DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1891 str. 23 <-- 23 --> PDF |
1I9 V Šumska presadnja i njene posljedice. L di«). Posljedice. U ;,Šumarskom listu^^ od god 1887. na strani 113. priobćio sam razpravu 0 šumskoj sjetvi, a ovom razpravcfn pako nastojati ća prednavedeno jo5 nadopuniti. Povod toirju bio je kod sjetve nedovolj^m uspjeh, držeći se propisa, u kojekakvih knjigah o gojitbi šuma citiranih, a takov isti slučaj prisilio rne za moje presadnje još 22. lipnja 1887. napisati za naše lugarstvo novu metodu presadiije, koju ću i ovdje razpraviti, jer sam od tada do danas u izobilju presadnica svih vrsti našeg humskog drveća pokušao, da se presadajcii^ najbolji uspiesi postizavaju. Nu slušajući na bečkom kongresu god. 1890. razpravu: ^Die waldbaulich wirtlischaft]iche Bedeutung der Bestandesgninđung durch Pfianzung nna der Eiijfluss naturwidriger Ausfuhrung der Pflanzungen auf die Bestandesentwickelung (speciell der FicMe)", predavanu po šumarrJku Kožešniku i H. Reussu, koja je otisnuta u brošuri: „Referate der Subsectioa´^ — osjetio sam osobito iza prepirku, koli je površno šumarsko temeljno znanje o presadnji, pa se i uvjerio, da se ove teme upravo s toga najvećina razpravljaju, jer su i ovim šumarom uspiesi takodjer nedovoljni. Šamarnik Kožešnik kritizira sve metode, koje se protive životoslovjii uilinstva i koje fiziki tla ne ođgovarajuj pak pripovieda o goječenju žila kod presadjivanja s Biermanovim svrdlom, i sa solingskom lopatom, te spominje, da na ovaj način uzgojene sastojine, koje da su postale ,,parasitkraRk" pa prešle već u svojoj 60. godini u crvenu trulež u tolikoj mjeri, da su se i nedorasle izsjeći morale a tvrđi, da šume, ako ih ozliedjuje marva na žil^, takodjer pravilno u crvenu trulež prelaze- Konačno se poziva na omorike, što ih je izložio šumarnik Reuss pod „II. B" na bečkoj izložbi, kod kojih da se opaža trulež žil^ samo zato, što da sii žile protunaravno u jami položene (mjesto vodoravno vertikalno sgnječeno); nu on navadja kao uzrok tomu pomanjkanje kisika. Ovaj je izvjestitelj zaključio razpravu tvrdnjom, da se presadjuje po onih metodah, koje odgovaraju nauci o životoslovju i fizici tla i u tu svrhu da se izabiru samo biljke zdrave i u žila neozliedjene. Šumarnik je Reuss razvitak umjetne sjetve i presadnje historično tangirao i uspio dokazom, da se je umjetni uzgoj šume tek iza napoleonskih ratova, kad je ciena drvu poskočila, sve to većma širio, a od kojih 30 godina ovog stoljeća, da je presađjivaoje sjetvu iztislo, pa da i pored uzgoja danas u gospodarstvu modernih u naravnom a osobito u umjetnom gojenju presadnja sjetvu poti=;knie i da će svakako i u buduće tako ostati. Time je htio izvjestitelj dokazati neizmjernu važnost presadjivanja, osobito pako za omoriku. |