DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 6 <-- 6 --> PDF |
- 54 - Za odgovor na naše pitanje preostale nam još, da u kratko razpravimo 0 um., kako se ima shvaćati potrajnost u uredje.ju sam. i na koji bi se nacin mocfla osigurati ođnosBO provesti. ^ ^ - ^i« 3 Pitanie: .Kada se ima šumsko gospodarstvo smatrati potrajnim? do da^as se j^š na vrlo razni način shvaća te nipošto nije riešeno. Jednostavno uzdržavanje već od prije postojećeg ili kod uredjena nasastoga status quo u zalilii drva i šumskoj glavnici najviše bi doduše odgovaralo imovno-pravnomu obilježju povjerbenili i njima nalik šuma, nu nikako nemože da obzirom na ^urnsko-gospodarsko gledište uviek zadovoljuje, - s posljednjega ce stanovišta cesto nuždno biti, da se u svrhu postignuća što većega prihoda uz primjerenu izdašnost povisi prometna glavnica, ili će biti moguć potrošak odnosnoga suviška. Pogotovo dakle ne bi shodno bilo, da se šumsko gospodarstvo stalno veže na uzdržavanje onoga načina gospodarenja, koji je u početka uredjajnih radnja slu^ čajno postojao. U ostalom se pako pojam 0 zahtjevu potrajnosti ni ne da stalno opređieliti, ne uzme li se i obhođnja u obzir, pošto je normalna šuma podlogom potraJROga gospodarenja, te se tek za neku stanovitu obhodnju pomišljati dade. Definicija, da je načelu potrajnosti šuma svrha za svaku obhodnju ujamčiti iznos prihoda na drvima, nikako nas ne će posve zadovoljiti, pošto je temelj takvoga prosudjivanja odviše nestalan te bi neprestanim obaljivanjem obhodnje zahtjev potrajnosti napokon postati mogao sasvim iluzoran. S druge strane mi se čini, da Borggreve odviše zahtjeva, kada tvrdi, da je tek ono šumsko gospodarenje potnijno, koje je udešeno prama zahtjevu stalnoga prihoda u što većem iznosu, dakle prama najvišoj iole još mogućoj obhoduji, jer ovaj zahtjev ne izkijueuje samo svaki obzir na izdašnst nego i predpostavlja znatno povišenje glavnice gotovo svih danas postojećih šumskih gospodarstva. Mimoizlazeći ovdje razpravljanje 0 pitanju obhodnje, opredieliii bismo zahtjev ..potrajnosti" ovako: „Po t r a j n 0 go sp 0 đ ar s t v 0 ima svrhu, da uzdržava količinu zalihe drva za neku prama mj es tnim šumskim i tržnim prilikama ustanovljenu obhodnju, kojoj možemo za sve, u onu prvu kategoriju uvrštene, šume odrediti najnižo m još dopuštenom medjom doba, kada je šuma postigla popriečno najveći prirast drva. Obzirem na ujamčenu prodaju i višu cienu boljih vrsti stabala biti će često shodno pa i s novčanoga gledišta posve opravdano, da se obhođnja preko rečenoga doba produži; u takovom će se slučaju manji iznos cjelokupnoga prihoda doista i više nego izjednačiti povišenom vriednošćii po^abe. Siže h pak obhođnja pod označenu medju, smanjiti će se prihod u buduće iko.icinom i vriednošću, s toga takov postupak kod nikoje some mj8 dozvoljen, kojoj je obilježje povjerbine (Fideicommiss) ^ Pošto se vrieme dospjelosti šuma za sječu, a s toga ni primierena obnodoja svagaa ne da odrechti za stanovitu godinu, nego tek na neko poduže razdob.je može se na prne postojeće prilike šuma i dobnih redova u toliko ocz.r uzeti, sto se uz mauju zalihu drva donja, a kod suviška gornja med)a |