DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 150 —


Najviše koprivića vidio sam u okolici bakarskoj, u Viaodolu oko Janjevala,
i iViajke božje u polju, te na briegn trsatskomu.


Kod Pašea, u doimi Rječine, tri sa omažna koprivića, koje saro g. 1885.
izmjerio. Jedan "ima u dmi 4-20 m, drugi 4*15 in. objarmi. Ako su oinašni
nekoji pojedinci i na Trsati^, to je ipak pravi div onaj koprivić, sto je porasao
pred´ bakarskim grobljem. Mjerio sara ga ponienute godine, te je u dnu debla
imao n objamu 5 m. 50 cis., a visini od pol drugog nietra 3 m. BO. u objamu.
Pojedine svrži imadu u premjera 2—3 dm.


Oko Sei3ja raste koprivić pojedince u vinograđih, dočlm ga u Podgorju
nismo našli.
Ju d (Pistacia Terebinuuis) ljubi kamenito tlo, prisojne obronke, a poraste
i kao visoko stablo, te je u Primorju običau oko Kieke, kod Bakra naročito
n Bukovu sa koprivićenj, šestiijeui i dirakom (Paliurus), kod Podgore (u
Vinodolu) u šumici Rudini, gdje ima baš i liepih pojedinaca. Kod Bakra običan
je i na vrbu Kianeini, dočim nam ga za floru senjska prof, Mihailovi ć nije
zabilježio. Najljepši eksemplar porasao je kod Sv. Jakova, nedaleko taniošnje
crkve, te ima u premjeru 3—4 drn.
Kora je u j ud a gladka, smedjo-siva, mladice grimizne. Perasto, izmjenito,
eliptičko-jajasto ili dugoljasto, kratko-zašiljeno lišće malo ne je kožnato,
tamno-zeleno i svietlo, dok je mlado grimizno. Cvate grozdom mjeseca travnja
ili svibnja, cvietci su ma zućkasto-zeleni, neugodno vonjavi, s toga jud oko
Bribira (u Vinodolu) smedrl j (smrdelj) zovu/*´ Cviet je cesto od phjtoptocecidia
veoma zanimivo deformiran.
Zrio grozd je grimizan, grimizne bobulje poput graška velike i pune
smole.
Jud je po cieloj južnoj Evropi, na Chiosu, Cipru, Rhodosu običan, a goje
ga radi terpentinova ulja. Jedno stablo daje po šest unca ulja, ali se preša i
od ploda, koji u nas koncem listopada dozrieva. Čim se koje zrno odkine,
odmah ulje pisti, dapače jadu i kora terpentinom zaudara.
Babuške, koje se razviju od grozda, vidio sam i u Primorju; grimizne lu,
svite poput rožićka, šuplje i iznutra kadkad smolom napunjene. Potiču od šiškara
Aphis pistaciae, te se na jugu pod ImeaoKs „Garobe di Giuda"
pro^iavaju.


Akoprem se u Iječničke svrhe rabi kora, plod i lišće, to ipak za ovo
koristno stablo u Primorju nitko ne mari. Tu je poraslo na goloj pećini, da ga
tko posieče i kod kuće izgori, ni ue misleći na to, da je puno koristna ulja. Na
iztoku sa rožici crveno bojadišu; tu ih i pr.obolni žvaču, jer pospjesavaiu
dihanje..„Za Grčku je to stablo znamenito i zato, što lišće sabiru (dočim kod
nas baaava trune), u Smirnu odpremaju i ondje .safijan (kožu) n]i!n stroje,


JSmrdljika, terpentik, stordoij, u Dalmaciji. Visiani: Flom Dabmtica, III.