DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1891 str. 7     <-- 7 -->        PDF

djelomične i &ist.e sječe, koji se stavljaju u najnovije doba mi temelju Pres^rleroviL
razara o iivadjanja konaćue i pripravne sje(x^ :-t riaroćito obzirom na.
visoko šumarenje, koje bi intalo fn´cdpostavijati (fvie ili (-ak tri ;sj^´^če — što je
po mom suiln gotovo nemoguće. .Nitko ne će ]}oric;iti.^ da jo t^vaki od ovih
zahtjeva na svojem mjestu poHve opravdan; šumareva je juik dužnost, da se w
dotićnom slučaju Ma takov zahtjc\´ oba/are.


Ima doduše velikih šuma, u kojinia istovjestnost mjcstnih }u-i!ika uvjetuje
ili dopusta, da se žumarenje obavlja na. isti način. Ali se to većlaont. ipak sne
nalazi, jer su i šume u nizinama r,esto znatno ra/lićnt^. Ovo h-u jo^. osirije izražene
u gorskim krajevima. Tko je točno promatrao obsezne šnme u gorama^
vrlo lasno će priznati, da oštra promjena mjestnlh prilika, pa hik; i u manjoj
udaljenosti vrlo cesto uvjetuje sasvim drugačije gospodarske ustanove. Ovdje se


n. pr. nalazi plodovito prođolje ili hladan sjeverni ili zapadni obronak, pak se
s toga može očekivati živahniji napredak porastline, dok će se na susjednom
južnom s toga suhom obronku uzalud ne^stojati oko ooakovoga uspjeha, te će se
jedva i na prirodno pomladjivanje racnnati moći. Ovdje pokazuju porastiine, da
je i u visokom šuniarenju iznimno moguće uzgojiti zdrava, osobito jaka stabla,
dočim to u najbližem susjedstvu ma iz kojega razloga nije moguće. Ondje uvjetuje
iii omogućuje bx´za promjena gorskoga tla izbor koje druge vrsti drveća.
Koliko cesto utječu promjetne prilike u visoćinama na mjere, koje ;=e poduzimiju
glede sjeće^ ovdje napominjem tek onu množinu slačajeva, gdje se ne da izbjeći
odpremanju pomoću puzalica. Sve ove netom navedene prilike ne djeluju
samo u velikom obsegu, nego uzrokuju već i u malom znatne promjene u t^umskom
gospodarstvu. Ponajpaće su dale povoda, da se uvelo t. zv. po trajno
šumarenje , koje se jedino tako polučiti može, da se uzpostavc malene
sjećine.
U šumi se nadalje postizava -takovim, uredjajem neki red za buduću sjeću.
Ovim se pak omogućuje, da se prama potrebi sječa u pojedinim skupinama hne
provadja, a u drugima polaganije, nego li se već u napried odredilo, ili da se
gdješto izvedu gospodarski nuždne promjenej a da se tim ne poremeti u obće
prihvaćena osnova.


Nijedan sviestan šumar ne će uztvrditi, da mu se kod odredjivanja gospodarske
osnove vazda posrećilo, te je prihvatio najsaođniji način šumarenja.
Radilo se tu o izboru vrsti drveća ili o naćinu zasadjivanja porastline ili o
uvadjanju čiste i pripravne sječe, vazda će biti pogibelji, da se pogriesi a naročito
u šumarstvu, gdje su takove pogrješke osobito lasno moguće i tim opasnije,
jer se kadšto tek poslije mnogo godina upoznaje, da se pošlo krivim putem.
Nu ni ne obazirajući se na ovakova kriva postupanja, spoljasnje se prilike vrlo
često naprečac mienjaju, te bezuvjetno zahtievaju veće ili manje promjene u
šumskom gospodarstvu. Ovdje primjerice upozornjem na one mnogobrojne slu.
Gajeve, gdje je gradnja željezničke pruge ili ceste iznenada došle zabitne šumske
predjele pristupnina učinila velikomu prometu.