DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1891 str. 32 <-- 32 --> PDF |
razkoiiti. Drugčije je to kod umjetno uzgojenih stabala bog navedeiiih iiepravilnostih u gradnji, pak tuj nastaju ove fizioložke bolesti: a) Razkalina {Waldris3), b) prosjelina, žllj (Strahlenriss), c) zibljivost, zib- Ijivo drvo (Ringkluft), d) gušica (Mondring) i e) prladina (bnichig). Bolest a) dolazi kod umjetna gojenik stabala, koja malo zasukana (sonnenwandig); bolest b) dolazi isto tako kod umjetnih stabala, koja su jače zasukana (Stricker); bolest c) kao gore, al kod vrlo upravne žice vlakanaca; bolest d) postaje usijed ozljeda, nastavših požarom ili vanjskim diranjem u stablo, ter bolest e) nastaje time, što hrastovo stablo naravnom smrću u prašumi pogiba. Bolesti zvane: 1. crvena trulež, 2. biela trulež, 3. trud i 4. biela guba tek su pojavi sekundarni napred navedenih začetnih bolesti, pa svaka bolest od a—d može biti crvena, bieio trula ili prelazi u trud ili gubu. Prema gornjim navodima primjetiti nam je, da se najprije drvo deblovine razkolilo uzduž zrake srčike (nach den Markstrahlen), ili pako uzpored godova, a tomu pripomogoše bezuvjetno i vjetrovi, i onaj čas nije bilo vidjeti niti traga 0 truleži; takovih stabala nalazimo kod ciepanja dosta. Ove ozliede, nastale prvobitno mehanicno, tek su ili iz bacila ili bez ovih prešle u oblik truleži— nu takve razkaline morale su doći u dodir s vlagom i ja mnijem, da te pukotine izpod panja ćak napram žilam polete a ovdje iz zemlje dolazeća vlaga tada pospiešava takve razkaline na truleži. Stablo iz prašume izrastlo je za vjetrove itd. u takovoj jakosti, da im zbilja i prkositi može. Čim oko toga sječa nastane, bivaju i vjetrovi jači pa već dolazi n nepriliku. Uzduž ciele visine jakost je stablovine poredana tako, da je od vrata u žilam isto naproti vrhu sve to slabije. Za proredjivanja ili progale nerazmjerno izpod krošnja ojačana deblovina i dapače zašiljena biva iza toga valjasta. Počne li vjetar okretati stablom, osobito kod nejednolike krošnje, tad se mora u ovom slučaju najdublji, prije najjači dio u vratu, zaostavši u rastu prama vrhuncu, izpod najvećeg tereta razkoliti, jer je ovamo prenesena ciela težina stabla. Pukne li stablo jednoć ma gdje uzduž zrake srčike ili godova, mora se to i u vrat, pa u s tim spojene žile preložiti i tako smatram i taj dio dokazanim, pošto žile zakvačene poput sidra i okretaj protudrže. Dosadanjim tumačenjem unišli smo toliko u životoslovje stabla, da nam je jasno, kako i zašto bolesti nastaju. Nu moramo povrh svega još i to dodati, da je absolutno nemoguće držati o z li e d u, nane š e n u na mladom udu, uzr oko mtru leži, već i s tog a, što ozliede tim brže zacieljuju ne samo na što mlad joj biljki n a ne še ne, nego upravo na najmladjem udu, ma gdje u stablu, a opet protivno možemo uztvrditi, da ozlieda, nastala ma kojim načinom, tim brže u trulež prelazi, što savezni dio ma kojeg uda iz starijih čestica postoji. Po tom bilo bi i jasno, da su tvrdnje gosp. šumarnika Reussa o 50godišnjoj truloj sastojini ravno taki absurdum, kao i tvrdnja, da trulež nastaje |