DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1891 str. 23 <-- 23 --> PDF |
- 261 — posjed pliena, već motrenje i izkustvo, koje ga u šumi stopu za stopom prati, snivanje i uživanje u svetoj tišini, već društvo s prirodom, koja samo za onoga govoriti može, koji je duševno pitati znade. To je ona božanstvena tišina i samoća, čili i lahki uzdah u svježem i prostranom vazduhu, ponositi osjećaj, razdraženje u opasnosti, a osobito jaki kucaj vrijućega srca u trenutku pobjede. To sve dade se dakako doživjeti, dade se sve osjetiti... ali se u nikakvu izložbu poslati neda! Još njekoliko primjetaba na § 9. priloga D) šumskoga zakona.´^ u razpravi, uvrštenoj u zadnjem broju šumarskoga lista pod naslovom ,§ 9. priloga D šumskoga zakona" priobćene su glede tog § a takove tvrdnje, koje na svaki način počivaju na krivom shvaćanju toga §-a, pak da nebi to krivo tumačenje po gdjekojega šumara kod obračunavanja šumsko-kvarnih naknada zavelo, umoljavam slav. uredničtvo, da izvoli u interesu velevažnog ovoga predmeta sliedeće u budući broj šumarskoga lista uvrstiti: Medju inim iztaknuto je naime u spomenutoj razpravi doduše dobro, da je zakonodavac za podlogu k obračunavanju šumsko-kvarnih naknada uzeo stanoviti kvantum sriednje vrsti ogrievnog drva, ali već malo dalje zatim čitamo, da je u zakonu samom odredjena dapače i ciena drvu, koja za podlogu obračunanju odšteta služiti ima tako, da je usljed toga drvna podloga više manje iluzorna, a kao prava odšteta, da fungira 4, 8 i 16 novčića, bez obzira na vrsti drva. Ti navodi stoje sasvim u oprieci s dotičnim zakonom, jer se §-om 9. istoga jasno ustanovljuje, da se u ime odštete glede nepovlaštene paše imade za konja, barem na pol izrasloga 8, za govedče, barem na pol izraslo 4, a za svinjče u obće 2 kubične stope, ili pretvoreno to u metre 0.25, 0-13 i 0-03 m´ na panju nalazećega se samoga drva srednje kakvoće one vrsti drveća u račun uzimati, koja je u dotičnoj šumi na panju itd. Tim je dakle opređieljen ne samo stalni kvantum sriednje vrsti ogrievnih drva za upitno obračunavanje, nego se takodjer uzimlje izrično u obzir i vrst drva, dočim je od ciene drveta u navedenom §-u samo u toliko govora, da si oštećenik može u slučaju, da je tarifna postojeća ciena dotičnomu drvu još manja od 2 nvč. po kubičnoj stopi, 2 nvč. mjesto svake kubične stope, ili po novom tekstu zakona, 5-5 novčića mjesto svake desetine kubičaoga metra drvne mase zaračunati. Buduć da je prema tomu uz opredieljeni drvni kvantum i tarifna ciena drva dotične sastojine kod obračunavanja odšteta mjerodavna, to se mora na * Ovu razpravieu dobismo od jednoga naših cienjenih filanova, ter ju priobdujemo ovdje u interesu same stvari, imonito u svrliu točnijeg shvaćanja gornje ustanove šum, zakona. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1891 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 262 — ravno vazda paziti na vriednostni razred odnosnog revira. Uzmimo n. p., da imademo opredieliti šumsko-kvarnu odštetu za prekršaje paše četirih revira sa različitim razrednim vriednostima, i to recimo, da stoji u I. razredu a) bukovo, grabovo, jasenove i javorove drvo srednje vrsti 86 n, b) hrastovo, brezovo, briestovo, divlje voćke i kestenovo drvo 68 n., zatim c) bagremovo, lipovo, topolovo, vrbovo drvo itd. 58 n. i d) omorikovo i jelovo 61 n. po m*, to bi iznašala odšteta za konja na polovicu izraslog, tičući se sastojina, naznačenih pod a) 0-25 X 86 = 22 n., za sastojine pod b) 025 X ^8 = 17 , za sastojine pod c) 0-25 X 58 = 15 n. a za sastojine pod d) 0-25 X 61 = 16., pri čem se opaža, da se đrobiši od novčića imadu uzimati kao cjeline. Ako bi pak imali šume sa pod a), b), c) i d) označenim drvom, koje bi stajale u trećem vriednostnom razredu, i to za a) sa cienom od 51 n., za b) sa cienom od 42 n., za c) sa cienom od 31 n., a za d) sa cienom od .34 n, onda bi iznašala prema odnosnoj ustanovi zakona za sva ta četiri slučaja glede konja 0-2o X 55 == 14 novč. Takovom operacijom računanja došli bi do sličnih rezultata glede goveda i druge marve. Iz toga sliedi, da upitne šumske odštete nisu vazda jednake, nego iste su ovisne od gore naznačenih faktora. Glede odštećivanja po §-u 5. priloga D šum. zakona iztaknuto je nadalje u gore naznačenoj razpravi, da je taj § odviše ukočen, jer da se istim mjeri za sve vrsti drva i za sve vrsti kultura jednakom mjerom. Ni ta tvrdnja nestoji, jer se u tom paragrafu izrično napominje, da se dotične odštete imadu naknadjivati po tarifnoj cieni odnosne drvne mase, iz česa opet sliedi, da se je i tuđe uzimao obzir na vrst drva, jer kako znamo, nisu sve vrsti drva jednako vriedne; što se pako raznovrstnih kultura tiče, to nam je zajamčena glede istih podpuna odšteta §-om 10. priloga D, koju usljed §-a 72. šumskoga zakona zahtievati možemo; mi možemo dakle tražiti naknadu za eventualne kulturne troškove i za prirast, izgubljen dotičnim oštećenjem, prema razmjerju drva za tvorivo i ogriev. Nadalje se predlaže više spomenutom razpravom, da bi se šumsko-kvarne naknade, odnoseće se na prekršaje paše, prema stupnju počinjene štete obračunavale. Glede toga opažamo, da je tako i do sada bivalo, samo ne bi bili sporazumni sa načinom obračunavanja po trećoj grupi, prema kojemu bi se imao uzimati u obzir i počinjeni kvar na biljkam ili sjemenu i prouzročen popašenom travom. To nam se čini komplicirano a i neizvedivo, jer tko će moći uz najbolju volju konštatovati, koliko je upravo marva biljka oštetila, s druge strane ne polučuje se tim nipošto veća odšteta, ako se za takovom već teži, dapače ista izpada mnogo manja, nego kad ju obračunavamo po ustanovah šumskoga zakona. Kad se naime biljke ozliedjuju, možemo se služiti §-om 5. pril. D) šumskoga zakona, prema kojemu bi dobili za slučaj, izračunan na strani 212 šumarskoga lista broj 5. ex 1891. za površinu od 100 D´i ili 360 m", na kojoj su, recimo do dviegodišnje biljke samo mjestimice ozliedjene, dakle za 4 ara 2 m´ primjerice samo 55 nvč. po m* 1 for. 10 nvč. u ime naknade bez razlike |