DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1891 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 276 — neizradjenoga liesa. To je umnožanje od 1,816.116 komada izradjenoga te od 1.171 kub. metara neizradjenoga liesa naprama izvozu odnosnih prvih dvaju mjeseci g. 1888. Jošte u ožujku bile su odpravljene 3,276.284 hrastove dužice, a od tih 3,149.755 u Francezku. Požahti je, da francezka zastava malone nikada ne leprši u luci riečkoj i bez obzira na toli mnogobrojne transakcije, što ih s našom zemljom sklapa. Jedva da će se povjerovati, da su ove posljednje godine našu trgovačku mornaricu zastupala samo dva francezka broda, a do te godine da naš pomorski saobraštaj s Riekom ipak nije bivao s manje od 233 broda (105 parobroda i 128 jedrenjača) s izmjerom od 139.971 tonna. Ugarska vlada ide za tim, da Eieku posvema oslobodi starinske supremacije tršćanske. Znamenita željeznička mreža, koja je odprije nekoliko godina izvedena, ovoj kombinaciji pogoduje, a i pružila joj moć, da na široko razprede poslovne odnošaje izmedju Ugarske i drugih dielova svieta. Bojazni, što ih tršćanskoj trgovini sadanja situacija udahnula, opravdane su; gotovo je, te se svaki dan već od deset godina ovamo vidi, kako znamenitost ugarske luke raste na uštrb austrijske. Pa budući je najkraći trgovački put iz Ugarske do Adriatika onaj riečki, jamačno će ugarski državnici uztrajati na putu, koji je njihovoj zemlji pribavio toliko koristi. Nancy-sko šumarsko učilište. Na strani 462. „Šumarskoga lista" od god. 1890. bilo je spomena o francezkim šumarskim školama, a poglavito se spomenulo i više francezko šumarsko učilište u Nancy-u. Ne će biti s gorega, ako se ovdje spomenemo i onoga živoga udioničtvovanja, što no ga je to učilište razvilo prigodom posljednje narodne francezke izložbe u Parizu, koja se je toli vanredno odlikovala te zadivila vas obrazovani sviet. Izložci Nancy-skoga učilišta na toj izložbi nalazili se u izložbenom odielu za šumarsko upraviteljstvo u Trocaderskom paviljonu, a bili su takovi, te ,Le Bois" veli, da si je o njima svatko sačuvao najbolju uspomenu. Resultati rada i nauke na tome zavodu učinili su, da se na nj ponovno svratila pozornost. Znamenita je u tom pogledu i posjeta, prigodom koje je ministar za poljodjelstvo zavod razgledao Već god. 1889. u broju od 20. ožujka iznio je „Le Bois" novi red predavanja i radova, koji se obdržava i provodi počevši od reorganizacije, usljed koje se pitomci nasnubljuju iz agronomičkoga zavoda. Medju zavodskim izložcima osobito nam je iztaknuti povelik broj speci jalnih djela, što su ih Nancy-ski profesori većim dielom i publikovali Tako n. pr.: „0 uredjenju brzica" (rukopis) od Thiery-a, prof. uporabne matematike ; „Grafičke table o proračunavanju površine* te razpravica „0 postupcima |
| ŠUMARSKI LIST 6/1891 str. 39 <-- 39 --> PDF |
?77 — pri proraSunavanju sadržine s obzirom na postupak, koji se u Njemačkoj rabi" (sve u rukopisu) od Petit-Collot-a, repetitora uporabne matematike; „Šumarska bibliografija stara i moderna" (rukopis), koja sadržava izvadak iz više nego li 9.000 djela i članaka, koji se odnose na šumarstvo, od Ch. Guyot-a, profesora legislacije, i t. d., i t. d. Od djela pako, koja su tiskana, ne računajući ovamo ona, što »no su objelodanjena od vremena posije izložbe od g. 1878., navodimo : „Tečaj 0 šumskoj tehnologiji" i razprava „0 silvikulturi", objelodanjeno od Boppe-a, podravnatelja g. 1887. i 1889.; „Tečaj o zaštitavanju šuma i o rukovodstvu šuma u Francezkoj spram posebničkih užitaka", od Broilliard-a (1881.); „Zakonodavstvo spram uzpostave terrainš, po gorama" od Guichet-a (1887); „Šumski zakonik" (1883); „Procjenjivanje šumskih posjedž," (1886) i razprava „0 šumskoj ekonomiji" (1888) od ravnatelja Puton-a. 0 većoj česti ovih djela bilo je već dosta govora u „Le Bois-u". Preostaje, da jošte spomenemo „Tečaj o zaštitavanju" od profes. Keuss-a (od 1885 do 1888) i razpravu „0 znanostima" od Thiery-a (1881). Pisci svih ovih djela ili jesu ili su bili profesori šumarskoga učilišta u Nancy-u. K ovim publikacijama treba da pribrojimo i nebrojene brošire o svim pitanjima, koji stoje u svezi s proučavanjem, upravom i eksploatacijom šuma. Osim djela, što su ih profesori šumarskoga učilišta izložili, interesantno je, da napomenemo i ono, što zasjeca u praktičnu stranu, a popunjavalo je gore iztaknutu izložbenu skupinu učilišta. Tako je Boppe izložio kolekciju stabaljnih bolesti; Fliche, profesor prirodnih znanosti, izložio je šumski bilinar, sastavljen od 220 okvira pod staklom, a Henry prikazao je u 32 okvira kolekciju šumi škodljivih zareznika; Mer izložio je od prilike 220 uzoraka o proučavanju plješina i rasta stabalja, te ih u poredjenoj sbirci popratio bilježkama; napokon Bartet je izložio representativne diagrame o rastu i razvoju poglavitih šumskih vrsta ujedno s grafičkim tabelama o metereologičkim opažanjima, polučenim u cjepiljnjaku u Bellefontaine- u, i t. d., i t. d. Iz sveg toga vidi se, da naučno tielo francezkog velikog učilišta, kojem svagdje prednjači njegov vrli ravnatelj živim poticajem, stoji na visini misije, koja mu je povjerena, pa da uza sve okolnosti, makar koje bile, nije ni popustio ni klonuo. S druge pako strane i sami djaci u velike se trse, da revnošću i pregnućem svojim učiteljima pruže podpuno zadovoljstvo. Nancy-sko šumarsko učilište, koje je zapravo osnovano za Francezku, ne služi ništa manje i strancima. Od kako je zavod utemeljen, pa sve do danas, posjećuju ga inozemci više, nego li i domaći. Ovaj slobodoumni način, da se cielome svietu širom otvaraju vrata obćenite pouke, ima u sebi nešto velikoga, a to nije doduše specijalno samo baš u školi Nancy-skoj; nu pošto se o njoj govori, nije manje vriedno, a da se i tuj spomene. Inozemni djaci svi su eksterniste; njima je dozvoljeno, da pohadjaju predavanja i praktičke radove na temelju autorizacije ministrove, a da se i ne podvrgavaju kakovom predhodnom |
| ŠUMARSKI LIST 6/1891 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 278 — jzpitu. Neke vlade imadu pače glede toga specijalnih ugovora s Francezkom, koji ustanovljuju predavanja, pri kojima se od njihovih pripadnika iziskiva revnost. Za polazak Nancy-ske škole ne plaćaju strani djaci ništa. Od g. 1868. pa do 1886. Englezka je takodjer pošiljala u Nancy mlade ljude, opredieljene za šumarsku službu u Indijama. Sada još Belgija šalje svoje šumarske aspirante iz ratarskih zavoda u Gembloux-u i u Loudain-u na nauke u Francezku. Do dana današnjega polazili su školu Nancy-sku 274 inozemska djaka, a medju ovima 83 Engleza, 56 Rumunja, 39 Poljaka ili Rusa, 38 Belgijanaca, 26 Švicara, 10 Luksemburgovaca, 10 Portugalaca i t. d. Od vremena svoga utemeljenja dao je taj zavod Francezkoj 1394 pitoraca, koji su se posvetili šumarskoj upravi. Prošle godine bilo je pitomaca u zavodu samo 34. Šumarski krugovi konstatuju u tome žalostnu okolnost, da se francezkoj mladeži slabo raci ta struka, premda ih treba za rukovodstvo silnih šumskih domaina, koje su u rukama privatnika. Ovi su i ponajviše tomu krivi, jer malo pokazuju želje, da se domognu učenih i vrstnih upravnika. LIST^^K:. Družtvene viesti. Jubilarna gospodarsko-šumarska izložba. Pođpunim zadovoljstvom možemo priobditi, da sve pripreme za predstojeću jubilarnu izložbu velikim uspjehom napreduju. Svi odsjeci imaju pune ruke posla. Šumarski naš paviljon je već skoro gotov, jedino ga valja još oličiti. On predstavlja jedan od najvećih i najljepših objekta izložbe, a i mora tako biti, kada pomislimo, da će se u njem morati veliki broj šumarskih i lovskih izložaka ukusno i simetrično razporediti, a tome treba velikog prostora. Medju ostalim imamo ovdje iztaknuti, da je naša zemljakinja gospođjiea Matilda pl. Mestrović , poznata kao veoma produktivna umjetnica u slikanju s uljem po ino zemnih novinah, priredila šest komada originalnih slika lovskih, tri veće a tri manje, koje će slike ona u našem paviljonu za dekoraciju lovskog ođiela izložiti; već unaprieđ možemo kazati, da će te slike pravim uresom biti. Odsjek za šumarstvo predložio je za porotnike sliedeću p. n. gg. Alberta Bedo-a kr. ministerijalnog savjetnika (Budimpešta). Luju Blažića, veletržca (Sisak). A. Dauhelovskoga, umirovljenoga ravnatelja dobara, dr. A. Heinza, D. Hlavu, profesora (Križevac), Fr. Hermana, veletržca (Vukovar), P. Ž. Kestereanka, kr. nadšumara, Fr. Kružića, profesora (Križevac), M. grofa Kulmera, W. Miillera, šumarskog nadzornika kneza Schaumburg Lippea (Virovitica), E. Malbohana, kr. šumarnika, (Senj), SI. pl. Nemćića, šumarnika (Vinkovci), M. Prokića, šumarnika (Mitrovica), Šandora Perca, nadšumara, (Otočac), G. viteza Pongratza, J. Pfistera, J. Sorgera, veletržca (Osiek), M. Sriću, veletržca (Novi Vinodolski), St. Švrljugu, veletržca (Fužine) i Miju Vrbanića, kr. zem. šumarskog nadzornika. Nadalje nam je priobćiti, da je eksekutivni odbor razaslao već pozive na pojedine gospođ. podružnice u pogledu ođpremanja izložaka, koje da istomu odboru odpremi plaćene željeznicom. Eksekutiv. odbor razposlao je s istim pozivom i cedulje, koje se |