DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 155 — sumporasto-/ato, te glede Ijefiote iiezaostaje iia orieatalnimi i drugim! tulipani sredozemne floi´e. Po stienah Klancine dati se i Asphodelus luteus, kojega u ljeta zamieni A. iiburaicus; tu raste Colchicam Kochii, Mascari neglectum, u jeseni Stenibergia lutea i mnoga druga riedka bilina, na kojoj se zaustavlja svačije oko, kao što ruka opet rado posiže za zumhulom (Hjacinthus orientalis var-brachypodus), koji po vinogradih mjeseca veljače i ožujka modro, bieio ili ružičasto cvate. Još mim je upoznati jedan grm, koji se nije nastanio ni u šumi, ni kraj šume, već tik mora po stienah ili morskom prudju. To je konop Ijika (Vitex Agnus Castus), pod kojom da se rodila božiea Hera. * Krasan ovaj grm slabo je u nas poznat. K nopljika naraste 1*5 m visoko razgranjena je, obično peto prsta ista; listke su bodkaste, s gora tamno-zelene, s dola biele. Grančice su prema vrhu rumene i cvatu koncem srpnja, prekidanim ljubičastim klasom. Ako se lišće tare, to ugodno, ali jako mirili, a tako i sjeme, koje naši Primorci sabiru i meću medju žito, ]er đa je dobro puđilo za žižka (CaJandra granaria,) U Grčkoj pletu od grana konopijike košare i kcšaince; u obće rabi ona tamo, kao kod nas vrba. U okolici riečkoj našao sam konopljiku oko Eiečice i Kantride, kod Krasevice na zapadnom obronku vrha Gavranića, nu najmnogobiojnija je dalje Kraljevice, niedju Sv. Jakovom i Sv. Jelenom, gdje se od nje i kuša modre stiene i litice, Konopljiku prati jedna bilina iz plemena štitarka (Umlelliferae.) Raste na živih stienah, a uviek tik mora, mjestimice ju ono i zalieva, zato je ciela biljka slana, kao i druge biline, koje uz morski žal rastu. Radi debela, tusta lista zovu Primorci tu bilinu „t u š ć*" (Crithmum maritimum.) (Nastavit će se). Šumska presadnja 1 njene posljedice« (Nastavak.) IL dio. Presadaja. Prema već iztaknutom razlaganju ne imamo se bojati doživotnih posljedica kroz oziiedu žilica za presađnje, a pogotovo ne truleži, jer takove ozlieđe brzo zacieluju, ter neće smetati daljni razvitak, ako inače iza presađuje biljki dademo one uviete, koje nam prašuma propisuje, pa bi izvjestitelj upitne razprave na kongresu^ sliedeći priesadnicu ma i ozlieđjenu u protuprirodnoj stojbini gojenu, naišao bio na uzroke bolesti u modernih dakle protuprirodno gojenih sastojina. S toga ću pak uztvrditi, da su s obzirom na ozhedjene žilice, ako samo biljka prvih godina uspije i sve poznate metode presadjivauja dobre, dapače i bolje, nego ona najskopocjenija, koju u novije vrieme šumarnik gosp. * Ovo sam irae zabilježio u Cirkvenici, a zovu taj grm tako, jer nm Hšće ko- Bopiji nalikuje. Raste i na otoku Krku, u dragi Bas^^anskoj, |