DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1891 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Mi ne nalazirao -i© bolesti Esikada´ i nigdje iiiaće uzrokovaBC, a držati ove poslj.edic-010 toga, što sa žilice kod preBadoje osakaćene, po mom imiietija neima razloga. Druga fizioložku bolest truleža držati posljedicom toga, što su kod/presadnje ožliedjene žilice drveta, kako to misli šumarnik Kožešnik, iliju držati posljedicom toga, što se mladica preduboko usadila, kako to hoće šumarnik Eeuss, svakako su eklatantne´bludnje, pak ´se upravo čudim, kako je to kod razprave neopažeDO prošlo u prisuću fiziologa, patologa, anatoma i šumara, koji posljednji to sve do danas biti moraju. Stablo uzraslo u prašumi ne možete naći i nema ga i biti ga ne može? da je trulo. , Sve vrsti truleža ili vanjske ili nutarnje su posljedice iz novije doba šumarenja ili pustošarstva ili uzrok ma kojeg uvieta, koji se .je protuprirodno u prašumo uvukao. Da ove tvrdnje dokažem, neka mi je´ dozvoljeno: tu bolest malko obširnije opisati. Utezanje i raztezanje (Schwinden und Qaellen) obće je pozlato svojstvo kog stojećeg-živog i´ ležeceg-mrtvog stabla. U prašumi nema ekstrema u´ suši, smrzavicii ma kojih atmosferickih pojavih, kako to biti mora u šumi, koja po prirodi zahtieva, da je u podpunom sklopu zastupana po svih dobnih razredih^ a ova je u sklopu prekinjena ili priebornim sjekom ili proredjivanjem ili progaljivanjem, s toga ovi niti mehauične one pojačane snage u utezanju i raztezanju kao posljednji proživiti ne imadu. Uzev promatrati anatomično kolotur stabla iz prašume naprama koloturu ma kojeg stabla iz modernog šumarstva, naći ćemo kod prve, da su godovi sasvim pravilno poredani, motreć to od srca" pa do zadnjeg goda, koji je konac naravne smrti. Kod drugoga kolotura nalazimo u svakom razđobju inače razvijene godove. Časom-su vrlo gusti, easom izvanredno široki.ili na sve mile oblike izražeDi,, pak odaju, razbor00 ili sasvim nerazborno uzgajanje porastline, al zato u ovakovih umjetnih produktih i patologija nalazi studija, pa nam bacili kao i u ljudstvu životu, zadaju glavobolju. Što je sočniji jedan dio-godova, to se i zamašnije flrikalno mienja drvo u svojoj unutarnjosti, a da široki godovi više toga sadržavaju nego li gusti, neće nitko podvojiti. Kod rastućega stabla, o kojem nam je govoriti, znano je, da se sokovi od srca napram bieli umnažaju i da imade perioda, osobito kod srčikavog (Kernholzer) drveća naprama bjeličavom (SpUntholzer), gdje se partije postepeno naproti kori suše. Jednom suha partija niti se tako razteže niti uteže kao ona, koja je puua Hoka tečajem godine izmedju zimske dobe i suše u ljetu. ´ Prirodaje kao najumjetniji fizičar sagradila i nutanijost stablovme tako, mehanično utezanje i raztezanje ne može stablu iz prašume sveze mgdje |