DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 156 — Kožešiiik u svojoj brošuri od g. 1888. preporučuje pod naslovom: „die neue Pflanzungs-Methode im Walde". . , . , Ova njegova metoda, obavljena motikom i rukom, sastoji u 6 točaka, a propisuje sliedece: .3 i-- XM h Izkopaj jamu motikom iiježto dublje, neo^o li su najđoljBje žile. 2 Postavi Uevom rakom priesadnicu sa žilama do daa jame 1 hevom rukom naoTui zemlja, istodobno digai Hevom rukom biljku tako visoko, da ti vrat (Wurzelknoten) dospije u razinu tla. Ovim postupkom ponamjeste se žilice vertikalno, a najdulji sisavci dolaze duboko u jamu. 3. Zatim 4—5 cm. odaljeno od stabljike pruženiml prsti potiskaj okolo biljke toliko prostora, da možeš tada 4. šakami, borizoutalno okolo žiU^, zemlju natiskati i ovom zgodom ako prema zahtjevu pod 2. dosta visoko biljka ne stoji, možeš još istu pridići do pomenutog niveau-a, a jer ti sada oko biljke vrhunčić nastao a uz ovog jarak u okrugu na mjesto šak^t, tada: 5. zasiplji toga zemljom i potiskaj vertikalno ravno sa susjednim tlom i 6. poravnaj rablom zemljom tada nad žilama (hoćeš li jamu boljom zemljom zapuniti, to odvisi od tla). Nadalje navadja pisac, da se uz te propise mora pri esadnica čuvati od svakog napadaja, da joj se privede žilam promaha zraka, oborin a i toplina , da ona tako uz rahlu zemlju ipak dovoljno pričvršćena ostane a presadnja njegova, da se samo u proljeć e preporuča i to upravo za to, jer joj u rahloj zemlji spas traži (dakle ruhlijoj^ nego li je šumsko tlo ili stojbina u razsadtiiku!), pa se zato i protivi mazanju žilžt, razlažući to time, da prevlaka mahanjem oko sisavaca okoravi i kroz ovu koru da sisavci do hraniva doći ne mogu, a svoje uspjehe podkriepljuje a izvedenimi kulturami na 1800 hektara, medju kojimi da je g. 1886. u proljeću posađjena jedna sječioa i da na istoj nijedn e suhe biljke iza vrlo nepovoljna vremena naći ne mogoše. Proti njegovo,) ovoj novoj metodi ustajem sa mojom, koja se za sve upotrebiti može i koja je ujedno pi-oglašena najnovijom, pa se obavlja već od g. 1887. u kutjevačkih šumah ne samo za omoriku, već za kesten, orah, rnor. bor, prosti bor, ariž i za sve ine vrsti šumskih priesađnica na daleko većoj površini, nego li je ^ore spomenuto, najboljim uspjehom, ali ipak ne s takovim uspjehom, kao što šumarnik Kožešnik iztiće. Prije još nego svoju opišem, neka mi bude dozvoljeno metodu g. Kožešnika kritizovati. U njegovoj stavci: „Čuvaj biljku od nepogoda, priveđi joj žilam promah zraka, oborina i topline« većeno je uglavnom sve, što i ja sHedim, al kažem u kratko: .p 0 d u j j 0 j n a i i e f t i n i i u prvobitnu stojbtnu i uzdrži ,,oj ono. stoje potrebitoza zivotprvogobstanka!" On svojom metodom toga ne postizava, a evo za^to: |