DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 169 — je kameni ugljen produkt smedjeg ugljena i treseta, ovaj nazor nazor smatra današnja znanost valjanim. Ugljen je dakle bilinskoga porietla, sto rnedju iniini jasnimi dokazi svjedoče i najnovija mikroskopična iztraživanja. Dokazano je nadalje i to, da morske biline nijesu mogle tvorbu ugljena prouzročiti, da se ta tvorba imade pripisati, kopnenim bilinam. Samo u riedkih slučajevih i to kod naslaga, koje su malim prostorom ograničene i nepravilne, može se predmievati, da je ugljen po:^tao iz naplavljenog drva, dok veći broj ugljenih naslaga, a navlastito one, što su veoma razprostranjene i pravilne, potiću od mnogogodišnje vegetacije jednog te istog mjesta. Ugljen se dakle stvarao u ravnih veoma razprostranjenih nizinah, koje su imale u ono vrieme veoma bujnu močvarnu vegetaciju poput tresetišta, a u kasnija vremena stvarahu jezera, u koja su rieke, utičući, iianiele piesak, mulj i kamenje. Vegetacija je tih prvobitnih močvara dala dakle t kom mnogih biUnskih generacija materijal za ugljene naslage, dok je opet onaj kasnije riekami dopljavljeni mehanički sediment (talog) dao pješčenike, glinu, škriljevce i konglomerate, pak se po ovih naplavina danas pojedine naslage diele. Nu okolnost, da u mnogih pokrajinah nalazimo veoma mnogo naslaga, koje se zasebiee nalaze, nuka nas na predmjevu, da su se u tih nizinah razni uplivi tvorbe često mienjaii. Smedji ugljen terciarne dobe i diluvia prolztekao je iz prvobitnih tresetišta, što svjedoči karakteristika njegove vegetacije, način, kako je naslagan i mjesto nalaza. Prelaz od smedjeg ugljena do pravog kamenog ugljena starije geologičke formacije pa do anthracita postepen je i dugotrajan tako, da smo prinuždeni za sve razprostranjene ugljene naslage predstaviti si, da su prije opisanim načinom u približno isto vrieme nastale. U pogleda kemičkom vidjesmo takodjer neki podpuni i postepeni prelaz u sastavbi počevši od svježe bilinske vlaknine pa do ^Anthracita." Svi mineralni ugljeni, kao što i živuće biline, sastoje iz sliedećih temeljnih elem.enata: iz ugljika (C), vodika (H.), kisika (0.) i dušika (N.), a u maloj količini sumpora, pak se samo količina u pojedinih elemenata mienja. Mineralni ugljeni sadržavaju najviše ugljika, a manje vodika i kisika, dok ima bilinska vlaknina relativno više vodika i kisika. Po tom se dade ustanoviti njeko stanovito množenje ugljika od drvene vlaknine do treseta, smedjeg ugljenn, kamenog ugljena pa do anthracita a istodobno i umanjivanje kisika i vodika, kako se to iz popriečnih brojka sljedeće tabele vidi: IT 0 N c Drvna vlaknina . . . . -50 {; 43 1 Treset 59 6 43 2 Smedji ugljen 69 5-5 25 0-8 Kameni ugljen 82 5 13 0-8 Antrhacit 95 2-5 2-5 trđg. |