DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1891 str. 4 <-- 4 --> PDF |
100 " ovi iz ŠuHuri mšem doba nikako se ne bi n.ogii ovako izpn6avat.. Ako toga, što je prošlost dobra i »evaljala proizvela, nisu naučili, ko,a je zadaća šumskoga uredjenja i kako da se ova zadaća rieši, svakako će krivnja na nje pasti. , . ^ ´ ;i-x Najbolji postupak u šumskom iiređjenju kao što i u ustanovi godišnjega prihoda ne da se onako kod knjige opredieliti, nego ćemo ga nautiti ]eđmo u šumi i to ra:?b()ritim prosuđjivanjem iskustva, koje uas upozoruje i na shođne i na krive ustanove iz prošlosti. U ovoj sam namjeri proputovao mnoge šume u raznim zemljama. Pri tom sam izkusio, da se i kod manje vriedne metode raznim modifikacijama pogrješke često ublažiti dadu, u obće sara pak opazio, da su oštre oprieke, što u teoriji luče pojedine metode, u zbilji mnogo manje, jer uman šumar ne će nikada postupak uredjenja svojih šuma smatrati jednostavnim receptom, kojega bi se na prosto imao držati. Os^rtajući se na izkustvo, što se steklo u prošlosti kod šumareuja, „na veliko" — izrično velim „na veliko", jer izkustvo, što potječe iz manjih ograničenih krugova vrlo iasno zavarati može; — i s obzirom na pomagala, koja nam pruža današnje stanje znanosti, obilježit čemo zadaću i važnost šumskoga uredjenja za sadašnje šumarenje sliedećim ki-atkim razmatranjem. II. Mimoidjem li predradnje, što su potrebite za svako uredjenje šume, preostat će nam kao glavna zadaća „razdioba šume" i „uredjenje prihoda". Već H. Got ta veli u svojem naputku o uređjenju i procjenbi šuma od g. 1820. ovako: „Dobro uredjenje šume obično je mnogo važnije nego opredjelitba prihoda." Tim je riečima već prije 70 godina izrekao načelo, uz koje nam je sasvim pristati, ako ovdje, kao što je posve opravdano, pod „uredjajem šume razumievamo 000, što sam označio „šumskom razdiobom". Ne samo u šumskom već i u svakom drugom gospodarstvu mora da je prihod bitno ovisan o dotičnim gospodarskim mjerama. Što su uranije i sustavnije posljednje, to su sposobnije, da povise prihod do najvišeg još mogućeg iznosa, do6im će ga u protivnom slučaju znatno sniziti. Što se ovakove posljedice sporo te istom poslije dužega vremena javljaju i to kod šumogojstva, koje se vrlo polagano razvija, mnogo kašnje, nego li kod drugih vr.^ti zemljoteže, to se sama činjenica tim ni u čem ne mienja. Iz toga sliedi neposredno, da se tako zvana razdioba šume medju zadaćama šumskoga uredjaja stavljati ima na prvo mjesto, pošto se tek shodnom razdiobom sadjenje, uzgajanje i p6raba šuma ovako udesiti može, da se što više približimo svrsi najizdašnijega prihoda i da se ovaj ujamči za´budućnost, u koliko je to u obće moguće. Potreba razdiobo šuma u uredjajne razvede t. j . takove česti, koje se imadu dodiehti jednomu te istomu dobnomu razredu, jamačno se obćenito priznaje. Svakako se mora kod takove razdiobe manje osvrtati na slučajne za |