DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 14 <-- 14 --> PDF |
WBm — 158 — Ostajem kod toga, da nije njegova ruka osobito raMm natiskivanjem, već kiša n prvi^mah tu pogriešku popravila i biljka "se zbog toga dobro prihvatila — Bu to je puki sretni slučaj za njegovu metodu; ali s toga, što se rahla zemlja obicao ^a V^-V^ slegne, tada se mora i zapuujena jama kod 3-godIšnje omorike, za koju je 10 cm. duboku jamu napravio, udubiti za 20—307o,taje ali zdjela sada iiaj p o gi b e 1 j 0 i j a za obstanak biljke. Ako uzsliedi u´srpnju i kolovozu, kada su najveće žege, velika kiša, to se i zdjela neobično napuniti mora, a vrućinom zapari se ovdje sabrana kišnica i biljka je prestala živjeti; ako nije te kiše u ljetu bilo, to će nadoći jesenska ili proljetna kiša, gdje se k tomu smrzlavica pridruži, pa i onda i uvjek, dok iznad tih žilica zdjela ostaje, stoji joj pogibel j za život Najgornji slojevi šumišta iii dapače oranice imadu najveći dio crnice, a ova je pako dobar regulator vlage — a vlag u označujem uz druge kao što je: zrak, svjetlo, toplina i dovoljno plodna zemlja (samo na kamenu ili zdravici ne može bilina uspievati, inate uspieva u svakom tlu, ako uema izvanrednu primjesu koje kiseline itđ.) najodlučnijim motorom života u bilinstvu; slegnuta zemlja u tako rahlom stanju dolazi po Kožešniku za 20~307o niže, a po tom i u slojeve tla, koji ili previše ili premalo vlage imadu. Previše će je imati, ako je biljka iz suhog rasadnika u ravnicu došla, a premalo, ako je iz ravnice na strminu usadjeoa, buđuć nam je znano, da se i toplina u svakoj visini tla ili zraka u drugom stepenu kreće, možemo punim pravom tvrditi, da niti biljci neće prijati. Što se pak tiče promaha zraka oko biljke priesadnice, da tim fizikalno i kemieno na razvoj zemlje djeluje, nije on svojim rahlenjem takodjer pogodio, jer mi presadjivanjem ne smijemo ići za tim, da tlo plodnijim učinimo, inače bi cielu šumu preorati morali, već mi idemo kod presađuje za tim, da osjeguramo prvi život biljci. Kušajmo pako još rahliju i plodniju zemlju na žile nabacati i uzdržimo ovu baš oko žila najrahlijom, pa da vidimo, koliko će ih uspjeti? Još bi imao sada pobiti njegovo mnienje o mahanju žilica. Da se žilice namazu gustom kašom, koja se napravi u vodi razmiešav u njoj* prikladnu zemlju, spada u najglavnije poslove pre.^adnje. Voda ne smije da bude mineralna, ne smije se uzeti iz kaljuža, jer je tad puna truleži, ili iz kakve klade, već neka je čista iz potoka. Zemlja za kašu neka se uzme iz razsadnika, što je najbolje, ili iz šumišta, a može se uzeti i ona sa livade ili oranice, nu vazda samo iz ouog gornjeg sloja, u kojem ^e žile bilinstva nalaze. Ta zemlja, prije nego se ukaši, mora se očistiti od lišća i od svih još neraztvorenih vegetabilnih primjesa, pa i pjeska, koji sisavce mehanično ozliediti može. ZUe takovom kašom izmazane i što deblje, tim bolje, omraju se odmah presaditi a ne čekati, dok se ta kaša ukori. Cim se tako namazana biljka usadi 1 zemlja oko biljke natisne, kako to u razsadniku ili šumištu nalazimo/mora i vlaga gojihšta spojiti kašu oko žilica s njima, pa i ondje gdje ova tobož koravom ostaje? Ta zemlja je, ova ili ona, uviek istih svojstva a nije smola ili katran. Dopuštam pak, da bi u rahloj zemlji, stojeći izoUraBo namazane žile |