DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1891 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 122 — Taj isti prelaz postoji i kod žiM. Inače to biva kod spomeratog dragog stabla. Ovdje vidimo krošnju nepravilnu, a ako i jest ova pravilna, to joj je oblik pa i veličina sasvim druga; te u proljeću naime vidimo, da vršika nmogo prije izlista i da znatno veće lišće obično na vrhuncu imade. Sbog toga je i granje ovdje soMje i krjepčije, a tomn slično biva i s plodom pa i debloviaa predstavlja drugo stereometrično tjelo ffi valjaste ili vise čiinjasto. Isto tako biva i sa žilam izpod kapala krošnje, pa i život nema onako matematicno uzporedjena napredovanja, ter, i smrt se sasvim nepravilno izčekiva Tu dakle leži već u individuumu umjetnosti, kojem su češće i kirurgični liekovi od potrebe, jer ga prati više ili manje za cielog života protuprirodna hrana a uz to´je podvržen svakovrstnim bolestim. Ako to s ljudskim životom prispodobimo, to je taj život kao život goranina Dalmatinca prema onomuBečlije, jer i ovdje stoji isto razmjerje.´ Uzev si za naš studij stablo iz prašume, to možemo iz stotinu tvrdnja, osnovanih na izkustviu zaključiti, da je kvantum lišća u strogom razmjerja prema kvantumu sisavaca, a tako i granje prema žilam; deblovina je samo ono treće uđo stabla, koje navedena dva kao posrednik spaja,, te lih u tu svrhu služi, da prinosi hraniva kroz sisavce i list spaja, a odavle kao dokončano hranivo na´ sve strane stabla prenaša. Ako to tako stoji, a u istina i jest, onda možemo vanjskimi operacijami, bez da što u napredku poremetimo, i razmjerje uzdržati, ako oklaštrimo u istom razmjerju krošnju i žile. Čim protivno uzrađimo, dirnuli smo prirodni razvoj na štetu stabla, što se ma gdje i ma kako osjetiti mora.. To tvrdim predpostavljajući, da je to stablo na prašumskoj stojbini. Promieni li tu stojbina n. pr. pazarom, pašom, poplavom itd., tada nastaju bezuvjetno oepogodnosti, koje uplivaju na cieli život stabla; tako štetno isto djeluju protuprirodna proredjivanja i progaljivanja. Prvo navedeno smetanje u životu proizvode bolesti mehanične: gnječenje, usjek, presjek, obsiecanje itd.; koje se vide izvana na žilam, deblu ili granju a potonje su bolesti fizioložke samo u nutarnjosti nabrojenih čestica stabla. Bolesti vanjske,-1. j . mehanične ili su teže ili lakše, nu sve su izliečive,, ai za fizioložke bolesti ne imademo radikalnih sredstva, kao^ što ih nemaju ni liečaici.l. Žile imadu to svojstvo, da proiievaju vanjsku raiiu isto tako, kao što i granje, a deblo je još najuztrajnije. Bolest, nanesena sjekirom, batom, pilom ili gromom, može biti na deblu vrlo znamenita, pa se ova u prirastu niti ne opaža. Gromom razkoljeno stablo od vrha do zadnje žile ne pokazuje niti nakon 100 godina razliku u kvantitativnom prirastu, a rana sasvim zacieli; ako i jest razlika, to je´ samo neznatna usljed pretresa, ili jer je gdjekoji sisavac ili list u dobi vegetacije dirnut bio. |