DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 170 —


Pougljenjivaiije se dakle sbiva u glavnom tako, da se umnaža ugljik a
istodobno umanjuje kisik i vodik. U obće unapredjuje se pougljemvanje geologičkom
starošfiu, ali ne bez iznimaka. .


Kao konac^ni produkt poiigljenivanja imade se svakako smatrati ^grafi,
kojega nalazimo u arhajskom (azoicke fomacije) gorju, kojemu vodik i kisik
posvema manjka te koj samo iz čistog ugljika sastoji.


Poznato nam je, da se obumrla bilinska tjelesa uplivom atmosferickog
kisika raztvarajo. Uslied toga procesa stvara se vođa i razni ugljikovodici, a
konačno uzrokuje isti posveinašnu raztvorbu bilinskog tiela. Inače biva to kod
raztvorbe biiinskih tvari, koja doduše započne uslied pristupa kisika iz zraka,
ali se onda za vrieme jošte vegetabilna ta massa djelomično ili posvema od
zraka zakloni, kao što to pougljenivanje i zahtieva


Jednom već započeta raztvorba u atome, nastavlja se doduše, nu usljed
pomanjkanja zraka odnosno dovoljnog kisika moga se sastavine biiinskih tvari
samo medjusobno vezati, i to tako, da se jedan dio kisika veže sa ugljikom u
ugljičnu kiselinu, drugi pak dio sa voiikora u vodu; dok opet jedan dio ugljika
sa vodikom stvara razne ugljiko vodične sastavine. Sastavine, koje na novo postaju,
odlučiti će se sa svim, a ugljik će se po okolnostili umnožiti s manjom
količinom kisika i vodika, koja preostane.


Raztvorba biiinskih česti napreduje u obće veoma polagano tako, da pored
velike starosti ugljenih naslaga još i danas nije dovršena, kako to svjedoče
ugljična kiselina, što se u ugljenicih razvija i druge sastavine ugljika i vodika,
koje prečesto radnike u ugljenicih usmrćuju.


Pougljenjivanje samo prikazuje nam se dosta jednostavnim i jasnim nu ipak
nailazimo na znatne potežkoće, hoćemo li ustanoviti narav kemicnoga sastavka,
koji nam se u ugljenu predoi^uje. — Uztvrditi se može jedino samo to, da u
kamenom ugljena slobodne ugljične kiseline nema, već, da je ista vezana sa
stanovitim kolicinami kisika i vodika. Svaki ugljen dakle predstavlja njeku
svezu ugljične kiseline s kisikom i vodikom ili još više vjerojatnije, neku skupinu
sličlih takovih sastavina. Dok se s jedne strane nastojala izpitati kemičkim
putem narav ugljena, to je opet s druge strane u tu svrhu služio mikroskopički
postupak, pomoću kojega se navlastito pokazalo, da se u kamenom
ugljenu organicko staničevlje prvobitnih bilina sa svim jasno jošte uzdržalo. —


Praktičnimi je pokusi u laboratoriju dokazano, da velik tlak i njim proizvedena
veća toplina pospješuje pougljenivanje. Tako isto može u naravi velik
pritisak, prouzročen promjerom gorja, pougljenivanje pospješiti, a opet prečesto
kidanje naslaga omogućiti pristup kisika a po tome i prouzročiti brže raztvaranje.
Da je tomu zbilja tako, dokazuju nam mnogi liepi primjeri.


Tako vidimo, da je ugljen u prekidanom Alleghanskom gorju Pensvlvanije
skroz pretvoren u anthracit; dok zapadno od ovog sasma srodne vodoravno
ležeće naslage sastoje iz običnog bituminosnog kamenog ugljena. Isto tako pretvorene
su u Aothracit i naslage ugljene formacije u veoma prekidanih Alpah