DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1891 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 262 — ravno vazda paziti na vriednostni razred odnosnog revira. Uzmimo n. p., da imademo opredieliti šumsko-kvarnu odštetu za prekršaje paše četirih revira sa različitim razrednim vriednostima, i to recimo, da stoji u I. razredu a) bukovo, grabovo, jasenove i javorove drvo srednje vrsti 86 n, b) hrastovo, brezovo, briestovo, divlje voćke i kestenovo drvo 68 n., zatim c) bagremovo, lipovo, topolovo, vrbovo drvo itd. 58 n. i d) omorikovo i jelovo 61 n. po m*, to bi iznašala odšteta za konja na polovicu izraslog, tičući se sastojina, naznačenih pod a) 0-25 X 86 = 22 n., za sastojine pod b) 025 X ^8 = 17 , za sastojine pod c) 0-25 X 58 = 15 n. a za sastojine pod d) 0-25 X 61 = 16., pri čem se opaža, da se đrobiši od novčića imadu uzimati kao cjeline. Ako bi pak imali šume sa pod a), b), c) i d) označenim drvom, koje bi stajale u trećem vriednostnom razredu, i to za a) sa cienom od 51 n., za b) sa cienom od 42 n., za c) sa cienom od 31 n., a za d) sa cienom od .34 n, onda bi iznašala prema odnosnoj ustanovi zakona za sva ta četiri slučaja glede konja 0-2o X 55 == 14 novč. Takovom operacijom računanja došli bi do sličnih rezultata glede goveda i druge marve. Iz toga sliedi, da upitne šumske odštete nisu vazda jednake, nego iste su ovisne od gore naznačenih faktora. Glede odštećivanja po §-u 5. priloga D šum. zakona iztaknuto je nadalje u gore naznačenoj razpravi, da je taj § odviše ukočen, jer da se istim mjeri za sve vrsti drva i za sve vrsti kultura jednakom mjerom. Ni ta tvrdnja nestoji, jer se u tom paragrafu izrično napominje, da se dotične odštete imadu naknadjivati po tarifnoj cieni odnosne drvne mase, iz česa opet sliedi, da se je i tuđe uzimao obzir na vrst drva, jer kako znamo, nisu sve vrsti drva jednako vriedne; što se pako raznovrstnih kultura tiče, to nam je zajamčena glede istih podpuna odšteta §-om 10. priloga D, koju usljed §-a 72. šumskoga zakona zahtievati možemo; mi možemo dakle tražiti naknadu za eventualne kulturne troškove i za prirast, izgubljen dotičnim oštećenjem, prema razmjerju drva za tvorivo i ogriev. Nadalje se predlaže više spomenutom razpravom, da bi se šumsko-kvarne naknade, odnoseće se na prekršaje paše, prema stupnju počinjene štete obračunavale. Glede toga opažamo, da je tako i do sada bivalo, samo ne bi bili sporazumni sa načinom obračunavanja po trećoj grupi, prema kojemu bi se imao uzimati u obzir i počinjeni kvar na biljkam ili sjemenu i prouzročen popašenom travom. To nam se čini komplicirano a i neizvedivo, jer tko će moći uz najbolju volju konštatovati, koliko je upravo marva biljka oštetila, s druge strane ne polučuje se tim nipošto veća odšteta, ako se za takovom već teži, dapače ista izpada mnogo manja, nego kad ju obračunavamo po ustanovah šumskoga zakona. Kad se naime biljke ozliedjuju, možemo se služiti §-om 5. pril. D) šumskoga zakona, prema kojemu bi dobili za slučaj, izračunan na strani 212 šumarskoga lista broj 5. ex 1891. za površinu od 100 D´i ili 360 m", na kojoj su, recimo do dviegodišnje biljke samo mjestimice ozliedjene, dakle za 4 ara 2 m´ primjerice samo 55 nvč. po m* 1 for. 10 nvč. u ime naknade bez razlike |