DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 170 — Pougljenjivaiije se dakle sbiva u glavnom tako, da se umnaža ugljik a istodobno umanjuje kisik i vodik. U obće unapredjuje se pougljemvanje geologičkom starošfiu, ali ne bez iznimaka. . Kao konac^ni produkt poiigljenivanja imade se svakako smatrati ^grafi, kojega nalazimo u arhajskom (azoicke fomacije) gorju, kojemu vodik i kisik posvema manjka te koj samo iz čistog ugljika sastoji. Poznato nam je, da se obumrla bilinska tjelesa uplivom atmosferickog kisika raztvarajo. Uslied toga procesa stvara se vođa i razni ugljikovodici, a konačno uzrokuje isti posveinašnu raztvorbu bilinskog tiela. Inače biva to kod raztvorbe biiinskih tvari, koja doduše započne uslied pristupa kisika iz zraka, ali se onda za vrieme jošte vegetabilna ta massa djelomično ili posvema od zraka zakloni, kao što to pougljenivanje i zahtieva Jednom već započeta raztvorba u atome, nastavlja se doduše, nu usljed pomanjkanja zraka odnosno dovoljnog kisika moga se sastavine biiinskih tvari samo medjusobno vezati, i to tako, da se jedan dio kisika veže sa ugljikom u ugljičnu kiselinu, drugi pak dio sa voiikora u vodu; dok opet jedan dio ugljika sa vodikom stvara razne ugljiko vodične sastavine. Sastavine, koje na novo postaju, odlučiti će se sa svim, a ugljik će se po okolnostili umnožiti s manjom količinom kisika i vodika, koja preostane. Raztvorba biiinskih česti napreduje u obće veoma polagano tako, da pored velike starosti ugljenih naslaga još i danas nije dovršena, kako to svjedoče ugljična kiselina, što se u ugljenicih razvija i druge sastavine ugljika i vodika, koje prečesto radnike u ugljenicih usmrćuju. Pougljenjivanje samo prikazuje nam se dosta jednostavnim i jasnim nu ipak nailazimo na znatne potežkoće, hoćemo li ustanoviti narav kemicnoga sastavka, koji nam se u ugljenu predoi^uje. — Uztvrditi se može jedino samo to, da u kamenom ugljena slobodne ugljične kiseline nema, već, da je ista vezana sa stanovitim kolicinami kisika i vodika. Svaki ugljen dakle predstavlja njeku svezu ugljične kiseline s kisikom i vodikom ili još više vjerojatnije, neku skupinu sličlih takovih sastavina. Dok se s jedne strane nastojala izpitati kemičkim putem narav ugljena, to je opet s druge strane u tu svrhu služio mikroskopički postupak, pomoću kojega se navlastito pokazalo, da se u kamenom ugljenu organicko staničevlje prvobitnih bilina sa svim jasno jošte uzdržalo. — Praktičnimi je pokusi u laboratoriju dokazano, da velik tlak i njim proizvedena veća toplina pospješuje pougljenivanje. Tako isto može u naravi velik pritisak, prouzročen promjerom gorja, pougljenivanje pospješiti, a opet prečesto kidanje naslaga omogućiti pristup kisika a po tome i prouzročiti brže raztvaranje. Da je tomu zbilja tako, dokazuju nam mnogi liepi primjeri. Tako vidimo, da je ugljen u prekidanom Alleghanskom gorju Pensvlvanije skroz pretvoren u anthracit; dok zapadno od ovog sasma srodne vodoravno ležeće naslage sastoje iz običnog bituminosnog kamenog ugljena. Isto tako pretvorene su u Aothracit i naslage ugljene formacije u veoma prekidanih Alpah |