DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1891 str. 10 <-- 10 --> PDF |
-, ^ 106 — pošto na temelja ovakovoga postupka radi nestalnih drvnih cieoa ni sumjernoga godišnjega prihoda polučiti ne ćemo. U čitavom velikom području narodnoga gospodarstva nema gospodarske grane, koja bi posve pravilno davala jednak iznos godišnjega prihoda. Kako bismo dakle smjeli ođ šumarenja, koje je i onako dosta sporo, zahtievati nešto, česa nam nikoje drugo gospodarstvo ne pruža? Istina je doduše, daćegdjekoje osobitosti šumarenja uvjetovati sad veću sad manju porabu šumske glavnice ; mislim naime na rad, kojim bi se imao stalno baviti odredjen broj radnika, gdje takove povoljne prilike upravo postoje; nadalje idu ovamo, i obziri na tržne prilike. Toga jamačno nitko poricati ne će, ali se mora i priznati, da je konačno riešeno pitanje o već do smiešnošti dotjeranom zahtjevu najstrože potrajnosti, koji godišnji iznos sječe hoće da do zadnjega metra točno izračuna. Tamo, gdje je nmjestno dotjeranije gospodarstvo, čini mi se, bit će najshodnije, da se prvi temelj sječnoga iznosa za sliedećih deset godina uzpostavi uvTstbom svih dozrelih i sječnih stojbiaa, kao što i onih dielova šuma, koji se moraju izsjeći; ovaj pak tako izračunani broj trebat će priudesiti obzirom na sumjemost potrajne porabe, koja je u šumskom gospodarstvu nuždna do stanovitih medja Da se zajamči potrajnost, bit će dovoljno, da se obzirom na poredjaj i ođnošaj dobnih razreda budućnosti prepusti stanoviti dobro zasadjeni dio šume. Nikakove pak važnosti ne nalazim u tom, hoće li se u svrhu daljnjega uredjenja sječe upotrebiti ovaj ih onaj prihodnji obUčak, Podnipošto nisam naumio, da ustanovi godišnjega prihoda odmjerim premalenu važnost, Medju zadaćama šumskoga nredjaja stavljam ju pak jedino s toga na drugo mjesto, pošto se takovim postupkom izdašnost cjelokupnoga gospodarstva tek posredno povisuje i to tako, da olakšava što bržu sječu u onakovim predjelima, gdje porastUne slabo napreduju. Nadalje treba imati na umu, da se krivim izračunavanjem sječnoga iznosa nikada ne će uzrokovati toli znatne i štetonosne posljedice, kao što to biva kod loše razdiobe šuma. Ako se za oveću šumu sječni iznos izračunao za nekoliko stotina ili tisuća metara premalenim ili prevelikim, takova će se pogrješka lasno izpraviti kod sliedeće revizije. A i onda, kada promjene obćenitih šumskih prilika uvjetuju povišenje ili sniženje sječnoga iznosa, ovakova će se promjena kod neobhođno nuždnih revizija mnogo lakše moći izvesti, nego li izpravak posljedica, nastalih iz krive šumske razdiobe. Sastave li se preobsežne sječine, šuma će kroz više obhođnih doba šteto vati. U osta:.jn ne smije se zaboraviti, da zahtjev prikladne šumske razdiobe, t. j . uzpostava apred:eljeiiuSa sječnog reda pomoću malenih sječina, znatno utječe na iznos godišnjega ili periodičkoga prihoda, i da protivno sječni iznos ili nikako ili tek ponešto djelovati smije na sječni red. Na svršetku neka mi bude dozvoljeno, da još jednom u kratko iztaknem glavne misli svoje razprave: |