DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 163 —


Jao si ga onomu, koji je zapao niedju dirakii! U koliko bi t^a izpravui
trni pustili, u toliko j^-a drugi zakucaju. Čovjek se otimlje sve jeduomu po
jednoma truu, nu dok se okreće, izaovice se zakućio i napokon se tako zaplete,
da su mu hlače jedan dronjak. Nu ako je điraka s te strane upravo strašna,
to je i korištna, jer gdje ne može rasti ikoji grm, tu medju stienami orm
bujno uspieva i mjestimice je jedini ures velebitskih stiena. Diraka cvale mjeseca
lipnja i srpnja, cvjetne stablike, aićući iz listnih pazušica, takodjer su
polukružno svite, a žut cviet s obih strana gusto nanizan. Koncem srpnja
razvije se kao novčić velik, okriljen plod, kojemu je u sredini poput trešnje
veliko, kosćato sjeme Pošto je diraka tako trnovita, rabe ju na gromacab za
ogradu vinograda. Okriljen zrio plod je zlatožut, primorska ga djeca zovu
„cekin" i jedu.


Po dru. Augustu N e i 1 r e i c h u,´*´ dru. L o r en z u,** dru. B o r b a s u *^"^
i drugih, imala bi manjkati dirak a dalje Karlobaga. Tu po njihovu ne bi bilo
ni grma, ni grmečka, već se sve do Dahnacije pred gledaocem stere nepregledno
kameno more. Nu tomu nije tako. Diraka je na podnožju Velebita naj običniji
i naj dosadniji grm; ima ga tu na miljune, a pridružuje
mu se i kržljavi glog.


Za grmlje, koje spomenusmo te je obično osebice poraslo, značajne su
nekoje biline, koje ga prate, kao kotrlja n (Erjngium amethystinura), striča k
(Carlina vulgaris i C. corjmbosa), turčina k (Carduus litoraiis), Cirsiu m
lanceolatuni (cvate i bielo), Onopordon illjricura, Kentrop
h y 11 u m 1 a n a t u m, više vrsti z e č i n a (Centaurea rupestris, splendens),
b r u m b e 1 j ili b r u ra b e č (Scoljmus hispanicus), pusteni pelin (Artemisia
campborata), smilje, bresina, kuš i t d.


U pomenutoga pelina zaudara korjen kamforora, a glede oblika lista jedna
je´ to od najljepših hrvatskih vrsti, koje je u odlike Biasolettian a bielopusteno.


Žutocvjefco i pusteno smilj e (Helichrysum angustifolium) najobičnije je
na Kalvariji oko Bakra; cvate od lipnja do konca studenoga, a kadkad i kasnije
te prezinmje, samo mu je lišće u zimi pustenije.


Ku š (žalfija ljekovita, Salvia officinaU^), Primorac u veliko voli. Njim se
kiti za blagdana, njime resi lies i grob svojih pokojnika, njim si čisti zube, a
siromakom jedino je gorivo, Liep je to nakit primorskih krasa. U zimi mu je
lišće bielo i gusto pusteno. Koncem svibnja ili početkom lipnja kuš procvate u
hiljade pojedinaca. Vienčić je tamno-modar, časka rumena, lišće u ljetu tamiiozeleno.
Tu i tamo bojadiše bliedi kras u tamnu modrinu, tako oko Sv. Jelene,
Bribira, Grižanah i druguda, dočini dalje Senja biva sve rjeđji. Lišće se oko
Rieke u veliko sabire i izvaža.


^ Die Tegetationsverhaltnisee v. Croatien (p. XXL)
^´^ PliysikaliscKe Verliidtnisse imd Organismt^o-Vertheilung im Quarntii*o.
^´^"^´ Die Uuterbrecliun^ der Zone der immergriineu PEanzen in đem Fiutnaner
Meerbuaen (Oestcrr. bot. Zeitschrift, 1883, p. B04.}