DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Produkcija ugljena u Kiaezkoj, doduše poznata još u staro doba, sveudilj je i dan danas primitivna i neznatna. Akoprem su uvjeti tvorbe ugljena najpogodniji i najrasprostranjeniji bili za vrieme karbonske periode, to ipak i formacije, koje su sliedile iza ove, sadržavaju tuj i tamo dosta omašne ugljene naslage. Tako sadržaje permska formacija ugljevlja navlastito u onih krajevih, gdje je u savezu s gornjom naslagom produktivne ugljevne formacije, Trias u Europi sadržaje ugljevja navlastita u svojih gornjih naslagah ; isto tako sadržaje Kenper u južnoj Njemačkoj, gornjoj Šlezkoj, Poljskoj, u dolnjo-austrijskih Alpah, u Francezkoj.i Kini ta kodjer mjestimice dovoljno ugljena- Jurska formacija a navlastito Lias u sjevernih Alpah, u Banatu i u okolini PeSuha. Nu u nijednoj zemlji nisu ugljevlje sadržavajuće naslage mezozoičke starosti tako omašne, kao što u kristaliničkom gorju Bengalske u južnoj Africi i jugo-iztočnoj Australiji. Kređina formacija napokon sadržaje takodjer dosta omašne ngljene naslage.. Za vrieme tercijarne dobe stvarale su se ugljene naslage mnogo obilnije, no u-mezozoickih formacijah; nu te naslage imadu već bez iznimke obilježja smedjeg ugljena. Broj smedjo-ugljenih naslaga tako je omašan, da nije moguće ovdje se upuštati u potankosti; s toga spominjemo ovdje samo to, da je u Njemačkoj najgiavnija smedjo-ugljena formacija, tako zvani „Oligocan", a u Austro-IJgarskoj Eocan^ i Miocan. Cjelokupna se produkcija ugljena na zemlji već kroz,više godina a navlastito, odkađa se parni stroj obćenito upotrebljuje, u zadnje doba naglo umnožava. Po izjavi Williamsa iznašala je ona godine 1880. po prilici 328, godine 188L do 360, a godine 1884. dapaše 406 milijuna tona. Kod te cjelokupne produkcije zauzima Englezka prvo mjesto, te je godine 1879. producirala 134,008.228 tona, godine 1881- 154,184.300 tona a godine 1884. 160,757,815 tona, dočim ostale zemlje, koje i više ugljena imadu, niti polovicu toliko nisu producirale. PreteŽDost Englezke u toj produktivnoj grani umanjivat će se razmjerno u onoj mjeri, u kojoj će se industrija ostalih ugljenom bogatih zemalja povećavati. Još je jedan uzrok, s kojeg se Englezka s vremenom ne će moći uzdržati kao prva zemlja u produkciji ugljena, intenzivnim naime izrabljivanjem podzemnih kapitala, mora jednoč da nastupi posvemašno izcrpljenje. Već prije mnogo godina stavili su englezki jztraživaoci, zabrinuti za budućnost, pitanje; „kako će dugo još doteći podzemne ugljene zalihe. Vladi se Eaglezkoj pnčmilo tada to pitanje toli važnim, da je godine 1871. riešenje njegovo povjerila parlamentarnom izaslanstvu. - Godine 1860. procienio je ;Sl^´ " ´^´^´^´P´^ ugljenu zalihu do 4000 englezkih stopa dubljine na 79M3 milijuna tona, dočim ju je pomenuto povjerenstvo procienilo s 146.480 milijuna tona. |