DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1891 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 285 - Rada bi se spojenje Suraa postiglo — bilo bi drugo sredstvo, koje bi uspješno djelovalo na narodni napredak, bez kojega gornje opisano sredstvo nebi djelovalo, — da se u ovoj okolici ustroji ratarska učiona ili ratarnica, pa ma bila iz požetka i posve primitivnog sustava, jer bi se ipak do njekle mladež mogla u obradjivanje zemljišta uputiti, a vremenom i kod boljeg napredka istu ratarnicu i usavršiti. Tko pozna veoma primitivan način obradjivanja zemlje u ovom kraju, ne može se nikako tomu predlogu čuditi, jer se ovdje kao nigdje, pa i u samoj Bosni i Her cegovini, tako primitivno i loso zemljište ne obrađjuje. Narod je posve neuk u tom pogledu, te on radi isto onako, kako je prije sto godina radio, ne pokročiv a ma baš ni za jedan korak napred sadašnjoj potrebi, ime nito kada se uzme u obzir, da u sadanje doba sve orijaškim korakom napreduje; jer ne ima prilike naprednije i razumnije gospodare vidjeti, kako oni rade i kako si boljom kulturom tla lakše životna sredstva namiču. Ovdje većinom seljaci oranice kopaju, prvo ne imajuč dostatna blaga, a i ono što ima ne vriedi ništa, jer je slabo i kržljavo i za teži posao ne sposobno; drugo, misli ovdje seljak, da de bolje s motikom zemljište prekopati, nego što bi plugom učinio; plugovi su im još iz prošlog stolječa, te s njim samo para, a neore zemlju ; naravno je, da mu onda zemlja ništa donjeti nemože. U izboru usjeva i njihovoj njegi, takodjer je neuk i nezna kako se treba s jednim i s drugim postupati, a kroz to trpi nerođicu, — siromaštvo, pa onda i lienost napreduje, jer — misli — radio ne radio nemam ništa, pa bolje da i ne radim. Kad bi se pak ratarnica u Glini podigla, koja bi svojim ma i malim đeraonstrirajudim posjedom pokazala put kako valja raditi, a uz to sadašnju mladež poučavala i vlastitim radom uspjehe pokazivala i dokazivala, bilo bi mogude narod iz svog neznanja i mrtvila probuditi, i na valjan i uman rad uputiti, koje bi s vremenom u krv mu prešlo, pa tako primjernu si eksistenciju osiguralo. U glini je gradjanska učiona, koja danas na veoma liepom glasu, tičud se školskog napredka, stoji, ali što to sve koristi, kad se s^ mo proletarijat odgaja, jer ih večina kod kude ostaje i nadripisarstvom se bavi, te koji, izcrpljujud neuki narod svojim lažnim i prevarnim načinom, još više narod demoralizuje, nego što mu koristi ; — dakle bi se ovdje mogla, a i morala ratarnica podidi, — ima gotova sgrada, učitelji, — uz pridieljenje jednog ili dvajuh učitelja iz gospodarske struke, uz nabavu nješto zemljišta za demonstracije; ovdje je gospodarska podružnica, imadu pokusni vrt, — dakle sva sredstva za ustrojenje. Kada bi se i ovoj želji udovoljilo, uputio bi se narod u bolje i racionalnije obradjivanje tla, livada, u gojitbu marve, od koje bi opet gnoj za tlo dobivali, te bi šumski gnoj na miru ostavili, koji je osobito u ovom kraju veoma potreban, u obradjivanje i njegu vinograda, vodarstva i vrtljarstva, koje su grane takodjer za ove krajeve od eminentne vriednosti. Pored svega toga poučila bi ih ratarnica na bolju njegu pašnjaka i na racional- D´J" gojitbu krmnog bilja, kojom bi se kulturom opet ubitačne šumske paše odstranile, jer ovdje u pomanjkanju valjanih livada i pašnjaka, kojih posljednih na hiljade jutara bezkoristno ima, navaljuje narod kao smušen u mlade branjevine i tim dugotrajni trud i trošak uništuju, a to sve ide opet na zator šuma. S jednom rieči, kada bi se jedno i drugo sredstvo uvelo i oživotvorilo, bilo bi nade, da se za budućnost narodni napredak i obstanak osigura, jer se ovdje mora tako udesiti, da Šumarstvo u prilog gospodarstvu i obratno uzradi, pošto jedno bez drugoga obstati ne može, pa ma kakova se druga sredstva upotrebila, te ako njemačka poslovica : „K eine Cultur ohne Forst, kein ForstohneCultur", ma gdje vriedi, to sigurno u Banovim najviše vriedi, jer ovdje mora da se uspjeh postigne u |