DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1891 str. 11 <-- 11 --> PDF |
1. Važnost i zadaća šumskoga uređjaja za đaoašoje žiimsko gospodarstvo postoji u provedbi i uzdržavanju šumske razdiobe s malim Bjecinaraa. 2. Jedino će pomoću posljednjih biti moguće, da se uzpostavi šumareiije, a) koje će zadovoljavati svim zahtjevima raznih stojbinskih i drugih prilika; b) koje će i onako sporomu šumarenju pribaviti gibkost, pomoću koje će se nuždne promjene u gospodarstvu omogućiti bez velikih žrtava; c) koje će godišnji iznos prihoda što više povećati na temelju shodnog ukamaćenja zalihe i zemljištne glavnice. 3. Opređieljenje sjecnoga iznosa, što je samo po sebi vrlo važno, stavljam na drugo mjesto, jer_se trajno povišenje čistoga prihoda s njim tek posredno polućiti može, pošto ima nadalje provedba šumske razdiobe djelovati na opređieljenje sjecnoga iznosa, posljednje je pak bez utjecaja na razdiobu šume i pošto se pogrješke n ovom raćnnu lasnije izpraviti dadu, negoli štetne posljedice lošega sjetnog reda. Visokoj sam se skupštini usudio predavati" posve jednostavne istine. Pozivajući se na svoj više nego 40-godišnji šumarski rad, podpunoma sam uvjeren, da jednostavnost tih istina njihove vrieđnosti ne umanjuje, da je provadjanje tih načela u praksi osobito važno za šumarsko gospodarstvo te da će bitno doprinašati, kako da se za budućnost uzdrže izdašne šume, jer su najdragocjenija i najvrednija gospodarska dobra svih naroda! — Pogled u floru hrvatskoga Primorja s osobitim obzirom na šumsl L Ne ima kraja u domovini, koji bi imao tako zanimivu i toli bogatu tioru, kao hrvatsko Primorje, što se stere od Eieke do Dalmacije. U geografijskom pogledu spada ovo područje hrvatske flore na dvie visoćine: kraj od Rieke do Senja na jugozapadnu ili liburnijsku visoSinu, a od Senja do Dalmacije na južnu hrvatsku visočinu. Jugozapadna visočiaa, zapremajući preko 2000 četvornih kilometara, stere se bivšom županijom riečkom i jednim đielom bivše podžupaoije karlovačke. Omedjašena je sa sjevera Čabrankom i Kupom, sa juga jadranskim morem, sa zapada podnevnikom građa Kastva, sa iztoka pođnevnikom grada Senja. Na sjeveru visočine stere se valovita visoka ravnina poznata u nas kao „gorski kotar", uzdignuv se preko 1000 metara nad morsku površinu. Na iztočnom i zapadnom dielu uzdižu se najviši bregovi i vrhovi, kao: Crna kosa (1233 m.), Višnjevica (1367 m.), Biela kosa (1330 m.), Samar (1301 m.), Maj (1269 m.)^ Ćelim-baša (1085 m.) nad koje seiztaknula velebna |