DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1891 str. 32     <-- 32 -->        PDF

razkoiiti. Drugčije je to kod umjetno uzgojenih stabala bog navedeiiih iiepravilnostih
u gradnji, pak tuj nastaju ove fizioložke bolesti:
a) Razkalina {Waldris3), b) prosjelina, žllj (Strahlenriss), c) zibljivost, zib-
Ijivo drvo (Ringkluft), d) gušica (Mondring) i e) prladina (bnichig).


Bolest a) dolazi kod umjetna gojenik stabala, koja malo zasukana (sonnenwandig);
bolest b) dolazi isto tako kod umjetnih stabala, koja su jače zasukana
(Stricker); bolest c) kao gore, al kod vrlo upravne žice vlakanaca; bolest d)
postaje usijed ozljeda, nastavših požarom ili vanjskim diranjem u stablo, ter
bolest e) nastaje time, što hrastovo stablo naravnom smrću u prašumi pogiba.


Bolesti zvane: 1. crvena trulež, 2. biela trulež, 3. trud i 4. biela guba
tek su pojavi sekundarni napred navedenih začetnih bolesti, pa svaka bolest
od a—d može biti crvena, bieio trula ili prelazi u trud ili gubu.


Prema gornjim navodima primjetiti nam je, da se najprije drvo deblovine
razkolilo uzduž zrake srčike (nach den Markstrahlen), ili pako uzpored godova,
a tomu pripomogoše bezuvjetno i vjetrovi, i onaj čas nije bilo vidjeti niti traga
0 truleži; takovih stabala nalazimo kod ciepanja dosta.


Ove ozliede, nastale prvobitno mehanicno, tek su ili iz bacila ili bez ovih
prešle u oblik truleži— nu takve razkaline morale su doći u dodir
s vlagom i ja mnijem, da te pukotine izpod panja ćak napram
žilam polete a ovdje iz zemlje dolazeća vlaga tada pospiešava
takve razkaline na truleži.


Stablo iz prašume izrastlo je za vjetrove itd. u takovoj jakosti, da im
zbilja i prkositi može. Čim oko toga sječa nastane, bivaju i vjetrovi jači pa
već dolazi n nepriliku. Uzduž ciele visine jakost je stablovine poredana tako,
da je od vrata u žilam isto naproti vrhu sve to slabije.


Za proredjivanja ili progale nerazmjerno izpod krošnja ojačana deblovina
i dapače zašiljena biva iza toga valjasta.


Počne li vjetar okretati stablom, osobito kod nejednolike krošnje, tad se
mora u ovom slučaju najdublji, prije najjači dio u vratu, zaostavši u rastu
prama vrhuncu, izpod najvećeg tereta razkoliti, jer je ovamo prenesena ciela
težina stabla. Pukne li stablo jednoć ma gdje uzduž zrake srčike ili godova,
mora se to i u vrat, pa u s tim spojene žile preložiti i tako smatram i taj dio
dokazanim, pošto žile zakvačene poput sidra i okretaj protudrže.


Dosadanjim tumačenjem unišli smo toliko u životoslovje stabla, da nam
je jasno, kako i zašto bolesti nastaju. Nu moramo povrh svega još i to dodati,
da je absolutno nemoguće držati o z li e d u, nane š e n u na
mladom udu, uzr oko mtru leži, već i s tog a, što ozliede tim
brže zacieljuju ne samo na što mlad joj biljki n a ne še ne, nego
upravo na najmladjem udu, ma gdje u stablu, a opet protivno
možemo uztvrditi, da ozlieda, nastala ma kojim načinom, tim brže u trulež prelazi,
što savezni dio ma kojeg uda iz starijih čestica postoji.


Po tom bilo bi i jasno, da su tvrdnje gosp. šumarnika Reussa o 50godišnjoj
truloj sastojini ravno taki absurdum, kao i tvrdnja, da trulež nastaje