Azije prenesen. Diže se: U Grčkoj južnoj na vrh planine, u srednjoj Grčkoj na briežuljke, a u sjevernoj tek dolazi po ravnicah, po Italiji osobito izpod Atne dolazi na 2650´, po Slavoniji do 800´ Opis žilS: Žile su mu nalične hrastovim, te se spuštaju duboko i široko. |