DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 173 — pičkom obliku prikazuje ugljen gust, cin kao željezo te kovinskog sjaja. Anthracit sastoji, ako se odbiju pepelne tvari, iz: 88-98";´o ugljika i´8~4-8% vodika 0—7% kisika i tragovi dušika. Znatna množina ugljika podaje Anthraci´iu veliku gorivu snagu, naprotiv tomu opet radi neznatne množine plinovitili sastavina ne može se iz njega producirati plin a niti koks. — Kao što medju smedjaa i kamenim ugljenom, tako isto nema izražene granice ni međju kamenim ugljenom i antracitom. Osim do sada navedenih vrsti ugljena nalaze se u ugljenih naslaga još neka druga mineralija, koja doduše svojim množtvom nisu zuatna, nu ipak su kađkada od upliva na sastav ugljena a djelomice i u uzkom savezu stoje u ge~ netiSnom pogledu ga pongljenivanjem, (Nastaviti će se.) Nalom od bure na omorikl i jelL Medju elementarne faktore, koji nanasaju šumama štetu, spada i bura. Ona uništuje ponajviše onakovo drveće, koje svojim korienjem ne zahvaća duboko u zemlju. Medju ovakovo drveće spada omorika i jela. Dosta je, da bura vlada nekoliko časaka, da nam razklima u korienju najljepše šume, no ona kao da se tim ne zadovoljava, zahvaća i dalje, te drveće posve izvaljuje. Bura nije niti sa izvalom gotova; zadješ ii u ovakovu sumu, koliko je stabala prelomljeno! Niti prelom nije sva šteta: drvlje, koje bura nije razklimala, koje nije prelomila; drvlje, koje se čmi ua prvi pogled da je zdravo ostalo i ovo nosi na sebi tragove užasnoga haranja, koje je pogledom na kašnji razvoj stabla i na kakvoću drva od zamašnih posljedica. Poslije bure odstrani posjednik šume ošfcećeno drveće, da mu se u sastojini ne zaleg^i kukci, da se šteta ne razprostre dalje. Iza nekoliko godina sieče se šuma, stabla se izradjuju \i tehničke svrhe, dolaze i pod pila. Stablo je oguljeno, zdravo, na njemu nema niti najmanjega traga nalomu, a kada dobivenu dasku hoćeš da metneš na njezino mjesto, ona ti popreko pukne. Uzrok toga čudnovatoga pojava je bura. Lik L ah cd (ai In c\ di — az U n dz) preJs´cavlja nam stablo, kako je izgledalo one godine, kada je bura vladala. Recimo, da je ova vladala prije tri godine. Bura je vladala smjerom strjelice, a pošto odpor stanica drva nije mogao da svlada silu bure, to se je stablo poprieko nalomilo [Lik, L plohaj; (i^u-^a)]. Prve godine iza bure obavilo se stablo novini plaštem c {ex ci), druge je godine narastao plašt fifih), treće godine plašt g{oi9V |
ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 174 Pogledajmo stablo, kako sada izgleda, pa ćemo na onoj strani, na kojoj ie nalomljeno, opaziti — prama tomu, da li je nalomljeno na jednom ili više mjesta — jedan ili više izbofiaka (lik 1. i 2.). Ovaj je izbočak vanjski znak, po kojem možemo donjekle prosuditi, da li se na stablu nalaa nalom ili ne. .(h Lik 1. -´ T1 r— I 1 L Na ovom liku su ostali plažtevi u narisu izostavljeni radi Jasnoće. |
ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 31 <-- 31 --> PDF |
. . , . — 175 — , Izvadimo iz stabla izsjecak lik 1. hki mnorrs, t j . oBaj izbočak s komadićem plašta, na kojem nalom pocima. Na naiićju izsječka (fe Ss h ms m oz rs.sa) i na vanjskoj plohi plašta, na kojoj je ovo naličje ležalo^ vidimo tamnu prugu, odnosno- pukotinu (p^)^ a to nije ništa drogo nego jedan dio naloma. Ostali dio naloma razdrostire se, kako vidi mo iz lika, preko ostalih plašteva, đaJje u stablu. Razmatramo li ostale plašteve prama osi stabla, to ćemo opaziti, da su pukotine sve uže, d^k se ne pretvore u pruge. Terpentin, -.đošav usleđ naloma u doticaj, sa zrakom, okisi se, pak iz stabla curi smola. Ova se smola naslaže izmeđju prvoga plašta, koji nalom pokriva (lik. 1. e) i izmedju plašta, na kojem nalom počima (lik L a5 e c^), te se proteže i samim pokotinama, odakle dolazi njihova tamna boja Gore napomenute pruge svietle su boje; kada se drvo, koje je bliže osi stabla — nije prelomilo — nego savinuto i opet došlo u svoj prijašnji položuj, nastale su te pruge kao nastavci pukotina. Izprosjecamo li napomenuti izboSak sjekirom okomitim smjerom na os stabkj to će ova kod svakoga udarca odskočiti ponješto natrag; njom možemo dosta lako klimati, ali ju ne možemo posve lako izvući/ Procjenitelji kakvoće drva znadu po ovom odskakivaoju prilićnom sigurnošću iztvrditi, da li je drvo nalomljeno ili nije. Često se dogodi, da je nalomom ozleđjen samo plašt, t j . najmlađji, a cesto se dogodi i to, da nalom pocima na n-tom dielu debljine najmlađjega plašta, dočim je ostali dio, idući prama vanjskoj plohi plašta, ostao cieL Ovaj si zadnji pojav tumačimo tim, da plašt u ono vrieme, kada se nalom dogodio, jošte nije postigao svoju podpunu debljinu. Poznato je, da je omorika izvržena više izvali i prelomu nego jela, a to isto vriedi i za nalom. Veličina naloma je razna;, ona varira od -^ dlela najmlađjega plašta do ^ diela samoga stabla, dok ne prama jakosti bure u lom. ((^ = debljina najmlađjega plašta, d^ = premjer debla na nalomu). Kod omorike je izbočak, što pokriva nalom, okrugljast, obal, a kod jele je više manje briđast. Veličina izbočka varira sa starošću i veličinom naloma. ^ ! . |
ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 176 — Onaj je dio plašta izbocka, što stoji neposredno na nalomu najdeblji; debljina ostalih plaiteva postupno pada, dok ne postane normalnom, kao što se to iz likova dovoljno razabira. Dielovi plašteva na izbočku, postignu tim prije normalnu debljinu, što je manji nalom. Oni dielovi najstarijega plašta izbočka, koji stoje u istom pravcu sa na^ loniom ili približno u pravcu istoga, obično su tvrđji od ostaloga drva. Drvo izbočka odnosno izsječka kod omorike je valovito, kod jele naborano, žikisto, kadkađa obraslo malim kvrgicama. Vanjske i nutarnje plohe plašteva, na kojima se nalazi nalom, proniknute su sniolom, koje prama kraju naloma — idući prama osi stabla — sve više nestaje. Budući da se terpentin omorike brže izparuje, nego onaj jele, to se i sm.ola na nalomu omorike racija brže, nego na nalomu jele. Boja je smole na nalomu omorike narančasta, svietlo žuta, dok je kod jele crvenkasta, crvenkasto-smedja. Nutarnja ploha plahta, koji je nastao prve godine iza naloma i vanjska ploha plašta, koji je u godini naloma bio najmladji, ili leži jedna na drugoj ili je medju njima medjutak. U prvom je slučaju sloj smole izmeđju plašteva jako tanak, a u drugom je slučaju debeo te izpunjava više puta cieli medjutak. Ako nalom počima na - dielu plašta, to se je dogodio ili u proljeću ili ´ih ljeti (jeseni), prama tomu, đa li je proljetni ili ljetni (jesenski) sloj plašta bio gotov. Ako nalom počima na proljetnom sloju plašta, slojevi jetnoga (jesenskoga) drva dobiju u ovom slučaju veću debljinu, nego što bi ju dobili u normalnim okolnostima. Prvi novi plašt na nalom bit će sada manje debljine, nego sto bi jii postigao, da je nalom počeo na ljetnom (jesenskom) drvu. Počima li nalom na gotovom ljetnom (jesenskom) sloju plašta, to se stablo nalouiilo, kada je u cirkulaciji sokova nastala stanka, dakle u odsjeku vremena od ljeta (jeseni) do proljeća. Broj plašteva, brojeći ih iz vana prama osi stabla, daje nam vrieme, prije koliko se godina nalom dogodio. Sirovi sokovi dvosupnica i četinjača idu u drvu od ozdol gore, a asimilirana hrana ide korom odozgor dolje.* Dogadja se, ako nalomljeno stablo s kojega uzroka ne zacieii, da sirovi sokovi i asimilirana hrana promaše svoju funkciju, stablo na nalomljenom mjestu slabi, smola curi kroz ranu, drvo se suši postupno po cieloj svojoj dužini, na stablo navale kukci, te ga unište do kraja. Vidjeli smo, da su na ozledjenom dielu stabla plaštevi deblji ne^o na protivnoj strani/^=^ Usljed toga, što stablo jednostranično deblju, dogodi se, da * Josip Boemh g. 1878, ** Mcr g. 188S. |
ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 33 <-- 33 --> PDF |
"- 177 -™ os istoga izpadne iz svoga prijašnjega položaja: stablo raste smjerom nove obi, godišnjaci postanu ekscentrični, a tim postaje stablo za tehničke svrhe rnauje više nesposobnim. Daske stabla, na kojem je veći nalom, lome se popiieko. Nalom može biti uzrokooi prble i trulosti stabla, posto je otvoren put kiši i raziiiDi gljivama n nutarnjost istoga. U karpatskim šunianja marmaroške županije, harala je bura od juga prama sjeveru 27. prosinca 18G8. Tom je prilikom izvalila i prelonjila: 1.0G3 kat, jutra prašume, podieglo . . , . je 78,600 stabala 986 „ „ 80—100 g, sastojina ) 1.410 , , 60-80 , „ I 378 „ „ 4-0—60 „ (´ podteglo je 624.000 stabala 86 I I 80 I "i ukupno na 3.923 kat. jutara podieglo je 702.i300 stabala. Osim toga oborila je bura 730.000 posve tankih stabala, koja su bik prikladna samo za pravljenje sitnijih proizvoda, dakle podieglo je ukupno ] mii, 432 600 stabala. Od g. 1868. vladala je slabija bura malo ne svake godine, dok nije došla jača bura 26. lipnja 1885. Tom su prilikom njeke sastojine sasvim podlegle, a bilo je i takovih, koje bura preskočilaj a one, što iza ovih leže, opet je pustošila. Ploha, na kojoj je bura g. 1885. harala, iznašala je 1.3i7 kat. jutara; broj izvaljenih i prelomljenih stabala bio je 607,710. kubični sadržaj istih iznašao Je 414.930 nv^. Od toga se upotrebilo 1.186 kat. metara sa 525.570 stabala u iznosu 222.600 m^. Pogledom, na dobu oštetilo se: 40—60 god. sastojioa 23-67o, 61-80 god. sast 5M^/«, 81—100 god. sast : starijih sast, 25´37o´ Kod prodaje drž. šuma u Marmarošu dobivaju trgovci na nalcmljenom Stablu 287,,, popusta, Nalom ovih stabala potiče stranom prije g. 1885. a stranom od kasnijih godina. G 1890, prodano je oci ožujka do konca listopada po prilici 15.000 nalomljenih stabala, što omorike, što jele. P. V i » J. f^ JL J^« Ju^« Družtvene viestL Zapisnik sjednice upravljajućeg odbora hr^.^slav. šni^^arskoga dražtva, obdržavane dne 14. veljače 1891. u družtvenih prostorna pod prcdsjednLCtvoni^p. n. g. Milana pl. Duvsta, ^ u pvi.utriosti p. n. gg- odbcnnka :^ M V r^b a B i c a, ^i.. pi. Galljufa, D. Trotzera, Y. I?.ačkoga, R. Fischbucna, 1. .voiava i .aju-^a F. Keaterčanka. ^^ |