DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 157 ~ Kulturni troškovi prve godine, računajuć dobit na dobit u šumogojstvu, iznose n. pr, iza 100 godina sa 8^Vo već iznoa, koji se sa 19 2 poiaaožiti mm-a. Po mom iskustvu stoji presađnja poput metode g. Kožešnika za 1000 biljka. 2—3 godišnjih omorika = 3-5 — 4*0 nadničara 1—2 „ listača = 3"5 — 4´5 ^ sa svrdlom pak: 2—3 godišnje omorike ^^ 2-0 — 2*5 nadničara 1—2 „ listače = 2 5 — 3-0 „ dakle je razlika od kojih SO^o, a to nije šala, gdje se na miljune biljka*pre sadjuje i gdje, kako sam u L djelu ove rasprave dokazao, poradi gdjekojeg osakaćenog sisavca od truleži straha nema. / Nu dopustimo i to, da se od 0400 priesadnica, koje se na 1 jutro obično u razmaku 1 metra presade, da zbilja kod presađuje i GOGO priesadnica osakaćeno bude, i da ipak samo 400 biljka neozledjeno ostane, što onda prije 50-te godine, a što poslije toga nastaje? Tih 6000 biljka da u 50-toj godini i crvenu trulež dobiti moraju^ što ipak hvala nztrajnom organizmu biljka nije, moramo i onako proredjivanjem najvećma za gorivo i manje vriedne sortimenfce izsjeći, pa nam jos vazda 400 za uzgoj glavne sastojine preostaje, a koliko -smo prištedili kod 1. jutra iza 100 godina n. pr. kod nadničara, kojeg danas sa 50 novčića plaćamo, kod 2—3 godišnje priesadnice omorike uz 3*7o kamata? Prištedili smo 0Xl"5XO-5xl92= 86´4 fon Te najjeftinije metode, dakle sa svrdlom, solingerskom lopatom ili klinom, ne možemo dakako svagdje rabiti n. pr= u oštrih pjeskuljak, a niti u ilovači, kada je suha, nu ako tlo iole to dopušta, svakom ih mirne duše prepornčam, jer donjekle je biljku dovoljno oklaštriti ili zgnječenjem oziiediti, a i to se pretjeravati ne smije, i što koja vrst veću izbojnu snagu imade, kao što su listače, donjekle ariž, crni bor, omorika^ to se više ozliediti mogu, dočim je to kod jele vrlo problematično. Pod stavkom 1-4 naglasio je g. Kožešnik, da se biljka sa svojim vratom samo raži tla, u koje se presadjuje, postavi a ovo je kao obćeniti propis najprotivnije mojoj metodi i tim više, što on zahtieva, da se u jamu zemlja natisne, al da ostane rahlije nego li je zemlja u razsadniku ili u šumištu, gdje biljka 100 godina sprovadjati mora, što joj je zakon prirode najshodnije pronašao. U proljeće po njegovoj želji, ako se tako presadjuje, pak nastanu kiše odmah iza presadnje, to se ipak zbije napojeua težka zemlja oko žila, a tim joj se tada osjegura o život; s toga mislim, da je i njegovo čudo, pripovjedano o uspiehu, jaka proljetna kiša pripomogla. U tom slučaju došli su sisavci u povoljan dodir sa zemljom onako, kako su prije u razsadniku stojaii ili kako to sisavci stare koje šume na tjesno m šumsko tlo stoje; rukom i orudjem natiskana zemlja nikada se tako prileći neda, kako ju voda priljubi. |