DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 212 prediu preko 100 3*^ i uzmemo li, da na svakom D*´ unište po jednu biljku, to r)i bilo ukuono 100 uništenih i oštećenih mladica. Uzmemo li napokon eienu od 10 biljaka´ jednako s i novčićem, onda bi ta šteta iznašala 10 novčića: pribrojimo li k toma osnovna odštetu od 16 nove., onda bi za govedče i konja iznažaia odšteta u IIL grupi 26 nove. Razumije so samo po sebi, da u tib 20, odnosno 26 nove. razumijevamo samo efektivnu vriednost počinjene štete, dočim za posrednu štetu tražimo -kao i dosada — još 50V. t j. ukupno za krmće 30 nove. a za konja i govedče 30 ili okruglo AO novčića. ^ Kako se vidi, mi smo računali za konja i govedče isto veliku odštetu, dočim § 1). šum- zakona računa za govedče samo polovicu koliko za konja. Nu uzme li se u obzir, da su konj i vol prilično jednake težine i veličine (slavonski su konji obično maleni, dočim volova ima u nekih krajevih upravo ogromnih), da se rogata marka više tjera a pašu nego li konj, koji je cio dan upregnut, a napokon — a to je najvažnije — da vol, kao i svi preživači puno radje brsti a time baš poziciji C i B, to jest mlađoj zabrani veliku, a svakako veću štetu nanaša od konja, koji se više paše drži a riedko kada glavu poradi krsta a vis diže. To su moji nazori; ja ni iz daleka ne mislim, da sam taj predmet podpuno i točno izcrpio, nego sam jedino imao na umu, moje sudrugove na gornje obstojnosti upozoriti, — a na rjima će sada biti, da svaki svoje izkustvo u tom pogledu na vidik iznese, kako bi se time predmet razsvietlio i razbistrio, X Kozarac. Osvrt na zakonsku osnovu glede uvedenja nove generalne carinske tarife u Francezkoj na inozemske drvarske proizvode. Izvjestio B. (iairarda mi^ Marseiile, 189L U šumarskom listu „L´ Echo Forestier," od 15. veljače o. g, citirao je BordeauX´-žki dopisnik toga lista u svome dopisu medju ostalima i B. Gairard- a, kao (;noga, koji ide u prilog carini, što no je zasnovana na hrastove dužice. B. Gairard upravio je s toga pismo na uredničtvo gore pomenutoga brita, gdje medju inim piše: „U našem dopisu iz Borđeaux-a vaš mi dopisnik pruža tu čast, da me nazove ivasun čitateljima predstavi kao pristaša zasnovane carine na dužice. Kako je i iz kojega izvora crpio tu ideju? Da bmie ^vatko o tom ua čistu, držim, da mi je izjaviti, da sam ja ne s.i-no pn.tasa slobodnog prometa, protivan svakoj vr.ti carine, nego da sam tu nmao I .uergirno podupirao u syndikatu trgovaca i importatora u Parizu, Isto |
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 213 ~ tako predložio sam ja odboru trgovaca i industrijalaca u Marseille-u, koji me je imenovao svojim izvjestiteljem, izvješće o toj stvari s molbom, da se dužice i drvo podpunoma izuzmu od cariue. Uslobodjujem se, te vam jedan primjerak toga izvješća ovdje u priklopu pripošaljem" itd. Radi važnosti samoga predm.eta« o kcme se radi, donosimo clenjenim čitateljima u prievodu izvješće B. Gairard-a sina. Odbor za trgovinu, industriju i pomorstvo u Marseille-u dao je to izvješće u po:?.ebn()j brošuri štampati, a tako ga i mi primismo sa prijateljske strane. Čitatelji će taj naći u krati našu šumsku trgovinu, naročito se u glavnom odnosi na prodraju r}aši]i brastika. Brošura počima kratkim govorom Gairard-ovim, a poslie toga sliedi redomice razredba pojedinih carinskih ustanova, koje su naperene na inozemske dužice i drvo. Svakomu će udariti u oči željezna volja sadanje fiancezkc viiide. što no provejava sve nabrojene zaštitne nemani, a koje ustaju, da inozemskoj šumskoj robi zatvore vrata francezkih tržišta. Francezki trgovci šumskom robom te industrijalci sami će najviše novom carinskom tarifom štetovati, pa nije čudo, da se je tamo razmahala po cieloj zemlji živahna agitacija i to baš naročito proti onim carinskim ustanovama, koje se obaraju na inozemsko drvo i dužice. Pa da čujemo izvješće g. B. Gairarđ-a sina. Gospodo! Odbor za komercijalne, industrijalne i pomorske probitke pozvao nas je, da mu podnesemo izvješće o- zakonskoj osimvi, koja se odnosi na uvedenje ncvih carinskih tarifa, pogledom na drvarsku granu i njezine proizvode, te pogledom na inozemsku dužicu i vjerovatne posljedice, što bi ih ta osnova mogla imati za ovu partiju. Čast nam je dakle, da vam izpostavimo opažanja, koja su nam se nametnula te studiju, kojom smo se pri tome pitanju bavili. Mi držimo gospođo, da će s obćenitoga gledišta apMkacija carine onakove, kakovu vladina carinska osnova traži, biti znamenita prepreka sveukupnoj trgovini, napose pak trgovini inozemskim drvom i dužicama, pa da uza sve to carina, naperena na inozemsko drvo i dužice^ niti će biti ođ znatne pomoći trgovini francezkog drva,i dužica, niti agrikulturi, kojoj protekcijonisticki odbori u pomoć digoše zaštitnu carinu, a niti šumskim posjedima, u ime kojih zakonska osnova tarifu zasniva. Osim toga agrikultura, uzevši ju sveukupno, u njezinoj universalnosti nije direktno pri tome pitanju interesovana, jer je pozitivno svakome, da je šumski posjed jedino apanaža države, nekojih obćina i zemaljskih veleposjednika, dakle samih povlaštenika. Velika množina poljodjelaca i malih posjednika, a tih je u Francezkoj sva sila, ne posjeduje šuma; ako ih nekolicina imade nešto stabala, njihovi proizvodi su im nuždni za potrebe njihovih majura i za potrebe same agrikulture. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 214 — Ni šumski posjed ne će iniafci veće koristi od predloženih cariiiskib tarifa. Mi se nadamo, da ćemo to dokazati, da iuiportirano gradjevno drvo, upravo tako, kao i importirana dužica, niakar im u Francezkoj i ima srodnih, čine francezkim proizvodima utakmicu ne samo cienoin, nego i znamenitijim kvalitetom, osobito povodom lasnoće pri izdjelavanjii, a to je druga ekonomija. Čitav sviet bez potežkoće priznaje, da je rukodjelstvo u Francezkoj, osobito na jugu vrlo razvijeno. To je faktor, kojemu je surovina cesto primorana, da se privioe, ili barem^ s kojim treba da računa. Taj slučaj tiče se gradjevina i bačvarstva, pa ne izmakoše tome zakoni Bilo kako mu drago, smatramo svojom dužnošću, da se energično ogradimo proti onome, što je rekao naš nepomirljivi fiskalni neprijatelj, senator Gaiilv, bilo pri vladi, bilo u sjednicama vrhovnoga vieća za trgovinu i industriju, 0 manjem kvalitetu francezkog gradjevnog drva i dužica. Oboje ima uzajamne vriednosti, nu francezko drvo i dužica u velikom su nazadku, što se mnogo teže izdjelavaju te im je upotreba skuplja. Šta više, danas postoji navada, što ju Je drvarska i bačvarska trgovina ustanovila prije mnogobrojnih godina. Pat, ukus i prihvaćene navike ne će se ništa ili jedva malo proraieniti. Carina morat će se plaćati na korist državne blagajne, a na štetu trgovine, industrije i sveukupnoga naroda. Napokon sve će poskupiti, a eksporfiaciju stignut će prepreke, s kojima imat ćemo posla. Članovi sadanje vlade, koji su u obće ekonomisti, čini rni se, da rdjavo sude o stvarima slobodnoga prometa. Vidi se, kao da zaboravljaju, do kojega stepena prosperiteta popelo se javno blagostanje u Francezkoj pod gospodstvom slobodnoga prometa. Oni zaboravljaju na korelacijn, koja postoji medju slobodnim prometom i velikom knjigom javnih prihoda, čini se, da oni sbilja smeću s uma, da država ima prihoda, pače ne vide, da se ti prihodi pomnožavaju, ako se javno blagostanje u naprednoj proporciji pomnožaje. Država baveći se sama gospodarstvom, tim rnanje će voljeti, da pod sobom jamu kopa, nego će morati, da ga neprekidce upotrebljava onamo, da umanji javne daće. Za ono nekoliko primjerice 50—100 milijuna, što će ih država godimice prigospodariti putem zasnovane carine, a na uhar uživaoca rente, tih povlaštenika dobrobiti, zakržljavit će usljed logičnog poskupljivanja svega u dvostrukoj, trostrukoj, a možda i u neproračunivoj proporciji, trgovina, industrija, radnik pa 1 rentir, jednom riečju sav narod ukupno. Kad bi mi poprimili fckalni sistem, što nam ga se predlaže, da ga primjenimo za vrieme od 30 godina (Rože sačuvaj!), kako no smo ´ uživali onaj slobodnoga prometa, naša francezka banka ne bi mogla, a da bez prikora. bez potresen]a i bez udarca svojoj gizdavoj englezkoj rivalki uzajmi 75 milijuna franaka u zlatu, kao što je to mogla ućiaili nedavno. Mi sudimo dakle, da u tim utanačenjima vlada prekidajući tradiciju, koja je uviek uvažavala gradjevuu šumsku robu i dužice poput neoporezive |
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 23 <-- 23 --> PDF |
~ 215 — surovine te htijući, da ih udari visokom cariiioiii i bez obzira na odrješite obrane g. Cvpriana Fabre-a, predsjednika ria^e trgovačke komore te g. Loon-a (Aleksandra), brodovlastuika u Bordeaux-u, elana vrhovnog vieća za trgovinu i industriju i bez obzira na zaključak toga vrhovnoga vieća za trgovinu i industriju, krivo posmatra francezke ekonomske ])robitke, a napose ovu važnu trgovinu. Vladina osaova porazđieljuje carinu gledoni na to, kako će se primjeniti na vrsti gradjevnog drva, u različite kategorije, te ustanovljuje za svaku vrst inaximuin i minimum pristojbe. Vajme! nijedna ne uteče biču. pa kakovome biču, za ime božje! Za ono drvo, koje je najviše pogodovano, ma.vimuiTi predložene carine representirao bi manje, nego li 15 v,, a za drugo dosizao bi pristojbe od 30, 40, 45 i 70 Vo-; minimalna pak pristojba za ono prvotne seže izpod 8.85 «/o, a za drugo dosiže do 25, 30, 43 v,-.* Napokon, ove pristojbe pri stanovitim sortimentima represeatiraju malo ne ono^ ^to je i vriednost same robe. U svem držimo, da max!mum carine representira prosječno najmanje 25 ´Vo, a minimum 15 %- To je skoro dvostruko od onoga, što se traži za Kongo! 1! Priznajemo, gospođo, da je g. AleksanderLoon, brodovlastnik uBordeaux-u, pravo imao, kad je u plenarnoj sjednici vrhovnoga vieća za trgovinu i industrija rekao: da mi stupamo natražke. Vladma zakonska osr^ova. Gradjevno drvo. Br. 128— Gradjevno drvo: hrast, drvom, koje ima debljinu od 25 milimetaraMaximum 100 kilograma . , Minimum „ , briest itd, , ili više. inače nazvano fre 1.50 frc. X.— tvrdim Hrast representira u velike importirano drvo za gradju, jamačno 95 Vo od ukupne količine. Svatko znade, da se težina kubičnog metra hrasta, kojemu se prosječna vriednost, kad je u Francezku dopremljen, mora opredieljivati s 90 centima više po kubičnom metru, pravilno računa s 1000 kilograma i đa od toga vrlo malo varira. Dakle, 1.50 frc. za 100 kilograma čini 15 frc. po kubičnom metru, budi 16.66 po stotini vriednosti i 1 frc, za 100 kilograma čini 10 frc. po kubičnom metru, budi 11.40 po stotini vriednosti. Mi priznajemo, đa će velika čest dobrobiti od zasnovane daće zapasti narodnoj produkciji. Inozemska produkcija težko može da podnese toliku carinu. DržimOj đa samu izdašnu hrastovu robu, što ju pri umjetnom stolarstvu rabe, a spram cjelokupnosti ne sačinjava nego manjinu, te koja bi, đa se trpko na-´ rugamo, polag zasnovanih tarifa slobodno unilazila, ne bi moglo nadomjestiti drvo francezke proveniencije. Isto bi bilo i s gradjevnim drvom, što ga rabe u velikim francezkim lukama ili u njihovom neizdašoom predjelu, gdje ga ne bi tištili troškovi nutarnjega |
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 216 — transporta, dok naproliTfrancezko drvo ima dosta znatnih transportniti troškova, dok onamo stigne. ..... i v . i . Mi smo naglasili, da bi ova carina bila u korist jedino državi, nekojim obćinama te zenTaljskim veleposjednicima, a trpila bi trgovina i sve industrije, koje 0 tvrđom drvu zavise. Mi cienimo, da bi carina u svakom slučaju imala biti smzena od 100 kilograma s 1.50 frc. na 75 centinia kao maximum, te od 100 kilog. s 1 frc. na 50 ceatima kao minimum. Drvo u 0 b ć e. ´ Br. 128. — Hrastovo gradjevno drvoitd., koje ima debljinu izpod 25 milimetara, Maximum frc. 5.50 od 100 kilograma Minimum frc. 4.— ,. j, j, Za kubični metar, koji se računa na 1000 kilograma, bio bi maximum pravilno od 55 franaka te minimum od 40 franaka. Spram maximalQe vriednosti od 100 fr, po kubičnom metru to bi representiralo carinu od 55 7o ´^ prvom te od 40 7„ u drugom slučaju. Carina pak od 55 ^jo ili 40 7« od vriednosti sortimenta, na kojega se do danas obaziralo na surovinis, kao neki sortiment od prieke potrebe, bilo bi toliko, koliko reći: mi ga zabranjujemo, a to bi bilo lasnije. To biva, makar da za množinu specijalnih upotreba, drvo mora biti iz~ piljeno po svojoj debljini, naročito iza kako je stablo posječeno, pače u samoj šumi te dok je jošte posve pri sokovima. Za to drvo izpod 25 milimetara debljine tražiti carinu tako prederanu, pače izporedi li se s onim gore napomenutim iznad 25 milimetara, je toliko, koliko nanositi veliku krivicu našim pilanama. One ne trebaju takove zaštite. Diferencija, što ju mi činimo, bila bi dostatna, da se obrane od sjevera i iztoka. Mi smo toga mnienja, da bi se ova carina u svakom slučaju morala sni ziti i to s 1.50 frc. od 100 kilograma na maximum od negdje 15 frc. za kub. metar te s 1 frc. od lOO kilograma na minimum od kakovili 10 frc. za kubični metar. Br. 128. — Drugo gradjevno drvo neizdjelano, inače nazvano četverouglato. Meko drvo izpod i iznad 25 milimetara. Maximum tarife ... . frc. 1.26 od lOO kilograma Minimum „ . ... frc. 0.75 „ „ Čamovina representira najveću množinu drva, tako zvanoga mekoga drva, barem 95 % od ukupne količine a važe od prilike prosječno 650 kilograma po kubičnom metni. Maximum carine za to drvo bilo bi frc. 8 12^´2 od kubičnog metra, a minimum frc. 4.87V´.. Spram prosječne ciene kubičnoga metra od pnhke i>o frc. representira to maximalnu carinsku pristojbu od 15 ´/ a minimalau od 8.86 v«. ´^´´ |
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 21? — Importacija camovine u Francozku M´IO je znamenita; ona. e dalek(j iiajzamašnija od svega gradjevrioga drva. Preiinla nam nisu -pri ruci podatci, da utvrdimo naše rar-une, držimo, da jo luiihizi bar dva i pol do iri irjilijuna kubičnih metara. ZaStitna carina u obće, a iiapose carina onako težka. kako je zavsnovana, spriecavajući javno bogatstvo, silno će joj sprieciti konsumpciju, ali bez znatne koristi za zemaljske veleposjednike, naše neprijatelje, koji su ideju 0 skrajnjoj zaštitnoj carini potaknuli. Mi naime držimo, da se time ne će više trošiti meko drvo francezke provcniencije, ili malo vize, nego li ga se troši. Inozemskoga drva trošit će se manje. To fjtoji. Onaj, koji je danas obiknuo, da troši inozemsko drvo, koje je budi po svojim dimenzijama takovo, da ga je u Francezkoj težko naći, budi da imade-kvalitete i dimenzije, koje se navadno rabej taj ne će svoga poslovnoga sistema obrnuti. Podhvatuik ili posjednik, koji dana>s upotrebljava inozemsku čamovinu (koje u Francezkoj nema, ili vrlo malo), koja je gibka, lagana i re3i>stentna, ne će rabiti francezke camovine i to tim manje ne, jer bi kupovnoj cieni morao pridodavati za rukodjelstvo. Ako mu njegovo slabije blagostanje toga ne dopušta, on će si uzkratiti taj potrošak. on će čekati, ograničit će ga, nu ne će upotrebiti drugo drvo, koje ne odgovara njegovom ukrasu i njegovim komercijalnim običajima. Izuzev stanovite predjele iztoćne i pjevero-iztočne Francezke, gdje ima mekog drva i gdje nikada nisu trožili drugo meko drvo osim svoga, sav ostali narod neprekidno će rabiti inozemsku ćamovinu. Izim slabih partija ne će se dakle zamjenjivati s domaćom čamovinom. Navike, te industrijalni i komercijalni običaji jednoga naroda ne preokreću se za kratko vrieme; treba vjekova, a ja se nadam^ bude li žalibože carina votirana, da će se pogrješka vrlo brzo opaziti i da će se naskoro pristupiti k izuzetcima. Ako li se carina ima udariti, nti držimo, da bi maKimum carine od 50 centima za 100 kilograma te minimum od 25 centima, što još uviek representira carinu od 3 i 6 o/o vriednosti, bili enormi i dosta zaštitni brojevi za surovinu od prieke potrebe. Br. 128. — Drugo građjevno drvo, tako zvano meko drvo, koje ima debljinu manju od 25 milimetara. Maximum tarife ... . frc. 4.25 za 100 kilograma. Minimum „ . , . . frc. 2.75 „ „ „ Za 650 kilograma po običnom metru biia bi maximalna carinska tarifa frc. 27.62V2, a minimalna frc. IT.STVs. Spram maximalne vriednosti od 65 frc. po kubičnom metru representiralo bi to maxim.um carine od 42 Vs ´^/o, te minimum od 27^/2 %, Mi bismo želili, da se snizi na max.imnm od frc. 1.50 za lOO kilograma i na minimum od irc. 1.—, a to bi još uviek representiralo maximam od 15^Vo vriednosti te minimum od 10 Vc> vrieduosti. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 26 <-- 26 --> PDF |
^^ 218 ~ ]3.^ 130. Hrastove dužice. Ma_\imam tarife za 100 komada frc. 6. - Miniraum „ 5) . - ..... frc 4.50 Hrastove dužice obcenito se rabe m pravijenje vinskih bacava. Te bačve služe stranom za eksport našib vina, a najviše pak založirauje naših vina u vinarnicama, ili 2a transport iz mjesta produkcije u krajeve trošioca. Udariti na inozemsku dužicu carinu bilo kakovu mn drago, to je toliko, koliko udariti na samu agrikulturu, jer ona treba i troši najviše bačava. Nedavno su Jules RocheiDeveile , ministri trgovine i agrikulture, govoreći 0 kožama, Uo no su u novoj osnovi izuzete od carine, pred pođkomisijom za carinu na animalne tvarine, izjavili, da je agrikultura u tome pogledu dovoljno zaštićena povišenim carinama, koje se odnose na živinu., Usljed toga mi smo ovlašteni reći: da je agrikultura dovoljno zaštićena povišenim carinama na inozemsko vino, a da im se i ne postavlja uz bok i carina na bačvarsku robu, koja je agrikulturi potrebita. Takova carina bila bi driiga carina na vino. U sjednici vrhovnoga vieća za trgovinu i industriju od 11. lipnja pr. god. rekao je senator Gaillj , da se od onda, kako se stala importirati austrougarska dužica u Francezku, tako bi se reklo, dužice više i ne prave. To je fakat dosta eksaktan, nu to ne biva za to, jer hrastovo drvo iz Austro-Ugarske ne bi puno valjala, kako se je baš kazalo u istoj toj sjednici, nego upravo naprotiv, jer su u stanovitom pogledu bolje od francezkih, što su gibivije^ mnogo se lasaijG upotrebljuju i rukođjelstvo im je ekonomičnije. To je ono, radi česa ih vole i radi ćeisa su skoro posvuda potisnule francezku dužicu. Da pobjedi, bilo je dosta, da se pokaže, ima tomu 40 godina. Naprama izvrstnim kvalitetama, što ih Austro-Ugarska imporfcira, Francezka ne može da suprotstavi druge kvalitete, nego li one, što ih dobiva od stabala srednje ruke. Ta su pak nekakva te uslied prevelike selekcije tako ih je malo, te bi vrelo tili stabaio brzo presušilo, kad ne bi već od četrdeset godina na dispoziciju stojala inozemska dužica, naročito ona iz Austro^Ugarske, jer je ova potisnula isto tako i onu iz Pruske i Eusije, što ju iniportirahu još prošloga stoljeća, Fabrikacija hrastovih dužica potrebuje velikib a malo kvrgavih stabala, kakovih u Francezkoj nema. S takovom sortom francezka šumska industrija tmi bolje upotrehljuje narodne šume, da proizvodi gradjevno drvo radje, nego li dužice. Još više nogo li pri građjevnom dna, rukodjelstv^o ima pri bačvarstvu važnu ulogu i glede ciene \ »´lede rezultata. Kad bi mozemske dužite imale kakovu diferenciju u cieni vrio važnu za fraricezke dužice, koja bi ih jošte predpostavljaia, mi scieuimo nače, da bi se na^i radnici tako radišni, tako vriedni za probitak južne Francezke, Languedoc-a wk>rde]a..is~a, uztcgnnji.. a do rabe francezku dužicu, što znadu, da s inozem- SKom dužicom mogu raditi. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 219 ™ Uz ovakove prilike nadati se, da će carioa na inozemsku dužicu, bila koja mu drago, moći proiznieti bonsurapciju francezke dužice, iluzija je, kojoj se može podati samo onaj, koji ove okolnosti ne poznaje. Jedina zabrana imala bi tu moć, ali i onda za malo godina u Francezkoj ne bi više bilo šuma! Autoritativni organi svaki dan nam govore, da je sječenje šumž, uzrok inundacijama i javnim nepogodama, pa bi se htjelo putem težke carine na dužicu primorati trgovinu, da baš opustošuje naše šume! I to sve biva pod lažnim pretekstom zaštite agrikulture, Ciene dužica predmetom su varijacijama kursa, kao i svi drvarski sortimenti. One variraju medju sobom u toliko, u koliko variraju njihove dimenzije. Ove pak diktira dispozicija stabla. Ima stanovitih dimenzija, koje imadu vriednost samo od 5 i 6 frc. od 100 komada, docira druge imadu naprotiv vriednost 100 frc. od 100 komada, pače i 200 i SOOfrc. od 100 komada. Prosječno može se od prilike računati ciena od 45 frc. za 100 komada, dobavljenih u Francezku. Ovdje se pripušta maximum carine od 6 frc. za 100 komadate minimum od 4.80 frc. za 100 komada onako, kako je to predložila vlada naproti mnienju vrhovnoga vieća za trgovinu, što ga je podastro Cyprian Fabre , predsjednik naše trgovačke komore. Ta carina, koja bi ošinula sortiment tako vitalan za vinarsku agrikulturu, iznosila bi prosječno od prilike ISV^ 7« za maximum te 10 Vo za minimum. Nu, bila carina koja mu drago, ako joj se moramo podvrći, ihi držimo, da fiksirati ju prema jedinstvenim cienaraa od stotine komada bila bi velika pogrješka i takovo otežčavanje carine, kakovoga vlada i ne sluti^ a bilo bi znamenitije, nego li je sama carina od 6 i 4.50 franaka. Kad bi se carina plaćala pi^ema stanovitim dimenzijama, representirala bi kakova 1, 2, 3 7o ^^ vriednosti, dočim kad bi se inako plaćala, bila bi tolika, kolika i ocarinjena roba. To bi dakle bila neka zabrana za te dimenzije, dosljedno tomu znameniti gubitak za producente i eksploitatore šuma. Oni bi bili primorani; da ne proizvode dužice, nego u stanovito velikim, dimenzijama, pa da nas pritisnu svojom prodajnom cienom za sve drvo, što bi ga morali žrtvovati, a od koga oni danas prave male dimenzije, kvalitete manje vriednosti, a jeftine. Poskupljenje, što će ga carina, bude li poprimljena, neizbježivo proizvesti, povući će za sobom i to drugo poskupljenje. Mi ćemo dakle sami plaćati posljedice naših pogrješaka i fiskalnih mjera, koje su rdjavo proučene i rdjavo shvaćene. I interesu sanie agrikulture, u ime koje se sve ove pogrješke sgrću, u ime koje se revindicirala zaštitna carina, u ime koje se sve pomrsuje i u ime, koje se ide za tim, da se ruševine pomnožaju, tražimo mi podpunu iznimku za inozemske dužice od carine. Nu, ako li bi našem glasu moralo biti kao onome vrhovnoga vieća za trgovinu i industriju, da ne bude uvažen, mi bi onda tražili bolju aplikaciju te carine. Budući da se porez ad valorem vrlo težko aplicira te je poglavito veksatoran, mi bi tražili ili porez po kubičnom metru, koji je još pravičniji od poreza |
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 28 <-- 28 --> PDF |
po težini, ili što je jednostavnije, porez po različitim kategorijama, na primjer, no kategoriiama dužine. Tu bo nije medju njima mogućna konfuzija. Tako: Bo 75 "cerit, dužine za va^^mum frc. 1.50 od 100 kom., frc. 1 — 100 k. minimum . 1.50 od 75-95 « „ „ »51r 2=2— »» » »»7J;, n l-^O » »» „ „ „« 2.-ff „ 95—105 „ ,, ,5 « 2.5 2.52.50 00 «»sr> » 2.-~ „ „ 105—145 fl « » r, 3.50 , n » „ 2.50 n 7^ „ 145 dalje „ „ . 10--« » „ 6— n Druo-i važan razlog, koji bi opravdao podpunu iznimku inozemskih dužica od carine^ nalazimo u situaciji inferioriteta, što bi ju imali naši trgovci običnih vina za eksportaciju u odnošaju naprara trgovcima vinom u susjednim zemljama. Eksportacija običnih vina za republiku Argentinu, te Uruguay i Njemačku, koja je bila starodavnim našim monopolom, izmiče nam se. Ima tomu 5 do 6 godina, te nam Austrija, Grčka i Španjolska sve više i više preotimaju čitavu povorku trži.^ta. Njemačka tržišta za malo, pa ćemo ib izgubiti, a ona de la Plate ljuljaju se. Budu li bačve, koje slaže za ložiranje ovih vina, udarene carinom, kako ćemo ju podalje ocjeniti za svaku vrst bačava, naša će pozicija i naša supremacija riskirati, da pane u opasnost, jer će narodi, koji su bliži od nas krajevom, gdje se dužica proizvodi, moći da si ju ekonomičnije nabave, mi. Na´a komercijalna situacija s vinom postala M dakle vrlo kritičnom. Ona ipak ima takovu važnost te zaslužuje pozornost javnih organa. Isto bačvarstvo, a s njime tisuće njegovih radnika ne zaslužuju žaiostne kobi, koja im se priprema. U PVaricezkoj prave se !*uzličite vrsti bačava, bilo za domaću porabu. bilo za eksportaciju. U Austro-Ugarskoj, Italiji, Grčkoj, Španjolskoj svuda se povadjaju za nama i prave za iste svrhe, svuda eksportiraju istu vrst bačava. Najviše se rabi vrst polu-barila (le deml-muid) od 550 litara, na kojem je prosječno od prilike 50 duga i drva. Polag carine od 6 frc. ili 4 50 frc. od komada iznosio bi taj porez 2*25 do 3 frc, za bačvu, a to je više od 0.50 centirna od hektolitra ložiranoga vina. Druga vrst bačava, koje se za trgovinu i domaću porabu veoma rabe, jesu bordelcžke bačve (la barri(iue bordelaise) od 215—228 litara, koje trebaju od prilike 35 duga i dasaka i dna srednje širine, a od prilike 20/22 duge, ako li su izdubljene. Carina iznosi za jedne okolo 2 frc. i 1.50 frc, a za druge 1.50 frc. i 1 frc, za bačvu, što čini 50 centima, pače i 1 frc. od hektolitra ložiranoga vina. iMi smo dakle pravo imali, kad smo gore spomenuli, da bi porez na du« žice bio drugi porez na vino i šta više, ne samo na vina inozcmska, negotakodjer 1 domaća. Uzme li se na um, da dužice prispievaju k našim ozbiljnijim inozemskim vinarskim konkurentima uz bolje uvjete, nego li k nama, budući da su bliži mjestima produkcije, pa da jo bačvarsko rukodjelstvo svuda ieftinije, nego h u Francezkoj, uvidjet će se, da hi franco/ki trgovac vinom za^ekspor^ taciju osjetljivo zao.it.ao ?A\ svojim inozem;>kim konkurentom. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 221 -"Trgovačka ko?nora u Cetće-u uzlmdjena, kao i nii, noviii) cariiiskini tarifama gJeđe dužica, koli s gledišta same trgovine B dužicama, toli s gledišta vinarske trgovine, traži u svora vrlo koriciznoin, najnovijem izvješću poput nas podpuni i2usetak dužica cd carice. Znademo takodjer, da i trgovaCka komora u Bordeaux-u jednako radi, te da je poslala u Pariz ođabranike s misijom, da se uzprotive novo zasnovanim tarifama. Hoće li tolika naprezanja biti utamanV Mislimo, da iie će: Br, 130. Druge ne hrastove d u ž i c e, Maximum tarife , . . . . frc 4,50 za 100 komada Minimum „ ..... frc. 3.50 .^ „ „ Druge ne hrastove dužice vrieđe danas u Francezkoj 6—7 frc. po stotini komada. Zasnovana dakle carina udara ih s više od 60 ^/o vrieJnosti. Bilo bi mriogo jednostavnije reći: Mi ih zabranjujemo! Odatle trpit će trgovina, osobito različite ambalaže šećera, cementa, brašna, slastica itd. Maximum.od 1 frc. i minimum od 0.50 centima od 100 komada bio bi dovoljan. P 0 k u ć t V 0. Br, 590. Od savijenog drva Maximalna tarifa , . . . frc. 11 za 100 kilograma M-inimalna „ „ . . . frc. 9 „ ^ ., Istina je, da pokućtvo od savijenog drva ćini srodnoj francezkoj industriji zapiašivu konkurenciju; ipak nam se zasnovana carina čini prećeranom. Maximuii]. od 4 frc. i minimum od 2 frc carine ukazuje nam se posvema dovoljnim. Drugo različito p o k u (31 v o. Br. 591. do 594. — Zasnovane tarife sve su eksorbitantne; naši pak francezki radnici sami ne traže zaštite, koja je takodjer drakonička. Br. 595. Prazne bačve. Maximum tarife , . » . frc. 2 50 za 100 kilograma Minimum „ .... frc, 3.— „ j, ,, Govori nam se bez prestanka i pri svakoj stvari, da se hoće štititi radnika, francezku industriju. Mi držimo s Roge-onh predsjednikom trgovačke komore u Nancy-u te s velikim brojem drugih odličnih osoba, da radnik i industrija znadu sami, da se štite, kad nisu preoterećeni i kad bi bilo dosta, da im se dade kompenzacija za terete, što ih nose. Ta protekcija vodi k protivnome! Zasnovana carina za bačve, sačinjene u inozemstva, biia bi maaja, nego li ona, koja resultira za bačve sačinjene u Francezkoj importiranim inozemskim dužicama. Tko može, neka pojmi tu anomaliju! |
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Jednostavan zdrav razum i logika upućuje nas, da \A carine imale Mt^ barem iste, nu manje jedna od druge, to se ne da pojmiti. Za polu-barilo plaća se: . ^ frc. 2.50 od 100 Hg. maximum tarife : frc. 2.— „ „ „ minimum „ . Mi smo kazali, da bi trebalo 50 duga, da se sačini jedno polu-barilo, a za importirane duge, koje bi služile za razpravu istoga polu-barila, platilo bi se ffiaximum frc. 3 i minimum frc. 2.25. Za jednu bordelešku bafivu, koja teži od prilike 45 kilograma, plaćalo bi se niasimum od frc. 2 50 od Vo kig,, te minimum od frc. 2 od ^{a Hg. To representira frc. I.12V2 2;a maximura frc. 0 90 za minimum od carine za bordelešku bačvu- Da se bordeleška bačva sačini od importiranibđuga i dna, trebalo bi ih 3o srednje širine te maximum carine od 6 Vj, minimum „ , „ 4 50Vo representirao bi 2.10 maximalne carine 1.57^2 minimalne carine Glede bačve, sačinjene u Francezkoj, plaćalo bi se svagdje za upotrebljenu dugu više carine, nego li za bačvu sačinjenu u inozemstvu. Carina od frc 1.50 n!ax,´malne i frc. 0 80 minimalne tarife dovoljno bi odgovarala carinij koja se traži za samu dužicu. Ovim završujemo izvješće g, B. Gairarda, koje je za naše prilike od velike važnosti, a iz kojega dovoljno razabiremo, da se rečeni izvjestitelj svojski zauzimlje za trgovinu i promet hrastovih dužica u Francezkoj, koja okolnost nama u glavnom u prilog dolazi. U g I J e n. Priobćio kot. šumar Ljad. pL SzeMtgjorgp, (Svršava se.) Tako nalazimo u ugljenih naslagah doplerita, jantara, retinita, hartita, hathetina, ozokerita i t. d., koji su svi kemičoo srodni s ugljenom; gdjekad se dapače nalazi i petrolej u ugljenih naslagah. Mnogo važniji od ovih minerala, koji se i onako samo u vanredno malenih količinah nalaze u ugljenih naslagah - jesu kovine: željezni karbonat i sumporni kučadan. Željezni karbonat dolazi stranom smiešan s ilom u ugljenih naslagah, stranom opet dolazi kao tako zvani blackband u neposrednoj svezi s ugljenom, te prati istog često u pravilnih na daleko rasprostranjenih naslagah. Od tuda 1 dolazi, da se u mnogih ugljenicih u Englezkoj, Njemačkoj i Ugarskoj IZ jednog te, istog rova najvažniji produkti sadašnjosti dobivaju naime ugljen željezo. ^ |