DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1891 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 274 — Krma sadržaje probavljive Na 1 klgr. Sa hrane u 100 klgr. K-«! mesa trebalo o L S a. bjelanko-ugljičnih vinepopriečvine hy(irata masti I a Ino kilogr. == Mesnato brašno (Pleisohm.) 2"232 69-2 11-2 04 1-559 Komine repice (Eapskuoh.) 2-442 25-3 23-8 7-7 1-7 0-621 Žutih vučjaka (G. Lupinen) 2-500 34-4 41-8 49 1-6 0-860 Graška (Erbsen) 2-850 20-2 54-4 1-7 29 0576 Kukuruza 3-510 8-4 599 1-7 7-9 0295 Pšeničnih mekinja 6133 12-6 42-7 2-6 39 0-778 Klice slađa (Malzkeirae) .. 11166 14-4 46-0 1-7 2-5 1608 Tropice (Treber) 24-204 8-9 18-8 0-8 3-4 0-944 Krumpir 32-803 2-1 21-8 0-2 10-6 0 689 Jedna smiesa, koja odgovara gornjem hranivnom razmjeru jest sliedeća: Mesnatog brašna 60 dielova, komine kunžuta (Sesam) posve izmrvljena 20 dielova, lanenih komina izmrvljenih 4 dielova, a stučene zobi 16- dielova. Što se tiće bjelankovine koju trebamo za polučiti 1 klgr. mesa, to količina bjelankovine iznosi popriečno najviše 700 grama. Dakle mješovita krmiva u kojimi su zastupane u gornjem razmjeru dušičnate i nedušičnate tvari , bivaju najracionalnija pri tovljenju šarana, Razumieva se, da će svaki ekonom upriličiti onu smjesu krmiva, koja njega najjeftinije stoji, te po mogućnosti tražiti, da se drži gori navedenih razmjera. Trgovačko gibanje sa šumskimi proizvodi na Rieci g. 1890. u broju 380. pr. god. donosi „Le Bois" uvodni članak o izvozu šumske robe iz naših krajeva tekom g. 1890. te mnogo iztiče eksportnu važnost grada Rieke. Pošto smo u broju 2. o. g. našega lista priobćili viesti, koje se dotiču istoga predmeta, mislimo, da ne će biti s gorega, da k onome, što je već priobćeno i ovaj pendant u cielosti pridonesemo. Poznato je, da je riečka luka glavno izvozište Ugarske i susjednih joj pokrajina, koje imadu znamenitu eksportnu trgovinu šumskim proizvodima. Izmedju ove luke i francezkih tržišta izvode se mnogobrojne transakcije, te su pače i pogledom na trgovinu bačvarskom robom tako znatne, da smo im u br. 367. t. g. posvetili posebni članak. Danas hoćemo samo da popunimo one oglede pripomencima, koji su im slični, ali više obćenitoga karaktera. God. 1889. bilo je iz Rieke odpremljeno 59,945.127 dužica, dasaka, letava, greda, željezničkih traversa te do 48.445 kubičnih metara gradjevnog liesa u oblome stanju. To je porastak od 4,622.603 komada liesa u izgradjenome stanju te vrlo neznatno umalenje od 3 350 kub. metara u oblome stanju. Mi smo v§ć izkazali, da je količina samih hrastovih, u Francezku izvezenih dužica g. 1889. iznosila 46,663.475 komada naprama 38,890.429 komada od |
| ŠUMARSKI LIST 6/1891 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 276 — god. 1888., te smo im i označivali ciene kao i drugim vrstima šumske robe, što ju naši zemljaci na Rieci kupuju. Nu to je predmet, koji se ne da izcrpiti, jer naša konsumcija pogledom na taj „article" svake godine udllj raste i jer broj, do kojega se naša trgovina s Ugarskom u tome diže, od prilike 30 milijuna franaka, zaslužuje stanovitu pozornost. Sedmogradska („Transjlvanie"), Slavonija, Hrvatska i naročito Bosna, to su pokrajine, odakle komunikacioni putevi skreću na Rieku te koje proizvode malo ne svu šumsku robu, što no se ovom lukom izvozi. Sam temelj svega toga izvoza u Francezku sačinjavaju hrastove dužice te sljedovno pomanje prilaze jelove dužice, a s njima i plat- nice, balvani, grede, željezničke traverse, daske, letve i parketi. Osvrnemo li se letimice na to, kako je po vrstima razdieljeno ono devet milijuna hekt.ira šume, što ih kraljevina Ugarska posjeduje, razumjevajući u tome i glavne joj pokrajine, imamo da konstatujemo, da hrastove šume zauzimaju samo 45 postotaka toga ogromnoga prostora, a crnogorica 28 postotaka; napokon druge listače, izim hrasta, poglavito bukva neka bude da zauzima površinu od 27 postotaka. Šumska eksploitacija Slavonije, Hrvatske i Bosne, pokrajinfi, Rieci najbližih, ima za nas pravoga pravcatoga interesa, jer malo ne savkoliki iznos hrastove dužice, što ih ove pokrajine proizvode, izvezen je upravo u Francezku ili Algir. Mi smo odprije nekoliko godina zapazili, da trgovina u pogledu izvoza šumske robe naginje k Riečkoj luci na štetu Tršćanske. To napuštavanje austrijske luke čini se morat će da postane pođpunim, kad kuća Gairard, kojoj se ta nakana pripisuje, udari središte svojim poslovima na Rieci. Ova velika francezka, marseillska kuća, koja imade agencije u Cette-u i Bordeaux-u, monopoliše, da tako rečemo, izvoz dužica u Francezku. Devet desetina izvozi ih ona. Badava je riečkoj kreditnoj banki, da je protiv nje podhvatila nekaku vrlo ozbiljnu utakmicu, da je i ona zasnovala poslovnice i skladišta u Marseille-u, Bordeaux-u i Cette-u, taj pokušaj nije do sada imao nikakova uspjeha. Kostrušenju ovoga financijalnoga zavoda mnogo je takodjer doprinielo i to, što proti vanjskoj konkurenciji prije dva ili tri mjeseca digoše graju stanoviti domaći trgovci. Pače je bilo izabrano odaslanstvo nekolicine izmedju njih, da ministrima Szapary-u i Kallay-u podnesu pritužbe drvotržaca, te uznastoji, da prodaja šuma u obće bude ne samo stegnuta, nego da se i posvema uzkrati prodaja bosanskih šuma. Sarajevska vlada ubire godimice prodajom državnih šuma 900.000 for, — 2 milijuna franaka. Najnovija u golemoj izmjeri eksploitovana zahha tih šuma prekrilila je taj pazar na veliku štetu hrvatskih šuma, kojima je vriednost time naravno ujeđared pala. Malo je vjerojatno, da ikakova ozbiljna resultata ima ova campagna, koja je proizazvana naročito povodom sjajnih posala naših zemljaka te nemogućnošću, da im se u napredak odupira. Odviše je interesi, počam od onih državnih, angažovano, a da bi bile prihvaćene mjere proti slobodnoj i legalnoj eksploitaciji bosanskih i hrvatskih šuma. Odista u siečnju i veljači g. 1890. bile su iz Rieke izvezene 10,713.893 dužice te drugi izradjeni lies i 7.785 kub. metara |