DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1891 str. 30 <-- 30 --> PDF |
, , ~ 126-— 1. za lužnjak kod najgoreg tla 300 godina a najboljeg 1000 godioa, , 2= , kitDJak , >, . 100 .,„,,, ^200´ , „ , 3. „ omoriku „ „ „ 100 „ « jy ^^^ » 4. , bukvu „ „ -,„ 100 ,v ^ „ . 300^ . 5. „ joiu „ , „ „50 „ „ „ 100 „ 6. , tisu ^ ^^ , .. 500 , „ . 2000 Svakoj vrsti prirast drva i ploda postepeno raste i pada a sredina toga je i kulminacija njegove do^rielosti. Za te dobe označiva i matematičaa dugotrajnost njegove gradje, spremljene u podpuno suho i mokro mjesto, a posljednja u duboko jezero napunjeno čistom kišoicom (morska voda ili vođe mineralne, koje mogu dugotrajnost ovu pokratiii ili produljiti, ne mogu se za ovu tvrdnju uzeti, jer takove vode niti prirast biljki normalno nepružaju). Po tom pravilu, ako smo gradju spremili na suho ili mokro mjesto, možemo materaatićno kazati, koliko će trajati deblo iz prašume posjećeno iza dospiele zrelosti, n. pr. kod najboljeg tla kod najgoreg tla ad 1. lužnjakovina usječena u 300. godini trajat će još 700 god. .. ., . 0 god. 2. kitnjakoviBa u . 200, „ . „ 1000 „ . 0 „ ´ 3. smrekovina Tf „ 20,0= . , . . 100 , . . ^-0 „ 4. bukovina n. „ 100, n 7? » » 20 0 „ . 1 n 5. johovina * n , ^ 40. „ w y, n 60 „ . . 10 „ 6. tisovioa n „ 200. „ . . 1800 „ . . 300 „ Ja ovo pravilo postavih upravo iz gornjeg citata dr, Nordlingera, pošto se trajnost maksimalna vazda maksimalnom životnom godinom dotične vrsti drva sudara. Već je obće poznato, da stablo tim dulje raste, čim je i stojbina bolja, t. j . čim dulje hranivo na istom položaju crpsti može, a za svako tlo dade se opredieliti dugotrajnost života. Tlo se dade umjetno pogoršati ili poboljšati. Ako đakie kitojak na jednoj stojbini kao prašumsko stablo dostigne 1200 godina, to će stablo, kako. je već tumačeno postepeno iza 1200 godina sbog pomajkanja liraniva i umrieti. Ako to isto stablo sbog slabijeg tla ili pašom ili progalom ili ma kojim protunaravnim načinom u hranivu smetano bude, sušit će se od vrhunca dolje a nikada drugćije, pak će postati subobrk ili polusuhar i konačno siihar^ a nikada ne će dočekati 1200 godina. Ako se pak na istom položaju, recimo na podpunoj ravnici sa istim tlom itd. dva podpuno jednaka stabla kitnjaka odaberu sa jedinom tom razlikom, da je jedno stablo u prašumi čistog hrastika, a drugo stablo da je m^dju bukvam, to će ove bukve, poboljšav stojbinu, prouzročiti, da će smrt kod ovih stabala u razno vrieme nastupiti, t. j . kod posljednjeg bit će život znatno trajniji, ^ Šume vrhosuhe ili polusuhe iza paše ili nagle progale stavljene u branjevina, sasvim će nove krošnje ili žile dobiti^ i´ to u onoj veličini, u kojoj to još izbojna snaga takih šuma dopušta. |