DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 189 — mnogih iii možda i svib žumara visokožkokc^i, da se skžem u glavnom sa svim tamo navedenim, osifii sa bliededisB iie; ,jVi3e« šumarsko znanje ae postizava se r.a sredi^irii školair^a, r>a ma bila i ona u Wcisswasseru, koja .J3 daleko bolja od našega križevačkog-a učilišta, ier ako i lesu uvieti vjse naobrazbe ,,ljubav k nauti, moć shvaćanja i taieuat", to mnijem jJdno da „shvaćanje« ima biti obsežnije od onoga, koje se postizava na sredujim školama, a drugo, da u praRsi proširiti shvaćanje i znanje na stepon „višeg^´ naobražeuja bud koje struke, je istina mogudc, jer su ljudi stariji od Škola, aii i veoma ležko. za koje više znanje se stiče priznanje uz kakvi akademićki naslov samo izpiti, kojima se opet pripušdaj valjda iz utnjesfcnilj razloga, samo na temelju stanovitih skela. Šchmidtova i Steinbacba nema u hrvatskom šumarskom svietu, a znade se, da su i poznati empirici mogii postifti etepen bud kojeg višeg znanja i umienja^ biii i slušatelji viših svojih naobrazovnih zavoda, a nisu ni obićiiii talenti^ ve^ vise nadareni ljudi ili čak ženiii 1 &to se pako tiče one obljubljene i tolikokrat prepjevane pjesn:iice. da su visokogkolci padali na državnih izpitih. dočim su križevački djaci izvrstno prolazili, reć bi da nesliedi odtale, da bi djak križevački bio zato „vi,5im" znanjem oplemenjen ili oboružan, iiemože ni dalje sliediti, da visokoŠkolac nebi imao pravo reći „da nije takvim znaujem oboružan", a napokon valjda je taj izpit ipak položio, a nisu svi ni padali, pa onda, u praksi t„ j . daljnjim službovanjem nije se pokazalo, da zaostaju visokoškolci za Krizevčani, već valjda napreduju ili budu napredovali, pa ako nisu ili niti neće, razlog je u tonie, Što je Šumarska služba u Hrvatskoj sada, a možda i daleko u budučaosti — takova, da treba osobite ljubavi za znanost i revnost za rad, da ne ode I sve školsko zuanje u zaborav, a kasno li^ da upotrebljuje i proširuje svoje znanje u praksi! U zadnje spomecutaj stvar), glede znanja i sposobnosti visokoškokca, spomenuti ni^ je još, da su dosadanji visokoškolci, raedju inim, u većini bili stipendisti, dakle djaci, koji sa svršili srednju školu s veoma dobrim uspiehom ili obćenitc^ da su svršili srednju Školu, dakle došli na strukovnu škola kao zreli ijudL Ova škola pako ~ u Beču — je svjetskog glasa, gdje su profesori pravi bogovi najobsežuijeg i obćeg i strukovnog znanja, a sbirke i drugi naučni objekti podpuni do najmanje sitnice! Dakle je bio put i način naobrazovanja tako dosliedan i savršen, da, pošto se opisanim školam od strane Križevčana valjda nikakva manjkavost predbaciti neće (*), a opet, jer polazitelji tih škola valjda nebijahu sam izmet slaboumnih i netalentiranih ili lieaih i lahkoumnih mladih Hrvata, možemo uztvrditi, da mnogi polučiše „više´´ strukovno naohraženje, na temelju kojeg se s „pravom" i višem službenom položaju nadaju. — Za još veće razjašnjenje svega rečenog napomii>jem još prilike u saSoj vojsci. Ovdje ima dvoje vrsti oticira, naime, onakovih iz ^^kadetske škole" i onakovih iz „akademija," Akoprem so-m daleko od vojničkih krugova, čuo sam ipak i dosta često ^da su oficiri iz kadetskih škola obćenito bolji." Tako je glas, — ali mjerodavni krugovi u to iievjeruju, i ako oficir iz kadetske škole želi dalje doći, mora još na nekakvo kursove, jer se valjda nepriznaje s razloga, da bi oficir iz kadetske škole praksom do ,,višeg« vojničkog naobraženja doći mogao. Kod toga nuzgred i to napominjem, da opisana razlika oiicira aije nikada uzdrmala njihovo bratimstvo iii slogu. Zaključujem sa „sve po znanju i umjeću", dočim škole u Beču i Križevcu pjesmice g. V. D, ispuštam, jer „bog i šeširđjlja´^ ne idu nikako zajedno! J. Vraničar , visoskolac; šumar u Novigradu, Svašta po nešto is lovačkoga svieta iz okolice Srinjeke. Premda obko- Ijeni sumarni i zatrpani debelom haljinom biela sniega, nismo imali sve dosele sreće, kao druguda, hvaliti se s vukovi, odnosno bojati ih se. Jedino, da i mi nebudemo bez uspomene, vidješe pastiri u šumi 2 kurjaka, od kojih jedan nadere svmju, a pred neko vrieme pohode nas iz Bosne preko Une S strica kurjaka, od kojih jedan htjede se u |