DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 43 <-- 43 --> PDF |
´— 235 — ^ Taj ponovni izpit, ako se proteže na predmete, spomeuute u § 12., treba polagati pismeno i ustmeno; zato se imaju zadatci za pismene pouovne iapite odmab nakon zaključka školske godine predložiti kr. zem. vladi. Nu jzpitu u jesenskom roku nemože se dozvoliti ponovni izpit iz jednoga predmeta. Izpitnikn, kojemu je ponovni izpit iz jednoga predmeta dozvoijen, izdat ce se privremena svjedočba, u kojoj još nije naznačen cielokupni uspjeh konačnoga izpita, nu u kojoj se izrično navadja, da ce se svjedočba o osposobljenja izdati izpitniku, čim ponovni izpit s uspjehom položi. Ovu de svjeđočbu podpisati samo ravnatolj i dotični predstojnik III. tečaja, a. obilježit če se zavodskim pečatom. Nezadovolji li izpitnik i kod ponovnog izpita, onda spada medju „nesposobljeniini* proglašene, te za njega valjaju ustanove u § 26. § 26. Neeposobljenim proglašuje se izpisnik, ako mu je u svjedočbi napredak iz jednoga ili vise predmeta označen sa „nije dovoljan". § 27. Izpitmk, koji je po izpitnom povjerenstvu pronađjen kao „nije osposobljen", ne može na manje hiti reprobovan nego na godinu dana, Ovakovu se izpitniku izdaje propisana „izpitna svjedočba´´. U tu svjeđočbu valja zabilježiti takodjer rok reprobacije. Prijavljujud se takav izpitaik za opetovni izpit, treba da pridonese svjeđočbu o prvom izpitu. Ako. takov izpitnik opetuje izpit u roku po izpitnom mu povjerenstvu opredieljenom, oprošten je od polaganja ustmenoga^ te eventualno i pismenoga izpita iz onih predmeta, iz kojih je kod prvog izpita dobio u svjedoebi najmanje red „dobar", a uz to su bile pismene radnje oeienjene barem ocjeaom „dovoljan". Zato treba takovim izpitnikom u izpitnu svjeđočbu kod pojedinih predmeta uz ukupni red bilježiti takodjer ocjene pismenih radnja. Ako li se takov izpitnik ne podvrgne opetovnom izpitu u roku, sto mu ga je kod repi´obacije izpitno povjerenstvo opredielilo, tada ima koli pismeni, toli ustmeni izpit u svoj cielosti iznova polagati, Izpitnikj koji na opetovnom izpitu neuspije, može se samo dozvolom kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, pripustiti trečem izpitu; a to mu treba takodjer zabilježiti u „izpitnu svjeđočbu". Četvrti se izpit nemože dozvoliti. § 28. Pristojba za konačni izpit opredjeljuje se zs. redovite učenike s deset forinti. Od ove pristojbe oprašta za prvi put kod dokazanoga izvanrednoga siromaštva učiteljski sbor u sjednici u § 5. navedenoj. Od Školarine u zadnjem semestru oprošteni učenici plaćaju polovicu izpitne pristojbe. Izvanredni učenici i eksterniste plačaju pristojbu u trostrukom iznosu, te se od pladanja ove nemogu oprostiti. Kod ponovnoga izpita iz jednoga predmeta neplačaju se nikakove pristojbe; kod svakoga inoga opetovanja izpita plačaju bivši abitiirienti zavoda bez razlike po deset forinti, izvanredni učenici i eksterniste po trideset forinti pristojbe. Izpitne pristojbe ubrane od gospodara, odnosno od šumara, diele se na članove dotičnoga izpitnoga povjerenstva tako, da svaki izpitatelj dobije za svaki u svjedočbi navedeni predmet, iz kojega je samo ustmeno pitao jedan dio, a za svaki predmet, iz Mega je pismeno i ustmeno pitao dva diela, povrh toga dobije predstojnik IIL tečaja kao takov još jedan, ravnatelj pako dva diela. § 29. Duplikati o „svjedočbi osposobljenja" mogu samo nz dozvolu kr. zem. Vlade, odjola za unutarnje poslove, izdavati, te se za takov duplikat plaća pristojba od še&t forinti, koja teče u zavodsku blagajnu. § 30, Rok, kada izpiti počimaja, oglasuje se na zavoda i putem službenih novina. |