DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1891 str. 10 <-- 10 --> PDF |
248 Bukva, jela i omorika su domaće vrsti a u našem pojasu moguća je vegetacija: za bukvu i do 4000´ „ jelu „ 4600´ „ omoriku „ 4800´ Ariž dolazi kod nas riedje a limbe nema, za lipu mi podatci manjkaju, s toga bi mogli kazati, da bi vegetacija dopirati mogla u nas za ariž do 5800´ „ limbu do 6800´ Vrlo su važni opisi botanika, pa osobito sastojopisi šumarski, iz kojih proizilazi, da svaka vrst drva u prašumu uzčuvana, dakle u svojoj pravoj domovini, penjući se iz svoje najbolje stojbine do granice vegetacije, sve to manji prirast imade t. j . žilje i krošnje postepeno su manje i manje a time pada i drvna gromada, pa je na vrhu osobito sklop riedak, krošnje se razgranjuju i šire poput kosodrevine, a ovo je dokaz, da ne djeluje dobrota tla već vlaga, zrak i toplina. Kod lužnjaka, kitnjaka, kestena, oraha i bielog bora imadu se tražiti najbolje bonitete, poćev od jadranskog mora t. j . 0´ do slavonskih ravnica t. j . 200´; nu jer prave šume tek ovdje počimlju i kod 3420´ svršuju dakle izmedju 200´—3420´, a za jelu, omoriku i bukvu, akoprem se dižu već od mora do 4460´ te jer ih tek kao najbolje šume nahadjamo od 3420´—4460´, to se i u potonjem pojasu najbolje razvijaju a u nas bio bi za ariž i limbu pojas najbolje produkcije izmedju 4460—6300´. Boljeg pregleda radi i s toga, jer se to još i strožije izpitati mora, uglavljujemo pojase ovako: 1. za lužnjak, kitnjak, kesten i bj. bor od 0´—2000´ nad morem 2. „ jelu, omoriku i bukvu . . . . „ 2000´—4000´ „ „ 3. „ ariž i limbu „ 4000´—6000´ „ „ Dodirnuti ću ovdje važnije stavke iz klimatologije i poznavanja tla: Zrak nad zemljom upliva osobito raznovrstno po širini pojasa, po visini nad morem, u raznih razdobjih godine razno. Zrak pod zemljom djeluje tim bolje, što je rahlija zemlja, a tim manje, što je gušća i žilavija, dok toplina i vlaga djeluje razno već prema prije navedenom. Vlaga i tophna pospješuju rašćenje, a zima i vlaga djeluju štetonosno. Vlaga je vjekovito izhlapljivanje živućih i neživućih tvari, koje nastaje djelovanjem topline i otvara izlaz vlage u plin a zima zgušćava i istodobno zatvara izlaz para, izmedju toplijih i hladnijih para u zraku nastaju vjetrovi, koji zlo i dobro donašaju i odnašaju t. j . izjednačuju zrak. Šume zadržavaju mnogo vlage i obaraju vrućine, crne zemlje te rahlije podržavaju više topline, nego bjelkaste i guste. Zrak, vlaga i toplina pretvara list u crnicu, list pak bez vlage se pougljenjuje na suho, a kod prevelike vlage postaje iz njega vriština i treset. |