DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1891 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 287 —


Tkanina od drva. Kako „Le Bois" obavješćuje, izumio je đr. Mičerlić tkaninu
od drva. Ona se preparira kao i celuloza iz drvenih vlakanaca.


Uzmu se tanke daščice, iztriebe se iverovi i iztešu se u tanke trieske. Ove se
metnu u lušiju, da hermetički zatvorene vriju s raztopinom sumporne kiseline. Tim postupkom
ne samo da se inkrustantne materije, koje ovako bivaju povodom raztrgavanja
drvenih vlakanaca, izcieđe, nego se dapače ista vlaknovina kemički preobrazi. Postane
biela i čini se kao da je svila, pa kad se u sušionici sgođno natresena osuši te malko
navlažena brazdovitim valjcima iztare, odlikuje se i velikim elasticitetom kao i velikom
žilavošdu.


Ova posljednja operacija ima tu svrhu, da razstavi i ona vlakanca, koja se jošte
jako drže.


S dobivenim produktom postupa se onda kao i s lanom, konopljom i pamukom,
to jest, 5im je pročešljan, izpreden i konačno satkan, pravi se navadnim ručnim djelom
tkanina veoma fina i različitih uzoraka.


Šumarska misija u Busiji. Kako je to u rujnu prošle godine „Novoje Vremja"
najavilo, poslala je francezka vlada u Petrograd šumara M. Blauca,da u svrhu
primjene na projektovanu Transsahariju prouči obranbena sredstva, što ih ruski šumari
rabe, a da zaštite transkaspijsku željeznicu proti vitlajudem piesku.


Gosp. Blanc bio je najprije pridieljeni nadzornik, a zatim riešen na službovanje
Tuninskoj vladi. Sada mu je povjerena misija u gore spomenutom pitanju.
Antediluvialno stablo. Posljednjih dana mjeseca lipnja prošle godine odkrili
su u fosfatnim izkopinama Douiiens-a znameniti pronalazak.
Iz dubine od deset metara, pod naslagom fosfatne krede, debelom okolo sedam
metara izkopali su antediluvialno fosilno stablo.


čini se, da to stablo spada u rod konifera. Geologom pružena je prilika, da
ustanove formacionu dobu fosfatne krede u Monskoj ravnini, koja je sve do sada u
velike izpitivana bila.


Šumarski muzej grada Pariza. Le Paute, generalni nadzornik i savjetnik za
Parižka šetališta, ravnatelj arborikulturne škole (L´ Ecole d´ arboriculture) imenovan je
čuvarom šumarskoga muzeja grada Pariza.


Šumarstvo u okružju Varna U Bugarskoj. Šume okružja Varna obsižu još
znatan prostor od 223.520 hektara, više od četvrtine ciele mu površine. One su malne
sve domanialno vlastničtvo: 181.335 hektara pripada državi, a 40.238 obdinama; samo


1.945 hektara jesu posebničko vlastničtvo. Te šume prostiru se najvecma u kotarima
Novosela i Varne. Kao poglavite vrsti vidjaju se hrast, koji dominira, zatim bukva,
grabar, javor, briest, makljen, topola, trepetljika i jasen; a vrbe i lipe ima tamo izobilno.
Za upravu šuma zavedeno je u kneževini šumarsko upravničtvo. U okružju ga
reprezentuje nadzornik, vrhovni šumar (surveillant general), dva nadšumara, dvadeset
šumara, konjanika i dvadeset i pet šumara pješaka. Nu rukovodstvo kao i eksploatacija
veoma su traljavi. Ova se pri tom ograničuje na sječu gorivoga drva, što su ga
seljaci ovlašteni kroz godinu uzimati za svoju osobnu porabu, a uz neznatnu pristojbu
i za obskrbn varoši. Ove sječe, koje se vazda izvode, a da se neobdržavaju pravila,
što ih valjana eksploatacija iziskiva, neprekidce zatiru ove šume. Prave se i drenovi
štapovi i druga roba, kojom podržavaju stalnu trgovinu s Carigradom i Egiptom, gdje
ju rabe za djeljanje dugih kaniša za turske lule. To je sav prihod, što ga država ima
od toga ogromnoga prostora, a taj prihod iznaša jedva 100.000 franaka.
Keyaki. Japan je može biti od svih šumovitih zemalja na svietu jedini, koji
imađe najviše vrsti šumskih drveda.


Konstrukcijom najvede je drvo Keyaki. Ono nađkriljuje i hrast i cedar.


Iz njega prave pokudtvo, drvo mu je tvrdo i tako liepe tamno-kestenove boje,


da mu u nas premca nema.