DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1891 str. 5 <-- 5 --> PDF |
duže ili kraće vrieme promjenama podvržene stojbiiiske prilike, doSini se neprestano paziti ima na način šumarenja, koje ne naumilo uvadjati, premda se ovako razlučivanje u zbilji ni ondje sasvim dotjerati ne mogaše, gdje bijaše umjestno savršenije šumarenje. Posljednje je nemoguće na mjestima, gdje je a svrhu odredbe godišnjega sječnoga prihoda i drugih gospodarskih ustanova pomiešano više načina šamarenja, kao što je šumarenje s prieboraom sječom, uzgoj visoke šume s redovitom sječom, provadjanje srednjeg i nizkoga šumarenja, napokon uzgoj bukvika i crnogorice i t, d. Normalno šumsko stanje s raznim uredjajnim razredima, koje nam ima odredjivati potrebitu i stalnu svrhu, pružat će nam tek onda u naprieđ izračunani iznos sječnoga prihoda, kao sto će tek onda uspješno napredovati, kad će se pojedini uredjajni razredi samostalno razvijati. Šumsko gospodarstvoj kojemu prilike dopuštaju šumarenje uredjajnim razredima, nikada se ne će moći svesti u zbilja uredjeno gospodarstvo, ako se ovakovo lučenje jednostavno napusti. Pa i bila ova istina posve jasna, ipak se vrlo često proti njoj grieši. Nadalje polažem veliku važnost u sastavljanje sječnoga reda, što ga imade sačinjavati dvoje ili više odjela. Govoreći o sječnom redUj razumievam onaki dio šume, koji pomišljen u što jednostavnijem aritmetičkom normalnom stanja sadržava normalni sječni iznos, koji odgovara ođredjenoj obhodnji, pak je tako udešen, da se sječa ili postupno godimice ili kod izmjene sječe tek iza dužega vremena preko čitave širine provadjati može, Ovaki sječni niz najveći bi obseg postigao onda, kad bi se pojedine sfojbine, od kojih sastoji, za vrieme jedne obhodje pomladjivale sječom, što bi se tek godimice povraćala. Najmanji se obseg sječnoga reda u obće ni opredieliti ne može. Dočim se u srednjoj i nizkoj šumi godišnja sječa, a u šumi s preboroom sječom ovakova posljednja bez pogibelji upotrebiti dade, godišnja je sječa posve neumjestna u visokom šumarenju, spojenom s posvemašnjom sječom, pošto je obzirom na mnoge pogibelji, što naročito sa strane kukaca priete novo zasadjenim stojbinama, posve nezgodno, da se na istom mjestu dalje sieče, dok na prijašnjoj izsječenoj površini nije ujamčen obstanak porastline. Svakako će biti najbolje, da se na istom mjestu u doba od deset godina izvede tek po jedna sječa- Ova će se svrha istom onda polučiti, kad se uvedu "maleni sječni redovi, koji u najviše slučajeva u obće ne obuhvaćaju više od 2 odjela a ne premašuju ob^ega od 30—50 ha= knimno se dakako i veći dopuštaju, Nu ovim postupkom nikako ne nastaju ovake sječine, što bi za gospodarenje premalene bile, nego se liepo omogućuje skladna izmjena sječe. Ove malene sječine sačinjavaju više manje samostalne gospodarske odjele, nu nikako obzirom na godišnji račun. Samostalnost im je tim ujameeua, da se na mjestima, gdje se sastaju, razdiele prirodnim ili umjetnim medjama na pr. putovima, prosjekama i t. d. Tako će biti moguće, da se u jednom sječnom redu sječa izvadja, a da se susjedna stojbina ne izlaže pogibelji od vjetra i |