DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 39     <-- 39 -->        PDF

-^ 87 —


Nara nije nego taj poziv sto toplije preporučiti u našem pođruSju izdašnoj podpovi
tiasih drvotržkili knigova, da svimi silami poinoguu lirvatsko-slavonskomu Šumskomu
đružtvu urediti Šumarsku izložbu u Zagrebu, da bude njegov podhvat u istinu dostojno
provedeuj kako to zabtieva gast i interes hrvatskoga drvotržtva.


Lovstvo.


Prvo obće hrvatsko družtvo za gojenje lova i ribarstva. Pod tim se no.


slovom ustrojilo nastojanjem presvietlog g. grofa i veleposjednika Gjure Jellači

a pod predsjedničtvom presviet´og g. grofa Josipa Drasković a u Zagrebu družtvo,


kojemu je svrha, da niže navedenirai sredstvi radi oko unapredjenja eielokupnog do


maćeg lovstva i ribarstva u zemlji, te da brani interese svojih

čuvara lovišta.


Prema tomu držat ee družtvo javne skupštine i sazivati polag potrebe sastanke
ina raznili mjestih Hrvatske i Slavonije u svrhu viekao i zakona o lovu i ribolovu, kojom ee se prillčuo od zgode do zgode obdržavati
i poučni izleti u poznatija lovišta; podržavat ee svezu sa sličnim? i srodn´imi strukovnim!
družtvi tuzemstva i inozemstva^ sakupljat (5e znanstvena djela o lovstvu i
ribarstvu i tomu srodnih grana — u svrhu uredjenja družtveue strukovne knjižaice —
a i samo ce po moguc´nosti izdavati strukovne časopise i knjige u svrhu razvitka hrvatske
lovačke knjige; priredjivat 6e od vremena do vremena izložbe lovačkih i ribolovnih
sprema i proizvoda lova i ribarstva; nastojat če^ da se postojeći propisi izdani
u zaštitu lova budu provadjali a i obdržavali, te če u tom smjeru podnašati i visokoj
kr, zem. vladi shodne predloge, predstavke i vještaeka mnienja ; podupirati će vlastnike
lovišta u njihovom nastojanju oko podiguuča odnošaja lova i ribarstva ; ono će nastojati
u okviru postojećih zakonskih propisa^ da se lovokradje kao i tomu slični prekršaji po
mogućnosti zaprieče, a počinjeni i prijavljeni zakonom 1 propisom odgovarajuće kazne,
a izncsit će i priznanja te dioliti nagrada osobito vriedaim nadziratejem lova i inim
osobam, koje će svrhe družtva promicati prijavljivanjem zvjerokradica, kriomČara, kupaca
kao i prodavalaca ukradjene ili za dobe zakonom ustanovljene lovostaje ubijene
divljači i riba tako, đa ih zaslužena kazan stigne; podupirat će i uvedenje takovih
pomagala i uredba, kojimi se lov i odnošaji lova, odnosno ribolova u zemlji u obće
unapredjivati mogUj a napokon dielit će i podpoi-e onakovom Šumarskom i lovačkom
osobljUj koje bi izvršivajući svoje dužnosti po zvjerokradicah bilo ranjeno, a u slučaju
ubijstva davat će i udovam i sirotĆadi takovoga osoblja podpore.


Družtvo broji članove: utemeljitelje, podu23irajuće^ prave redovite prvoga i drugoga
razreda i začastne Članove.


Članom družtva pak može postati svatko, dapače i gospodje;
koji želi, da napred spomenute svrhe družtva podupire i pod po maže
, ako ga upravni odbor družtva takovim u družtvo prime, nu tko želi, da bude
utemeljiteljnim članom družtva, imade u družfcvenu blagajnu jedan put za uviek platiti
utemeljiteljni prinos od 60 for. — Redoviti članovi prvoga razreda, plaćaju osim pristupnine
od 1 for. po 3 for. godišnje čhmarinc. Pravi članovi drugoga razreda plaćaju
samo 1 for. članarine na godinu, te pristupninu od 50 novč, Takovimi Članovi u
ostalom mogu postati samo službenici hjvozaiUinog i obranbenog staleža. Tko pako
želi, da postane podupirajućim Članom družtva, obvezan je uz pristupninu od 1 for.
najmanje još IO fer. na godinu u đružfcvene svrhe doprinieti.


Da se je potreba oživotvorenja takovoga družtva u nas već odavna u lovačkih
krugovih živo osjećahi, najbolji nam je dokaz liep odziv, kojega je ono već i dosada
u svib slojevih naroda, a navlastito i u krugovih našeg veleposjeda, to mnogobrojnih
lovačkih družina u zemlji našlo, Tim pak, što Imade stalne uade, da će Njegov a




ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 40     <-- 40 -->        PDF

, "— 88 "— . .
c, i kr. visost nadvojvoda Franjo FerdiBand od Aii strij e-Es te preuzeti
pokroviteljstvo drtižtva, osjegarana mu je potrebna moralna snaga
uspješnome daljnjemu radu.


Jer de pak to družtvo u velike baš želje i nastojanja na$ šumara oko podignua iova u zemlji bud posredno bud neposredno podupirati, to se je stalno nadati,
da će se i vedina članova našega šumarakoga druztva naći i u kolu družtva „za
gojenje lova i i-ibarstva".


Odnosne prijave prima na ime upravnoga odbora družtva,
družtveni tajnik žup, nadšumar F, Kesterčanek u Zagrebu, gdje se
i sve ostale obavjesti dobivaju. ^-^^´ ^


JJ lovištili grofa Josipa Draškovića n Bisagu ubijeno je tekude 2ime
1890./91. medju inom divljači ukupno i 183 komad a jarebica , svakako vrlo
velik broj te inače u nas dosta riedke divljači.


Osobne viestL


Imenovanja, U području kr. šumarakoga ravnateljstva u Zagrebu imenovalo je
kr, ug. ministarstvo za poljodjelstvo šumara I. razreda Vladimira Vasiljevi^^a posiajućim
nadŠumarom; zatim šumarskoga kandidata Maksa Brausil a šumarom IL razreda;
nadalje šumarskoga vježbenika I. razreda Ivana Krajnyak a šumarskim kandidatom
i napokon tehničkog dnevničara Ernesta HantoŠ a i godoUskoj kr. ug, taksaciji
dodieljenog tebmČkog dnevničara Julija M o r v a y a šumarskim vježbenikom


II.
razreda.
Nadalje je promaknut šumar II. razreda Albert Eosmanitl i na Čin šumara
I. razreda, a šumarski vježbenici II. razreda Dragutin P o 1 a č e k i Aleksander pl.
K a 7 s e r
na čin šumarskili vježbenika 1= razreda.
tr području kr. šumskoga ureda u Otočcu promaknut je pak šumarski vježbenik


II. razreda Vinko JS[ a g j na Čin šumarskoga vježbenika I, razreda; zatim su imenovani
i to; kr. Šumskomu uredu u Otočcu dodieljeni tebniČki dnevniear Gjuro M a r t o ii i
kr. ug. Šumskomu uredu u Szaszebešu dodieljeni tebniČki dnevni Čar Ivan Mariany i
šumarskimi vježbenici II. razreda.
U obsegu imovnib občina imenovani su: Kod otočke imovne obćine abiturient
gosp.-šumarskoga učilišta u Križevcili Gjaro pL Rukavina-Liebstadtski
privr, šumarskim vježbenikom, a dosadanji Šumarski pristavi kod gjurgjevačke imovne
obline Rudolf pl. Rukavina-Liebstadski i Elzear Mlinarič kot. šumarima
kod iste imovne ob<5ine sa sjedištem u Gjurgjevcu odnosno u Belovaru.


Sitnice,


Nagrada za ribju ikru. Šumari, koji žive uz obalu rieke Save i njezinih
pritoka, gdje se lovi kečiga (Sterlet) lako mogu ljetos zaslužiti llepi novac, ako se sauzmu
za dostavu oplodjene kečigove ikre (jaja) inozemskim ribarskim družtvom,
koja pla(5aju st o forint i za 1000 oplodjenih jaja t. j . za Šaku ribjih jaja. Kečiga
se mriesti mjeseca svibnja i lipnja, treba dakle samo napatiti posavske ribare, da u
to vrieme ulove velike kečige, u kojih ima u ono doba zrelih jaja i zreloga mlieka.
Šumari, koji se žele upoznati s oplođjivanjem ribjih jaja, neka si u jednoj od nagih
knjižara nabave knjižicu: „Schroders Ka techi smus d er kunstlichen Fischzucht
" za 1 for. 40 nvč., iz koje se mogu lako naučiti proceduru oplodjivanja ikre.


Oplodjena ikra pošilja se zamotana u organtinii i u mokroj mahovini u kutiji
j,ekoma n diran a poštom na adrese onih inozemnih družtva, koja su se obratila na
j.edakciju „Šumarskog lista" u Zagrebu s molbom, da obrati pažnju hrvatskih šumara




ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 41     <-- 41 -->        PDF

na ovu laku uzgrednu zaslužbu. Kad se u inozemstva izlego§e jaja, javljaju o tome
odmah inozetaBa ribarska družtva uredništva „Šumarskog lista", priloiiv i:!Jediio za
za svakih 1.000 jaja svotu od sto forinti, koju uredničtvo izruči dotičnomu šumaru,
koji se je trudio, da dobije oplodjenu ikru.


Hajka na medvjeđa. U ŠIšIjavidu kraj Karlovca ubit je 25, stadenoga 1890.
medvjed, o kojem se ve<^ početkom listopada u okolici pogovaralo, da mu se u Šumi
„Okini najmanje uznemireni ne bijahu, sve vJše se atalo zaboravljati na medonju, koji nam
je toli iznenada došao u pohode, A kad se u Karlovcu dne 25, stud. proniela viest,
da je u Sišljavif´u ustrieJjen medvjed, malo tko je u to i vjerovao. Nu ve<5 poslije podne
radoznali upitasmo poštara, koji je upravo došao iz Šisljavicaj i saznadoamo sve potankosti
o tom lovu, što kašnje i drugi potvrdiše.


Dne 25. studenoga bijaSe 76-gođišnji starac Školan, žitelj Iz Zamršja, izašao u
lov na race, a da ih zgodnije dočeka, urani joŠ prije 6 sati u jutro. Yozeći se u
svojem čameu riekom Kupom opazi, da od sela „Luke´^ nešto crnoga, velikoga prama
Kupi ide. Izprva pomisli da dolazi blago na vodu, nu gle Čuda! — ovo tobožnje blago
spusti se u Kupu te ju prepliva, ali ne može iza(^i, pošto su obale vrlo strme. Sada
krene niz vodu te kusa na više mjesta, da se popne na obalu, Nu trud mu bijaše
uzaludan, s toga se vrati te izadje iz vode u ZamrŠju. medju kućama žitelja Skari<5a i
Cvetkovida, onda de polagana prama selu Blatnici,


Nu. medvjed ne nastavi puta preko Blatnice u se^o Korltinja, pošto ga bijahu
opazili a za čas se diglo u potjeru do kakovih 60 ljudi, oboružanih sjekirama, vilama
i motikama, a gdjekoji bi i kuburu ponio. Preplašen velikom bukom krene medvjed
pratna selu Sišljaviču^ ali ga i tamo veo naoružani seljaci dočekali, s toga 6e prama dvoru
šišljavickoga vlastelinstva, ue bi li se kako dočepao šume ^^Okić-luga´´. U dvoru se
već Čula vika a kad opaziše medvjeda, poleti vlastelinski provizor Sur/ i Špan DajŽman
s dvoje siuga napolje pograbivši u brzini svoje lovačke puške, koje sa špriho&i nabite
bile. Da medvjedu zaprieče put u Šumu, pohite sa strane prama njemu. Medved podje
prama sela Kupčini te prepliva potok ititoga imena; donle ga progouiše lovci, U potjeri
bijaše provizor opao u dubok jarak pun vode i tako se morade odret^i toli zanimiva
lova te se vrati kuci.


Medjutim se naturio špan s onom dvojicom za medvjedom, da ga Što prije dostignu,
Nu radi dubljine potoka KupČine moradoše ova trojica odustati od daljnje potjere.
S toga izpali jedan slUga iz jada svoju kuburu za medvjedom. Taj valjda ranjen
na jednom se vrati pa da če na svoje progonitelje navaliti. Na ovi put pod noge —
sluga, sto imadjaše kuburu, poleti da se spasi u to selo Šišljavič, a Špan s drugim
slugom bježi u bližnju šumu, gdje se sakriju za hrast. Medvjed se uz neprestano


mrmljanje hrastu sve više bližao, a kad se primakao na kakovih 30 koi-ačaja, izpali
Špan u njega jedan hitac te brže bolje skoči za nekoliko koračaja dalje. Medvjed dodje
do hrasta nu neopazivši svojih dušmana, nastavi put uz grozno urlikanje. U taj mah
opali špan i drugu ciev — medvjed podje još kakovih 150 m. dalje, pa se zemljom
sastavi. .. ´ . ´


Videči špan, da medvjed sasvim mirno leži, opet nabije pušku Šprlhom (zečarom)
te ju, primaknuvši se na dva koraka izpali međjvedu u prsa. Posljednji hitac kao da
je bio suvišan, pošto su prva dva prošla desnom stranom vrata^ te je smrt valjda
s toga tako brzo nastapila, što je zrno medvjeda probilo grkljan pa ga je krv zalila i
ugušila.


Težina medvjeđa iznašala je nešto preko 255 klg. ^ koža što ju bijahu snimili
Cigani, duga bijaše 2*20 m., dočim je prednja šapa u širini mjerila 0´1´7 ra., a u
dužini 0´2G m.; srednji papak bijaše 0-05 m. dug. Krasna se ova koža u Karlovca
prodala za 10 for., premda sam ja i 30 for, za nju nudjao,




ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Eto tako zaglavi medonja, koji je možda u najmiroljubmjoj namjeri liotio da se
udomi u „Okic-lugu´´, gdje je u izobilju nalazio žira i druge lirane: nedostojnim načinom
pogibe od špriba ze

lifagrade podieljene tečajem godine 1890. pojedinim žiteljem sa revno
nastojanje oko podigmića gajića na Krasu. — Dobili su naime :


A) iz zemaljskog budgetsl.u župauiji iičko-krbavskoj: Luka CukoTić
iz Mutilida (oU. lugar) 25"for., Nikola Vlatkovio iz Josana (obi lugar) 25 for.,
Petar Mileusnie kbr. 25 iz Dubrave 10 for., Stevaii Nedak kbr. 134 iz Brloga 8 Lor.,
Bude Ćuk kbr. 15 iz Palanke 15 for., Špiro Lukie kbr. 71 iz Popine 25 for,, Joso
Starcević kbr. 10 iz Prljeva 30 for., Luka Tomičić iz RiSicah 25 for., Ivan Knežević
kbr. 128 iz Štikadali 35 for., Simo Novakovi(5 kbr, 12 iz Popine 45 for., političke
ob<šine Buuid, Korenica, Zavalje i Petrovoselo za ustrojenje sjemeništa i biljevista
183 for., Špiro Karleuša kbr. 157 iz Brloga 20 for., Jure iMaras kbr. 165 iz l^rloga
10 for., Jovan Ćuk kbr, 30 iz Vrela 20 for„, Miiivoj Stauić kbr. 160 iz Divosela
20 for, Blaž Eogic^ iz Sv. Jurja 15 for., Marko Dronjak kbr. 74 iz Cerova dola
17 fon, Petar Mareefcić kbr. 132 iz Popine 10 for„, Simo Starčevih kbr, 37 iz Prljeva
20 for-, Damjau Starčevih kbr. 11 iz Prljeva 15 for., Jovan Bogunović kbr. 24 iz
Vrela 16 for., Pavao Budimir kbr. 31 iz Zrmanje 18 for., Sava Dejanović iz EadaSa
20 for., Štipan Strilić kbr. 67 iz Kule 20 for., Mile Taiović kbr. 38 iz Osika 16 for.,
Stipe Talović kbr. 39 iz Osika 16 for., Nikola Talović kbr 41 iz Osika 8 for.,
Dmitar Bogunovic kbr. 14 iz Vrela 18 for., Damjan Zec kbr. 22 iz Prljeva 15 for.,
Gliso Mirkovid kbr. 85 iz Komi(!a 25 for., Stevan Dresgic kbr. 155 iz Stikadah 25 for.,.
Petar Rađočaj kbr. 82 iz Mutiiića 20 for, Dmitar KupreŠanin kbr. 63 iz Medka
25 for,, Izak Zoroja (ob(5. lugar u Pavlovcn) 20 for., Dmitar KoujeviŽ (obć. lugar u
Drenovcu) 20 for., Sime Maoduš (obć. lugar u Medku) 25 for., JuroPavelić kbr. 28
iz Brušana 20 for., Petar KupreŠanin kbr. 143 u Medku 30 for. — 2. U županiji
modruško-riečkoj : Nikola Božieević (učitelj u Ladjevcu) 20 for,, Mile Rendulić
iz ModruŠa 30 for.. Luka Tatalović kbr, 5 iz Drežniee 10 for.. Mile Rendulić kbr. 27
iz Josipdola 15 for. — ukupno 975 for


B)Iz sredstva krajiške investicionalne zaklade. 1. u županiji
iičko-krbavskoj: Mato VuktiŠić kbr. 39 iz Klade 15 for., Jakob Legac kbr. 42
iz Klade 10 for., Dnjo Legac kbr. 23 iz Klade 10 for., "Ivan Miškulin kbr. 65 iz
Starigrada 10 for., Gagpar Mođrič kbr. 61 iz Starigrada 10 for., Petar Modrić kbr, 24
iz Starigrada 15 for., Ivan Devčić kbr. 53 iz Starigrada 10 for., Nikola Vukusie
kbr, 16 iz Jablanca 10 for,, Mato Dunđovid kbr. 71 iz Klade 10 for., Nikola Babić
kbr. 8 iz.Klade 30 for., Jakob Babič kbr. 46 iz Klade 30 for., Bozo Babić kbr. 26
iz Klade 25 for.,^ Luka Babić kbr. 28 iz Klade 35 for., ,Tomo Babic kbr. 47 iz
Klade 15 for,, Šime Babić kbr. 26 iz Klade 15 for.. Mile Babič kbr. 4 iz Klade
15 for., Joso Babić kbr. 3 iz Klade 10 for., Mijo Babić kbr. 8 iz Klade 10 for.,
Grga Babić kbr. 2 iz Klade 15 for., Adam Vakusic iz Klade 50 for., Ivan Budimir
kbr. 31 iz Vrela 16 for., Ilija Priić kbr. 44 iz Srba 12 for.,, Vaso Orlid kbr. 66 iz
Petrova sela 20 for., Nikola DragičevIĆ´ kbr, 37 iz Klade 15 for,, Blaž Bačić kbr. 10
iz Staništa 20 for., Stojan Kovačević kbr. 15 iz Vidovca 10 for., Bartol, i Karlo
Tomljenović kbr. 29 iz Kudista 40 for,, Tomo Tomljenović kbr, 13 iz Staništa 40 for.,
Ivan i^Juro Došen kbr, 38 iz Dabra 20 for.. Ivo Brkljačić kbr, 15 iz Oštarijab 15 for.´
Eado Žeželj kbr. 106 iz Srba 15 for.. Luka Dubaić kbr. 15 iz Neteke 15 for..
Gjuka Easna kbr. 92 h Srba 15 for, Petar Žožeij iz Srba 20 for.. Mile Miljkovi´i
kbr. 64 iz Kvarata 10 for., Grga Eukavina kbr. 68 iz Konjskog brda 15 for., Mile
Rukavina kbr. 56 iz Konjskog brda 8 for.,"´Martin Murgič kbr. 9 iz Perusica 15 for.,
Ivan Cvijauović kbr. 92 iz Vlaškog polja 40 for,, Stevan i Gjoko Drobac kbr. 100
i2 Glogova 40 for., Stjepan Butkovi(5 iz Krivogputa 45 for,, Marko Cmković kbr. 56




ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 91 —


2 Mutilica 20 for., Mato Kakavma kbr, 81 iz Sv-Jnrja 10 for., Mile Kukavma kbr. 73,
a S?. Jurja 20 for., Ivo Rukavina kbr. 74 iz Sv. Jurja 25 foT,, Juro Nekic kbr. 40
z Sv. Jurja 15 for,, Jakob Popović kbr. 37 iz Sv, Jurja 10 fot., Pero Martini6
kbr, ´^5 iz S?. Jurja 15 for.^ G-ašpar Rukavina kbr. 83 iz Sv. Jurja 10 for., Ticko
Miškulin kbr. 65 iz Sv. Jurja 25 for., Nikola Mršid kbr. 61 iz Stimce 10 for., Jovan
Yukugi<5 kbr. 59 iz Stioiee 15 for.^ Lovro VukuSic^ kbr. 10 iz Stimce 10 for., Ivo
Grbec kbr. 38 Iz Starigrada 15 for., Šime LukanovI« kbr. 38 iz Starigrađa 25 for ,
Dujo Lukanović kbr. 2 iz ^Starigrada 20 for., Pavo Lukanovi*^ kbr. 2 iz Starigrada
20 for., Hikola Lukaaovi($ st. kbr. 2 iz Starigrada 25 for., Nikola Lukauović ml kbr. 2
iz Starigrada 20 for,. Bozo Lukanović kbr. 5 iz Starigrada 20 hr,^ Karlo Grbec
kbr, 9 iz Starigrada 10 for., Joso Babi<5 kbr„ 8 iz Starigrada 2 5 for., Grga Dev5ić
iz Starigrada 10 for,, Fraa Polmajević kbr. 4 iz Starigrada 10 for., Vid Jerković
kbr, 29 iz Starigrada 10 for., Stipo Legec kbr. 22 iz Klade 10 for., Jakob Legec
kbr. 21 iz Klade 10 for,, Stipo Legae kbr. 41 iz Klade 10 for., Jure i Nikola
Barieevid kbr. 23 iz Prizne 20 for., Ivan Rukavina kbr. 82 iz Truovca 25 for., Ivan
Culjat iz RiČica 25 for., Luka Kesi<5 kbr. 56 iz Vučipolja 3 5 for., Martin Butković
kbr. QG iz MuŠaluke 16 for., Mile Novaković kbr, 116 iz Popine 25 for., Damjan
Copić kbr. 65 iz Suvaje 10 for., Jaudre Dragisić kbr. 14 iz Žunina polja 45 for.,
Favao Vještic kbi´. 41 iz RasEiCeva 25 for., Jovan Lukić kbr, 73 iz Popine 20 for.,
Joso župan kbr, 83 iz Barete 25 for., Ante Šebalj kbr. 84 iz Bažima 25 for.,
Martin Miškulio kbr. 83 iz Bažima 35 for., Juro Kova6cvi(i" kbr. 63 iz O^ika 15 for.^
Dane Eatković kbr. 30 iz Osika 10 fr., Mato Hukavina kbr. 8 iz Trnovca 20 for,,
Mile Ratković kbr. 35 iz Osika 20 for., Nikola Hećimovi<5 kbr. 20 iz Prvansela 35 for.,
Petar Suknaić kbr, 83 iz Klanca 20 for., Nikola MiljkovitS kbr, 1 8 iz Sv. Marka 5 for.,
Joso RubSić kbr. 12 iz Mezinovca 25 for., Luka Miljkovifi kbr. 66 iz Kvaratab 6 for.,
Pavao Krnljac kbr. 11 iz Kaludjerovca 40 for., Favao Kruljc kbr. 24 iz Kaludjerovca
25 for., Vicko Čubeiid iz Gradaca 35 for., Vid ČiČ kbr. 14 iz Dabasuice 15 for,,
Dujo Ka8umovi<5 iz Klenovca 8 for.j Teodor GaSeša kbr. 196 iz Cerovea 30 for.,
Dmitar Suic iz Zrmanje 35 for., Jandre Mrkid kbr. iz Stnrdljivea 25 for., Petar Prođanovid
kbr. 12 iz Vrela 20 for., Jerko Badimir kbr. 96 iz MraSaja 28 for.^ Mato
Brkljama kkr. 37 iz Popine 25 for,, Nikola Starčević kbr. 10 iz PrJjeva 25 for,,
Marko Novaković kbr. 20 iz Srba 20 for., Petar Neki6 kbr. 70 iz Brloga 10 far,,
Ivan Lackovid kbr. 31 iz Planikovca 20 for., Jakob Lacković kbr. 31 iz Planiukovca
20 for. — 2. u županiji m odr uš k o - ri eSkoj : Lacko "Ribar kbr. 39 iz Mrzlogpolja
15 for. ~ Ukupno 2104 for. Sveukupno pod A) 975 for., pod B) 2104 for.,


— dakle 3079 for.
Molba, Poznato je, da imela biela (Viaenm album; weisse ili gemelne Mistel)
rado na jabuki, a od krušaka osobito rado na tepki uspieva, gdje se, jer zimzelena,
svojimi bielimi, svietlimi bobieami u zimi liepo iztlSe. Znano mi je, da biel a imelie a
raste n na glogu, ivi, lieski i t. d., a skva sam ju našao na jeli, lipi i mukinji
(Sorbus Aria).


Na hrastu raste hrastova mela ili imeia žuta (Loranthus europaeus;
curopaisehe Efemeiiblume) sa žutimi bobieami i u zimi padavim Hsćem. Veoma^ đa
preriedko je, da bi na hrastu nspievala imel a biela . Poznamo jedno stanište sa
litavskoga gorja i Pelso-Tarkanj-a u Ugarskoj ; znamo, da je ima na hrastu u NjemaSkoj,
Englezkoj, Prancezkoj, a osobito na Žapanu, ali nam nije do sada poznato nijedno
u Hrvatskoj i Slavoniji, gdje bi Vis cura album na hrastu našli bili.


Skupljam građju o bielo j imel i već više godina, iztraživah preko zime mnoge
naše hrastike, ali u njima (ako ne bijaše na divijoj kruški ili jabuki) bieloj imeli
nigdje traga. Ne dvojim^ da je i u nas ne ima na hrastu, pa so toga radi u ovo
prikladno vrieme, gdje ju svatko Iako vidi, obr^´^an^f na p. n. gg. šuraarnikej šumare.




ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 92 — , /
ingare i sve prijatelje prirode, da mi izvole javiti, jesu li gdje vidjeli biel u imel u
na hrastu uz Oznaku šumskoga predjela i mjesta, kod kojega raste Doznao sam za
jedno takovo mjesto, ali pošto nisam siguran upozorujem na nj ovim putem.


Javljeno mi je, da ima imele biele na ranom hrastu, u obdinskoj šumi oko Ivankova
kod Vinkovaca, Glede ove viesti ne mogu biti siguran radi toga, što mi se u pismu
javlja, da su joj bobice najprije biel e a kad dozriju žute . Jasno je dakle, da dotični
te zanimive nametnice ne pozna, kad je imel u biel u (Viscum album) zamienio sa
žato m ili liepko m (Loranthug). Lišće od imele rabi naš narodu nekih krajevih kao
liek, pa molim i za takove podatke, kao 1 za oznaku svakoga , stabla na kojem ju
tko vidio, a naročito pak lieske, jer o takovoj narod priča koječesa kao na pr, da je
pod njom biela zmija, koja blago čuva. Dragutin Hire .


(Zagreb, Vlaška ulica, 47.)


Srbske šum©. Po<5etkom ovoga vieka bijahu jošte dvie trećine tla Srbije prekrivene
Šumamaj osobito hrastovim sumama. Odatle je onome kraju i poteklo ime
Šumadija (šumovita zemlja). Nu, danas jedva da je jedna petina površine čitave kraljevine
prekrivena Šumama,


Poslije izgona Turaka, šume ostavši bez gospodara bjehu proglašene dobrom na^
roda. Vlada je od toga jedan dio odeiepila i pridružila ga k državnome dobru za
nastojanja oko rudnika i industrije. Ostatak bješe pušten javnoj razpoložbij te si je
odatle uz pristojbu od 20 para mogao svatko da dobavlja drva.


Tomu sistemu ima se pripisati, da su u manje nego li dvadeset godina najljepše
hrastove šume tamanjene. Isto se tako sbilo s obćim šumama kao i s posebničkim,
koje ne Štidaše nikaki zakon. Ovo razŠumljenje ne zaosta, a da sobom ne donese
ne samo skupinju goriva, nego i promjenu klimatičkih prilika, poplave i umanjenje
paše.


Vlada se sgrozi, nad tiin stanjem stvari te od pet godina s najvećom strogošću
provodi zakone i naredbe o zaštitavanju šuma. Pače više, ona kani, da narodne šume
podieli medju državom i obĆinama.


Jedine šume, koje se pravilno eksploatišu^ jesu bukove Sume : Dobranska i Bole^
tinska, pri Dunavskim privozištima. Eksploatacija ove posljednje ustupljena je francezkosrbskome
druztvu Gairard et Com. U njoj je 200.000 do 300.000 bukava i 20.000
do 30.000 hrastova.


Jelove šume eksploatovane su za gradju u Trsteniku (okružje KruševaČko), u
Kraljevu (okružje Cačak) i u Banlji-BaŠti (okružje Uzica).
Medju šumamaj koje su pristupne bilo željeznicam bilo vodenim putevom, glavne su:


1.
Brza Palanka uz dunavsku obalu, ima 10—15.000 starih hrastova (posebničko
vlastničtvo);
2.
Tekijska, suma crvenih bukava uz dunavsku obalu (posebničko vlastničtvo) ;
3.
šuma istovrstna .s Dobranskom uz Dunavsku obalu (državna domaina) ;
4.
hrastove šume valjevskog okružja uz obale Kulubare, jedna je državno vlastničtvo,
a ima 7 — 8.000 drevnih stabala;
5.
hrastove šume uz obale gornje Morave (državno i posebničko vlastničtvo), ima
okolo 30.000 drevnih stabala 5
6.
uz obale Drine orahove šume (posebničko vlastničtvo);
7.
liepe erno-orahove šume okružja Vranja. Taj lies jošte je vrlo jeftin, a razmjerno
6e posko8.
uz obale Morave omorikove i jelove Trsteničke šume (okružje Kruševac, državno
i posebničko vlastničtvo);
9.
udilj uz obale Morave omorikove i jelove šume Kraljevačke (okružje Čačak) ;
10.
uz obale Drine omorikove i Jelove šume Banija-Bašte i Lubovije (okružje Uzica
državno i posebničko vl^stnidtvo), ´ , ´


ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— n —


Grupe 8j 9 i 10 sačiDJavaju žurne, koje su najprikladnije za eksploataciju
gradjeTnog drva.


Srbija dobavlja jošte iz Austrije i Bosne tri četvrtine ove robe za svoju kon*
sumpciju. Krajevi gore označeni, podavaju eksploataciji sve poželjne iakote. Pilane našle
bi tamo snrovine uz nizku clenu, hidrauličku silu i putove, da im roba bdplovi na
razna tržišta.-


Država dobiva ove pristojbe za tvrdo drvo^ brast, bukvu, orab od 3 dinara 20
para do 12 d, po komadu; za jele i omorike od 40 p. do 3 d, 20 p. po komadu
s premjerom od jedaoga metra i visinom od 30—^40 metara. Vlada bi dala u eksploataciju
velikih šuma na 10 i 20 godina U2 redovno plaćanje pristojba prema svakogodišnjoj
sje6i.


Jednako bi se mogio utanačivati s manastirima i posebnicima o eksploataciji
njibovili vlastnictva. Le Bois.


Moja prva praksa. Manje vise, svaki je đjak idealan, dok na žkolskib klupa
sjedi. Zato svakoga onoga, koji se dade na koja struku, jos dok na djaČkim klupama
sjedi, vuče želja, da ono, što je u školi naučio, u praksi što bolje upotrebi.


Taj ideal vodio je i mene !


Posvetiv se šumarstvu, bilo mi je uviek na umu, a joŠ i danas, da ono, što
sam u akoli teoretično naučio, u praksi što bolje upotrebim. Svršiv godine 1887.
šumarstvo na križevačkom zavodu, pruži mi se prilika, da sam mog´ao kompetirati za
mjesto Šumarskog vježbenika. Tako sam (uz sto neprilika i uz težku borbu)
dobio mjesto kod gradiške imovne obćine.


j,Tko veseliji od menel"
Poetigav mjesto sa 25 for. mjesečne plaće, srdee mi življe kucalo pomišljajući,
kako ću u šumi, u divnoj prirodi steći praksu budućega šumara.


Pošto bijaše pisar kod II. kotar, šumarije u Hovoj Gradiški (akoprem težkom
mukom) odpusten, čim sam ja službu nastupio, odredio je „šef, da me odpušteni
pisar uputi u ^^uredovne tajne". — Iz prvine pomišljao sam, da treba čovjek, da se
prvo u pisarni nauči, a tada u šumu. Zato sam revno nastojao oko toga, da se upoznam
sa manipulacijom u kancelariji.


Pošto mi tu ne bijaše potežkoća, shvatio sam bi´zo sve, te sam samo čekao čas,


kad ću u šunau.


Dugosamčekao, alinedočekao!


Sjedi uviek u pisarni, pa „guli jednu kozu". .— Sada mi izčeznuše svi ideali,


te sam se osjećao samo pisarom. (Tako me moj Šef i smatrao).


Za mojih 8 mjesecih službovanja kod gradiške šumarije bio sam glasom moga


dnevnika 4 puta u šumi. Ne bi ni tada došao^ da se niesam sam — tako rekavši —


narinuo, da me „Šef" povede!


Često sam rhislio: „0 moj GaŠo, pored ovako ve prakse i praktične gospode
niesi nikada u stanju državnog izpita položiti*´.


Pošto su se gospod a kod gospodar, ureda gradiške imovne obćine uvjerila, da
je probitačnije, da vježbenici na ladanje dodju, to nas premjestiše j,iz službeni h
obzira " i to mene u Novsku, a mog prijatelja i druga Jančikovića u Oriovac.


Premda sam imao malenu plaću, to sam ipak išao sa veseljem na moje novo


opredieljeno mjesto.


(Koliko je bilo natezanja glede troška premješćenja, ne ću ni pisati.)


Kad sam došao k drugomu „šefu", nadao sam se, da ću imati više prilike ići


u Šumu; ali se prevarih!


Mjesto u Šumu, sjedi uviek u pisarni. — Za mojih 6 mjeseci službo


vanja u Novskoj imao sam prilike samo jeda n pu t biti u šumi* a to 6. lipnja


1888, u srezu j^Javička greda" kraj sela Košutarica. Ne bi ni tada imao sreće iei sa




ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 46     <-- 46 -->        PDF

_ 94


„šefom" u Umu, da se ciesani i^prav na siia nariauo. Nn i danas mi je žao, da sam
i taj jeda n jedincat i put ieao. Toliko omalovaživama „križevackog zavoda" a
hvale za. jjBelu^ ulesam ulgdje čuo m Sitao 1


Uvjerio sam se pak, đa sva ova gospoda precjenjuju svoje znanje i đa ne znajix
štovati svoju sretnu.
Pošto je stvar mladjega „sutitl", pak se j.sIiepo pokoravati", to sam i ja tako
14 mjeseci proboravio kod gradiške imovne obćine. Evo cienjeni sudruzi sudite, kakova
je moja prva praksa.
Da je ovo istina, pozivam se na ostala dvojica kolega. Moj je poslovni dnevnik
pak najbolji svjedok, jer ga je moj ^šef^ pri mom odlazku previdio 16. prosinca
1888. sa sliededom zaporkom: j,Pregledao i u redu pronadjeno^. — Iz svega
se vidi, da su vježbenici — nasljednici pisara.
Kako je šumar prednjačio, tako sn nas i lugari štovali. Niesmo mi smatrani blii
kao strukovnjaci i budući šumari, već kao pisari. Evo jednog liepog primjera:
Kod gradiške šumarije razboli se Šumar i ode na dopust. Mjesto njega primi
upravu moj jedan drugi kolega, Nu nije dugo upravljao. Želeći, da se rieši te uprave,
prakse i „praktične gospođe^^ dobi mjesto kod slavn e petrovaradinske imovne obćine,
te — ode.
Pošto sam ja sad najstariji vježbenik, pomislio sam, evo sada prilike kada primim
upravu, đa dodjem u šumu.
Ali se ljuto prevarib! Posto bi velik trošak bio mene iz Novske u Gra»
disku premjestiti (željeznica stoji 80 nov6ića) povjeriše upravu gradiške šumarije lugaru
Vukičeviuu iz sreza ^Novivaroš", Kolike li sramote za izučene šumare. Pored dva
vježbenika^ koji sjegurno vise strukovnog znanja imaju, nego li lugar, ovi
zapostavljeni.
Mili drugovi! Sami lugari su se ovome postupku Sudili, nu kada j,vleće trojice"
odluci, slušati se mora.
Uvidiv nas dvojica, da nami ,,ruže ne cvatu^ kod ove imovne obdine, odosmo
obojica, jer smo kod naših Šefova bili trn u oku, posto smo „Kreuzer-Stuđenten
und Croaten". Premda smo u provincijalu, draž e nam je, nego li biti tamo, gdje si
zapostavljen.
„Čitao sam u „Narodnim Novinama" i u j^Agramer Zeitung^ priekore, da mladež


nepripravna ide na državni izpit. Na gospodo! Ako čovjek ima ovakovu praksu, kako
gore opisab, to svatko gubi volju; u mladeži se ideali ubijaju, mladež
se sasma zapuŠta, nema li priznanja u svome radu.


Ako ide na izpit, to na sreću ide uvjerena, da polaže izpit ne iz prakse, već
ono, što je jjUabiilao^,


Ova crtica neka ne bude uvrieda za nikoga, već je jedino u dobroj nakani napisana
~ kratka crtica iz moje prakse. Da li će šta dobroj stvari koristiti, pisat će moji
nasljednici, G-ašo Yac , Šumar sfcubički.


Hrast ubio čovjeka. Dana 13. siećnja t. g. uputio se seljak Janko Vuković
iz sela Moštaniee obćine Hrastovica a drvosjek „Ljeskara*^ sreza Stari gaj zvani, da
obidje svoja dozaaSena drva. Istog dana obarali su težaci Ivana Nikića: Marko Mrazovac
i Janko Puškić svi iz doloje Budićino Nikićev hrast, koji je po svome naravnom
položaju uz brdo pasti morao, nu oni su silom sa gvozdenim! klinci htjeli, da hrast
nuz brdo srnše, gdje bi irn dalnje izradjivaiije lakše bilo. Nesretnom Vukoviću, koji
se tu desio i kod vatro sjedio, nije se dopao njihov naćin obarauja, te ih htjede´poučiti,
u koju svrlirt staue u brdo na onu stranu, kamo se nije nadao, da će stablo
pasti. Skoro u isti tren pretegue vrb stabla, ter se stropošta upravo na Vukovića, koji
zbog obilnog sniega valjda izmaći nije moga. Nesretni Vuković izdahnuo je u užasnih
mukah za 6etvrt sata poslije dogodivše se nesreće. _^A