DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1891 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 130 — Sungerski lug (Plane) i za hido ovdje opet nalazimo truleži, dok toga na sla bijih odmali susjeđnili stojbiimh uema, a doba je ovih tai^odjer oko 200 — 300 godina, pa nije to lužnjak ili kitnjak, već omorika ih jela pa i bukva, koje takodjer aitko niti svrdlom, niti lopatom niti Stoppslom presadjivao nije. Pri koBCu tih mojih feioložkih razmatranja i kritika naproti bečkoj raz pravi´ipak ću na hrvatske šumare upraviti ovu želju; „Poznavanje fiziologije, anatomije i patologije našeg drveća nek nam je temelj, po kojem uam je tražiti mateiBatičkiiB i´ačunom propise za sadnju, proređjivanja, progalivanja itd. i po sljednji užitak šumski, a jer su njeki moderni uzgoji i protivnim putem pošli, dokažimo i na zagrebačkoj izložbi sa svih strana mile nam domovine, za sve vrsti drva, što su bolesti, kako počimlju i kako svršuju, a jer je trulež zbilja po nas za uzgoj šuma vrlo važna studija; to bi pred ložio, da se od cielog stabla izložiti nastoje osobito mladje još markantno vid ljive bolesti, a te bolesti, da se predoče: L panjem sa ciehm izkopanim žilama, 2. sa jednim koloturom od 50 cm. debelim iznad panja, gdje trulež svršava i gdje zdravo počimlje; a 3. gornjim dielom od vršike. Uz ovako podpunu zbirku bolesti, koju nam i za Križevac spremiti valja, neka bi se i na dojdućoj šumarskoj skupštini u Zagrebu i strukovno predavanje obdržavalo! Sada pak preći ću na drugi dio moje teme, t- j . na samu presađuju i moju metodu. (Nastavit će se). Ingenieur — šumar/ ^ Za prvi broj „Šumarskog lista" ove godino napisao je g. M. ObradovićLičanin viesticu o ,jvišem šumarskom obrazovanju", koju je i cienjeno ured ^ Budut^ da ovo lu-eđničtvo u tiaSelu objektivno i nepristrano uvršduje prispiele članke ili viestl pojedinih snrađnika, da jib bas tim obodri na rad^ ter da jim pruži priliku dogodice svoja mnienja i različite nazore razviti u drnžtvenom organu; to niti s daleka nije nam bilo na rimn, nvr^tiv u govoru stojeću viesticu g. M. Obradovida- LiSanina, u clelom sagoir´aratt ili niožeblti propagirati ondje ra;c^ijeae njegove nazore. Sa naše strane naoramo odriesito izjaviti, da nismo nikada do sada činili razlike medju naSim šumarima a pogledu njiliovoga prvog naobrazovanja, bud absolvirani visokoškolae, bud abiturient našega domac´eg gosp.-šumjir, u<5il{šta. Imamo naime dosta prirujera, da si bas šumari sa križeva<5kog učilišta višekrat osvjetlaše iiee sta državnim izpitima, a ima strukovnib sila iz tog ut´nlišta, ve<5im dielom u javnib službab i na viaih mjostih, koje podpuno udovoljavaju, t^vaki šumar, bio on kojegod škole, mora vazda ut^iti i dubom napredka naSe struke stupati dok je živ; valjanost pak njegova ocjenjuje se Uh prema faktičnom znanju i umjeli, (>yo nekoliko rieči noka nnm bude do^voljoiio miumgveđ iztaknuti povodom navoda g, dopisnika predlež^-^L-e viesti kao naknadnu primjetbii k vienti^´i <-. M. 0. L Uredništvo, |