DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1891 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 287 — Tkanina od drva. Kako „Le Bois" obavješćuje, izumio je đr. Mičerlić tkaninu od drva. Ona se preparira kao i celuloza iz drvenih vlakanaca. Uzmu se tanke daščice, iztriebe se iverovi i iztešu se u tanke trieske. Ove se metnu u lušiju, da hermetički zatvorene vriju s raztopinom sumporne kiseline. Tim postupkom ne samo da se inkrustantne materije, koje ovako bivaju povodom raztrgavanja drvenih vlakanaca, izcieđe, nego se dapače ista vlaknovina kemički preobrazi. Postane biela i čini se kao da je svila, pa kad se u sušionici sgođno natresena osuši te malko navlažena brazdovitim valjcima iztare, odlikuje se i velikim elasticitetom kao i velikom žilavošdu. Ova posljednja operacija ima tu svrhu, da razstavi i ona vlakanca, koja se jošte jako drže. S dobivenim produktom postupa se onda kao i s lanom, konopljom i pamukom, to jest, 5im je pročešljan, izpreden i konačno satkan, pravi se navadnim ručnim djelom tkanina veoma fina i različitih uzoraka. Šumarska misija u Busiji. Kako je to u rujnu prošle godine „Novoje Vremja" najavilo, poslala je francezka vlada u Petrograd šumara M. Blauca,da u svrhu primjene na projektovanu Transsahariju prouči obranbena sredstva, što ih ruski šumari rabe, a da zaštite transkaspijsku željeznicu proti vitlajudem piesku. Gosp. Blanc bio je najprije pridieljeni nadzornik, a zatim riešen na službovanje Tuninskoj vladi. Sada mu je povjerena misija u gore spomenutom pitanju. Antediluvialno stablo. Posljednjih dana mjeseca lipnja prošle godine odkrili su u fosfatnim izkopinama Douiiens-a znameniti pronalazak. Iz dubine od deset metara, pod naslagom fosfatne krede, debelom okolo sedam metara izkopali su antediluvialno fosilno stablo. čini se, da to stablo spada u rod konifera. Geologom pružena je prilika, da ustanove formacionu dobu fosfatne krede u Monskoj ravnini, koja je sve do sada u velike izpitivana bila. Šumarski muzej grada Pariza. Le Paute, generalni nadzornik i savjetnik za Parižka šetališta, ravnatelj arborikulturne škole (L´ Ecole d´ arboriculture) imenovan je čuvarom šumarskoga muzeja grada Pariza. Šumarstvo u okružju Varna U Bugarskoj. Šume okružja Varna obsižu još znatan prostor od 223.520 hektara, više od četvrtine ciele mu površine. One su malne sve domanialno vlastničtvo: 181.335 hektara pripada državi, a 40.238 obdinama; samo 1.945 hektara jesu posebničko vlastničtvo. Te šume prostiru se najvecma u kotarima Novosela i Varne. Kao poglavite vrsti vidjaju se hrast, koji dominira, zatim bukva, grabar, javor, briest, makljen, topola, trepetljika i jasen; a vrbe i lipe ima tamo izobilno. Za upravu šuma zavedeno je u kneževini šumarsko upravničtvo. U okružju ga reprezentuje nadzornik, vrhovni šumar (surveillant general), dva nadšumara, dvadeset šumara, konjanika i dvadeset i pet šumara pješaka. Nu rukovodstvo kao i eksploatacija veoma su traljavi. Ova se pri tom ograničuje na sječu gorivoga drva, što su ga seljaci ovlašteni kroz godinu uzimati za svoju osobnu porabu, a uz neznatnu pristojbu i za obskrbn varoši. Ove sječe, koje se vazda izvode, a da se neobdržavaju pravila, što ih valjana eksploatacija iziskiva, neprekidce zatiru ove šume. Prave se i drenovi štapovi i druga roba, kojom podržavaju stalnu trgovinu s Carigradom i Egiptom, gdje ju rabe za djeljanje dugih kaniša za turske lule. To je sav prihod, što ga država ima od toga ogromnoga prostora, a taj prihod iznaša jedva 100.000 franaka. Keyaki. Japan je može biti od svih šumovitih zemalja na svietu jedini, koji imađe najviše vrsti šumskih drveda. Konstrukcijom najvede je drvo Keyaki. Ono nađkriljuje i hrast i cedar. Iz njega prave pokudtvo, drvo mu je tvrdo i tako liepe tamno-kestenove boje, da mu u nas premca nema. |