DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 26     <-- 26 -->        PDF

^^ 218 ~


]3.^ 130. Hrastove dužice.


Ma_\imam tarife za 100 komada frc. 6. -


Miniraum „ 5) . - ..... frc 4.50


Hrastove dužice obcenito se rabe m pravijenje vinskih bacava.


Te bačve služe stranom za eksport našib vina, a najviše pak založirauje
naših vina u vinarnicama, ili 2a transport iz mjesta produkcije u krajeve trošioca.


Udariti na inozemsku dužicu carinu bilo kakovu mn drago, to je toliko,
koliko udariti na samu agrikulturu, jer ona treba i troši najviše bačava.


Nedavno su Jules RocheiDeveile , ministri trgovine i agrikulture,
govoreći 0 kožama, Uo no su u novoj osnovi izuzete od carine, pred pođkomisijom
za carinu na animalne tvarine, izjavili, da je agrikultura u tome pogledu
dovoljno zaštićena povišenim carinama, koje se odnose na živinu., Usljed
toga mi smo ovlašteni reći: da je agrikultura dovoljno zaštićena povišenim carinama
na inozemsko vino, a da im se i ne postavlja uz bok i carina na
bačvarsku robu, koja je agrikulturi potrebita. Takova carina bila bi driiga
carina na vino.


U sjednici vrhovnoga vieća za trgovinu i industriju od 11. lipnja pr. god.
rekao je senator Gaillj , da se od onda, kako se stala importirati austrougarska
dužica u Francezku, tako bi se reklo, dužice više i ne prave. To je
fakat dosta eksaktan, nu to ne biva za to, jer hrastovo drvo iz Austro-Ugarske
ne bi puno valjala, kako se je baš kazalo u istoj toj sjednici, nego upravo naprotiv,
jer su u stanovitom pogledu bolje od francezkih, što su gibivije^ mnogo
se lasaijG upotrebljuju i rukođjelstvo im je ekonomičnije. To je ono, radi česa
ih vole i radi ćeisa su skoro posvuda potisnule francezku dužicu. Da pobjedi,
bilo je dosta, da se pokaže, ima tomu 40 godina.


Naprama izvrstnim kvalitetama, što ih Austro-Ugarska imporfcira, Francezka
ne može da suprotstavi druge kvalitete, nego li one, što ih dobiva od
stabala srednje ruke. Ta su pak nekakva te uslied prevelike selekcije tako
ih je malo, te bi vrelo tili stabaio brzo presušilo, kad ne bi već od četrdeset
godina na dispoziciju stojala inozemska dužica, naročito ona iz Austro^Ugarske,
jer je ova potisnula isto tako i onu iz Pruske i Eusije, što ju iniportirahu
još prošloga stoljeća,


Fabrikacija hrastovih dužica potrebuje velikib a malo kvrgavih stabala,
kakovih u Francezkoj nema. S takovom sortom francezka šumska industrija
tmi bolje upotrehljuje narodne šume, da proizvodi gradjevno drvo radje, nego
li dužice.


Još više nogo li pri građjevnom dna, rukodjelstv^o ima pri bačvarstvu
važnu ulogu i glede ciene \ »´lede rezultata.


Kad bi mozemske dužite imale kakovu diferenciju u cieni vrio važnu za
fraricezke dužice, koja bi ih jošte predpostavljaia, mi scieuimo nače, da bi se
na^i radnici tako radišni, tako vriedni za probitak južne Francezke, Languedoc-a
wk>rde]a..is~a, uztcgnnji.. a do rabe francezku dužicu, što znadu, da s inozem-
SKom dužicom mogu raditi.