DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1891 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 242 — Ja ću ove godine u šumar, listu dokazivati, da su Rimljani sve naše hra stike pa i njemačke umjetno zasadili, a tako i bjeli bor, te mi možemo kazati, da Europa već 2000 godina u veliko presadjuje, a da je tek poslije XVIII. vieka emperiker u borbu došao sa strukovno naobraženim gojiteljem. God. 1771. osnovao je šumarnik pl. Zauthier za Njemce prvu šumarsku školu u hanoveranskom Harzu i on je prvi učio pomladjivati šume crnogorice uz uzke sječine na pruge (Coulissenhieb), zatim se to napustilo i uvedene su čiste sječe, koje su s prva sjemenom umjetno sij^e, al jer nedovoljno uspievahu, stoga se zamjenilo to presadnicami. U davnini su Njemci sa desetgodišnjimi i starijimi biljkami presadjivali (fingerdicke Heister) a zatim sa »Lohden* t. j . oko 5 godina stare biljke, a u novije doba razvila se presadnja s 1—3-godišnjimi biljkami. Hartig učinio je oplodnu sječu (DunkelsGhlagwirtschaft) za sve vrsti drva, a osobito za jelu i bukvu, nu i proti tomu ustala je pražka šumska škola, osobito za dobe Kristofa Liebicha i učila je „Waldfeldwirtschaft" t. j . ili po čistih sječinah, koje su se odmah umjetno presadnicami popunile, ili iza njekog medjutomnog poljskog užitka. U najnovije doba, kako je Presslerfisioložko-matematički ustanovio „´VVeiserproeent", širi se Tharandska škola Danas imademo pristaša umjetnog i naravnog pomladjivanja, a često jedno bez drugog i neide, te poslije XVIII. vjeka žestoko se šumarstvo prepire, kako da bi se šume umnije uzgajale, a u nas poznato je, da je većina prihvatila priebornu i oplodnu sječu, dakle uz naravnu oplodnju, a samo po Krasu se muče pretežno umjetnim ogojem. Prirodoslovne nauke zauzimlju tek poslije-XVIII. vjeka svoje važnije stanovište, te se radjaju umom fizikeri i lučbari. Od prvih postaju i meteorolozi, a od potonjih agrikulturni lučbari, od obih pako fiziolozi. Šumar, procjenitelji postaše i fizioložki mathematičari, nu pomladjivanje i uzgoj šumS, još se nije usavršilo, a zašto? upravo zato, jer se prirodoslovna znanost u nepregledne zadatke upušta, ter znanstveno omašna riešavanja zadaća zahtjeva. Nastojati ću ovdje to dokazati i po mogućnosti obrazložiti, zašto je način moje presađuje fizikalno i lučbeno opravdan. Dobro je poznato, da se po fizikalnoj geografiji naša zemlja djeli u 15. pojasah, a 12 od ovih, da je po šumare važno i to: 2 pojasa od 23« — 34" sa poprieč. topi. od + 17 C" do — 23C» 2 „ „ 34»-45" „ „ „ „ +12 , „ -17„ 2 . „ 45»-56» „ „ „ , 4-8 „ „ - 12 „ Ili tomu slična razdioba po izotermah. Poznato je nadalje, da dosiže; U juž. Americi granica sniega do 18.000´ nad morem. „ , „ „ šumska „ 12.000´ „ , „ Austr. alpah „ sniega , 9.090´ „ „ „ n „ « šumska « 7.000´ „ , |