DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 39 <-- 39 --> PDF |
-^ 87 — Nara nije nego taj poziv sto toplije preporučiti u našem pođruSju izdašnoj podpovi tiasih drvotržkili knigova, da svimi silami poinoguu lirvatsko-slavonskomu Šumskomu đružtvu urediti Šumarsku izložbu u Zagrebu, da bude njegov podhvat u istinu dostojno provedeuj kako to zabtieva gast i interes hrvatskoga drvotržtva. Lovstvo. Prvo obće hrvatsko družtvo za gojenje lova i ribarstva. Pod tim se no. slovom ustrojilo nastojanjem presvietlog g. grofa i veleposjednika Gjure Jellači a ml., a pod predsjedničtvom presviet´og g. grofa Josipa Drasković a u Zagrebu družtvo, kojemu je svrha, da niže navedenirai sredstvi radi oko unapredjenja eielokupnog do maćeg lovstva i ribarstva u zemlji, te da brani interese svojih čuvara lovišta. Prema tomu držat ee družtvo javne skupštine i sazivati polag potrebe sastanke ina raznili mjestih Hrvatske i Slavonije u svrhu viekao i zakona o lovu i ribolovu, kojom ee se prillčuo od zgode do zgode obdržavati i poučni izleti u poznatija lovišta; podržavat ee svezu sa sličnim? i srodn´imi strukovnim! družtvi tuzemstva i inozemstva^ sakupljat (5e znanstvena djela o lovstvu i ribarstvu i tomu srodnih grana — u svrhu uredjenja družtveue strukovne knjižaice — a i samo ce po moguc´nosti izdavati strukovne časopise i knjige u svrhu razvitka hrvatske lovačke knjige; priredjivat 6e od vremena do vremena izložbe lovačkih i ribolovnih sprema i proizvoda lova i ribarstva; nastojat če^ da se postojeći propisi izdani u zaštitu lova budu provadjali a i obdržavali, te če u tom smjeru podnašati i visokoj kr, zem. vladi shodne predloge, predstavke i vještaeka mnienja ; podupirati će vlastnike lovišta u njihovom nastojanju oko podiguuča odnošaja lova i ribarstva ; ono će nastojati u okviru postojećih zakonskih propisa^ da se lovokradje kao i tomu slični prekršaji po mogućnosti zaprieče, a počinjeni i prijavljeni zakonom 1 propisom odgovarajuće kazne, a izncsit će i priznanja te dioliti nagrada osobito vriedaim nadziratejem lova i inim osobam, koje će svrhe družtva promicati prijavljivanjem zvjerokradica, kriomČara, kupaca kao i prodavalaca ukradjene ili za dobe zakonom ustanovljene lovostaje ubijene divljači i riba tako, đa ih zaslužena kazan stigne; podupirat će i uvedenje takovih pomagala i uredba, kojimi se lov i odnošaji lova, odnosno ribolova u zemlji u obće unapredjivati mogUj a napokon dielit će i podpoi-e onakovom Šumarskom i lovačkom osobljUj koje bi izvršivajući svoje dužnosti po zvjerokradicah bilo ranjeno, a u slučaju ubijstva davat će i udovam i sirotĆadi takovoga osoblja podpore. Družtvo broji članove: utemeljitelje, podu23irajuće^ prave redovite prvoga i drugoga razreda i začastne Članove. Članom družtva pak može postati svatko, dapače i gospodje; koji želi, da napred spomenute svrhe družtva podupire i pod po maže , ako ga upravni odbor družtva takovim u družtvo prime, nu tko želi, da bude utemeljiteljnim članom družtva, imade u družfcvenu blagajnu jedan put za uviek platiti utemeljiteljni prinos od 60 for. — Redoviti članovi prvoga razreda, plaćaju osim pristupnine od 1 for. po 3 for. godišnje čhmarinc. Pravi članovi drugoga razreda plaćaju samo 1 for. članarine na godinu, te pristupninu od 50 novč, Takovimi Članovi u ostalom mogu postati samo službenici hjvozaiUinog i obranbenog staleža. Tko pako želi, da postane podupirajućim Članom družtva, obvezan je uz pristupninu od 1 for. najmanje još IO fer. na godinu u đružfcvene svrhe doprinieti. Da se je potreba oživotvorenja takovoga družtva u nas već odavna u lovačkih krugovih živo osjećahi, najbolji nam je dokaz liep odziv, kojega je ono već i dosada u svib slojevih naroda, a navlastito i u krugovih našeg veleposjeda, to mnogobrojnih lovačkih družina u zemlji našlo, Tim pak, što Imade stalne uade, da će Njegov a |
ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 40 <-- 40 --> PDF |
, "— 88 "— . . c, i kr. visost nadvojvoda Franjo FerdiBand od Aii strij e-Es te preuzeti pokroviteljstvo drtižtva, osjegarana mu je potrebna moralna snaga uspješnome daljnjemu radu. Jer de pak to družtvo u velike baš želje i nastojanja na$ šumara oko podignu a iova u zemlji bud posredno bud neposredno podupirati, to se je stalno nadati, da će se i vedina članova našega šumarakoga druztva naći i u kolu družtva „za gojenje lova i i-ibarstva". Odnosne prijave prima na ime upravnoga odbora družtva, družtveni tajnik žup, nadšumar F, Kesterčanek u Zagrebu, gdje se i sve ostale obavjesti dobivaju. ^-^^´ ^ JJ lovištili grofa Josipa Draškovića n Bisagu ubijeno je tekude 2ime 1890./91. medju inom divljači ukupno i 183 komad a jarebica , svakako vrlo velik broj te inače u nas dosta riedke divljači. Osobne viestL Imenovanja, U području kr. šumarakoga ravnateljstva u Zagrebu imenovalo je kr, ug. ministarstvo za poljodjelstvo šumara I. razreda Vladimira Vasiljevi^^a posiajućim nadŠumarom; zatim šumarskoga kandidata Maksa Brausil a šumarom IL razreda; nadalje šumarskoga vježbenika I. razreda Ivana Krajnyak a šumarskim kandidatom i napokon tehničkog dnevničara Ernesta HantoŠ a i godoUskoj kr. ug, taksaciji dodieljenog tebmČkog dnevničara Julija M o r v a y a šumarskim vježbenikom II. razreda. Nadalje je promaknut šumar II. razreda Albert Eosmanitl i na Čin šumara I. razreda, a šumarski vježbenici II. razreda Dragutin P o 1 a č e k i Aleksander pl. K a 7 s e r na čin šumarskili vježbenika 1= razreda. tr području kr. šumskoga ureda u Otočcu promaknut je pak šumarski vježbenik II. razreda Vinko JS[ a g j na Čin šumarskoga vježbenika I, razreda; zatim su imenovani i to; kr. Šumskomu uredu u Otočcu dodieljeni tebniČki dnevniear Gjuro M a r t o ii i kr. ug. Šumskomu uredu u Szaszebešu dodieljeni tebniČki dnevni Čar Ivan Mariany i šumarskimi vježbenici II. razreda. U obsegu imovnib občina imenovani su: Kod otočke imovne obćine abiturient gosp.-šumarskoga učilišta u Križevcili Gjaro pL Rukavina-Liebstadtski privr, šumarskim vježbenikom, a dosadanji Šumarski pristavi kod gjurgjevačke imovne obline Rudolf pl. Rukavina-Liebstadski i Elzear Mlinarič kot. šumarima kod iste imovne ob<5ine sa sjedištem u Gjurgjevcu odnosno u Belovaru. Sitnice, Nagrada za ribju ikru. Šumari, koji žive uz obalu rieke Save i njezinih pritoka, gdje se lovi kečiga (Sterlet) lako mogu ljetos zaslužiti llepi novac, ako se sauzmu za dostavu oplodjene kečigove ikre (jaja) inozemskim ribarskim družtvom, koja pla(5aju st o forint i za 1000 oplodjenih jaja t. j . za Šaku ribjih jaja. Kečiga se mriesti mjeseca svibnja i lipnja, treba dakle samo napatiti posavske ribare, da u to vrieme ulove velike kečige, u kojih ima u ono doba zrelih jaja i zreloga mlieka. Šumari, koji se žele upoznati s oplođjivanjem ribjih jaja, neka si u jednoj od nagih knjižara nabave knjižicu: „Schroders Ka techi smus d er kunstlichen Fischzucht " za 1 for. 40 nvč., iz koje se mogu lako naučiti proceduru oplodjivanja ikre. Oplodjena ikra pošilja se zamotana u organtinii i u mokroj mahovini u kutiji j,ekoma n diran a poštom na adrese onih inozemnih družtva, koja su se obratila na j.edakciju „Šumarskog lista" u Zagrebu s molbom, da obrati pažnju hrvatskih šumara |
ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 41 <-- 41 --> PDF |
na ovu laku uzgrednu zaslužbu. Kad se u inozemstva izlego§e jaja, javljaju o tome odmah inozetaBa ribarska družtva uredništva „Šumarskog lista", priloiiv i:!Jediio za za svakih 1.000 jaja svotu od sto forinti, koju uredničtvo izruči dotičnomu šumaru, koji se je trudio, da dobije oplodjenu ikru. Hajka na medvjeđa. U ŠIšIjavidu kraj Karlovca ubit je 25, stadenoga 1890. medvjed, o kojem se ve<^ početkom listopada u okolici pogovaralo, da mu se u Šumi „Okini najmanje uznemireni ne bijahu, sve vJše se atalo zaboravljati na medonju, koji nam je toli iznenada došao u pohode, A kad se u Karlovcu dne 25, stud. proniela viest, da je u Sišljavif´u ustrieJjen medvjed, malo tko je u to i vjerovao. Nu ve<5 poslije podne radoznali upitasmo poštara, koji je upravo došao iz Šisljavicaj i saznadoamo sve potankosti o tom lovu, što kašnje i drugi potvrdiše. Dne 25. studenoga bijaSe 76-gođišnji starac Školan, žitelj Iz Zamršja, izašao u lov na race, a da ih zgodnije dočeka, urani joŠ prije 6 sati u jutro. Yozeći se u svojem čameu riekom Kupom opazi, da od sela „Luke´^ nešto crnoga, velikoga prama Kupi ide. Izprva pomisli da dolazi blago na vodu, nu gle Čuda! — ovo tobožnje blago spusti se u Kupu te ju prepliva, ali ne može iza(^i, pošto su obale vrlo strme. Sada krene niz vodu te kusa na više mjesta, da se popne na obalu, Nu trud mu bijaše uzaludan, s toga se vrati te izadje iz vode u ZamrŠju. medju kućama žitelja Skari<5a i Cvetkovida, onda de polagana prama selu Blatnici, Nu. medvjed ne nastavi puta preko Blatnice u se^o Korltinja, pošto ga bijahu opazili a za čas se diglo u potjeru do kakovih 60 ljudi, oboružanih sjekirama, vilama i motikama, a gdjekoji bi i kuburu ponio. Preplašen velikom bukom krene medvjed pratna selu Sišljaviču^ ali ga i tamo veo naoružani seljaci dočekali, s toga 6e prama dvoru šišljavickoga vlastelinstva, ue bi li se kako dočepao šume ^^Okić-luga´´. U dvoru se već Čula vika a kad opaziše medvjeda, poleti vlastelinski provizor Sur/ i Špan DajŽman s dvoje siuga napolje pograbivši u brzini svoje lovačke puške, koje sa špriho&i nabite bile. Da medvjedu zaprieče put u Šumu, pohite sa strane prama njemu. Medved podje prama sela Kupčini te prepliva potok ititoga imena; donle ga progouiše lovci, U potjeri bijaše provizor opao u dubok jarak pun vode i tako se morade odret^i toli zanimiva lova te se vrati kuci. Medjutim se naturio špan s onom dvojicom za medvjedom, da ga Što prije dostignu, Nu radi dubljine potoka KupČine moradoše ova trojica odustati od daljnje potjere. S toga izpali jedan slUga iz jada svoju kuburu za medvjedom. Taj valjda ranjen na jednom se vrati pa da če na svoje progonitelje navaliti. Na ovi put pod noge — sluga, sto imadjaše kuburu, poleti da se spasi u to selo Šišljavič, a Špan s drugim slugom bježi u bližnju šumu, gdje se sakriju za hrast. Medvjed se uz neprestano mrmljanje hrastu sve više bližao, a kad se primakao na kakovih 30 koi-ačaja, izpali Špan u njega jedan hitac te brže bolje skoči za nekoliko koračaja dalje. Medvjed dodje do hrasta nu neopazivši svojih dušmana, nastavi put uz grozno urlikanje. U taj mah opali špan i drugu ciev — medvjed podje još kakovih 150 m. dalje, pa se zemljom sastavi. .. ´ . ´ Videči špan, da medvjed sasvim mirno leži, opet nabije pušku Šprlhom (zečarom) te ju, primaknuvši se na dva koraka izpali međjvedu u prsa. Posljednji hitac kao da je bio suvišan, pošto su prva dva prošla desnom stranom vrata^ te je smrt valjda s toga tako brzo nastapila, što je zrno medvjeda probilo grkljan pa ga je krv zalila i ugušila. Težina medvjeđa iznašala je nešto preko 255 klg. ^ koža što ju bijahu snimili Cigani, duga bijaše 2*20 m., dočim je prednja šapa u širini mjerila 0´1´7 ra., a u dužini 0´2G m.; srednji papak bijaše 0-05 m. dug. Krasna se ova koža u Karlovca prodala za 10 for., premda sam ja i 30 for, za nju nudjao, |
ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Eto tako zaglavi medonja, koji je možda u najmiroljubmjoj namjeri liotio da se udomi u „Okic-lugu´´, gdje je u izobilju nalazio žira i druge lirane: nedostojnim načinom pogibe od špriba ze lifagrade podieljene tečajem godine 1890. pojedinim žiteljem sa revno nastojanje oko podigmića gajića na Krasu. — Dobili su naime : A) iz zemaljskog budgetsl.u župauiji iičko-krbavskoj: Luka CukoTić iz Mutilida (oU. lugar) 25"for., Nikola Vlatkovio iz Josana (obi lugar) 25 for., Petar Mileusnie kbr. 25 iz Dubrave 10 for., Stevaii Nedak kbr. 134 iz Brloga 8 Lor., Bude Ćuk kbr. 15 iz Palanke 15 for., Špiro Lukie kbr. 71 iz Popine 25 for,, Joso Starcević kbr. 10 iz Prljeva 30 for., Luka Tomičić iz RiSicah 25 for., Ivan Knežević kbr. 128 iz Štikadali 35 for., Simo Novakovi(5 kbr, 12 iz Popine 45 for., političke ob<šine Buuid, Korenica, Zavalje i Petrovoselo za ustrojenje sjemeništa i biljevista 183 for., Špiro Karleuša kbr. 157 iz Brloga 20 for., Jure iMaras kbr. 165 iz l^rloga 10 for., Jovan Ćuk kbr, 30 iz Vrela 20 for„, Miiivoj Stauić kbr. 160 iz Divosela 20 for, Blaž Eogic^ iz Sv. Jurja 15 for., Marko Dronjak kbr. 74 iz Cerova dola 17 fon, Petar Mareefcić kbr. 132 iz Popine 10 for„, Simo Starčevih kbr, 37 iz Prljeva 20 for-, Damjau Starčevih kbr. 11 iz Prljeva 15 for., Jovan Bogunović kbr. 24 iz Vrela 16 for., Pavao Budimir kbr. 31 iz Zrmanje 18 for., Sava Dejanović iz EadaSa 20 for., Štipan Strilić kbr. 67 iz Kule 20 for., Mile Taiović kbr. 38 iz Osika 16 for., Stipe Talović kbr. 39 iz Osika 16 for., Nikola Talović kbr 41 iz Osika 8 for., Dmitar Bogunovic kbr. 14 iz Vrela 18 for., Damjan Zec kbr. 22 iz Prljeva 15 for., Gliso Mirkovid kbr. 85 iz Komi(!a 25 for., Stevan Dresgic kbr. 155 iz Stikadah 25 for.,. Petar Rađočaj kbr. 82 iz Mutiiića 20 for, Dmitar KupreŠanin kbr. 63 iz Medka 25 for,, Izak Zoroja (ob(5. lugar u Pavlovcn) 20 for., Dmitar KoujeviŽ (obć. lugar u Drenovcu) 20 for., Sime Maoduš (obć. lugar u Medku) 25 for., JuroPavelić kbr. 28 iz Brušana 20 for., Petar KupreŠanin kbr. 143 u Medku 30 for. — 2. U županiji modruško-riečkoj : Nikola Božieević (učitelj u Ladjevcu) 20 for,, Mile Rendulić iz ModruŠa 30 for.. Luka Tatalović kbr, 5 iz Drežniee 10 for.. Mile Rendulić kbr. 27 iz Josipdola 15 for. — ukupno 975 for B)Iz sredstva krajiške investicionalne zaklade. 1. u županiji iičko-krbavskoj: Mato VuktiŠić kbr. 39 iz Klade 15 for., Jakob Legac kbr. 42 iz Klade 10 for., Dnjo Legac kbr. 23 iz Klade 10 for., "Ivan Miškulin kbr. 65 iz Starigrada 10 for., Gagpar Mođrič kbr. 61 iz Starigrada 10 for., Petar Modrić kbr, 24 iz Starigrada 15 for., Ivan Devčić kbr. 53 iz Starigrada 10 for., Nikola Vukusie kbr, 16 iz Jablanca 10 for,, Mato Dunđovid kbr. 71 iz Klade 10 for., Nikola Babić kbr. 8 iz.Klade 30 for., Jakob Babič kbr. 46 iz Klade 30 for., Bozo Babić kbr. 26 iz Klade 25 for.,^ Luka Babić kbr. 28 iz Klade 35 for., ,Tomo Babic kbr. 47 iz Klade 15 for,, Šime Babić kbr. 26 iz Klade 15 for.. Mile Babič kbr. 4 iz Klade 15 for., Joso Babić kbr. 3 iz Klade 10 for., Mijo Babić kbr. 8 iz Klade 10 for., Grga Babić kbr. 2 iz Klade 15 for., Adam Vakusic iz Klade 50 for., Ivan Budimir kbr. 31 iz Vrela 16 for., Ilija Priić kbr. 44 iz Srba 12 for.,, Vaso Orlid kbr. 66 iz Petrova sela 20 for., Nikola DragičevIĆ´ kbr, 37 iz Klade 15 for,, Blaž Bačić kbr. 10 iz Staništa 20 for., Stojan Kovačević kbr. 15 iz Vidovca 10 for., Bartol, i Karlo Tomljenović kbr. 29 iz Kudista 40 for,, Tomo Tomljenović kbr, 13 iz Staništa 40 for., Ivan i^Juro Došen kbr, 38 iz Dabra 20 for.. Ivo Brkljačić kbr, 15 iz Oštarijab 15 for.´ Eado Žeželj kbr. 106 iz Srba 15 for.. Luka Dubaić kbr. 15 iz Neteke 15 for.. Gjuka Easna kbr. 92 h Srba 15 for, Petar Žožeij iz Srba 20 for.. Mile Miljkovi´i kbr. 64 iz Kvarata 10 for., Grga Eukavina kbr. 68 iz Konjskog brda 15 for., Mile Rukavina kbr. 56 iz Konjskog brda 8 for.,"´Martin Murgič kbr. 9 iz Perusica 15 for., Ivan Cvijauović kbr. 92 iz Vlaškog polja 40 for,, Stevan i Gjoko Drobac kbr. 100 i2 Glogova 40 for., Stjepan Butkovi(5 iz Krivogputa 45 for,, Marko Cmković kbr. 56 |
ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 91 — 2 Mutilica 20 for., Mato Kakavma kbr, 81 iz Sv-Jnrja 10 for., Mile Kukavma kbr. 73, a S?. Jurja 20 for., Ivo Rukavina kbr. 74 iz Sv. Jurja 25 foT,, Juro Nekic kbr. 40 z Sv. Jurja 15 for,, Jakob Popović kbr. 37 iz Sv, Jurja 10 fot., Pero Martini6 kbr, ´^5 iz S?. Jurja 15 for.^ G-ašpar Rukavina kbr. 83 iz Sv. Jurja 10 for., Ticko Miškulin kbr. 65 iz Sv. Jurja 25 for., Nikola Mršid kbr. 61 iz Stimce 10 for., Jovan Yukugi<5 kbr. 59 iz Stioiee 15 for.^ Lovro VukuSic^ kbr. 10 iz Stimce 10 for., Ivo Grbec kbr. 38 Iz Starigrada 15 for., Šime LukanovI« kbr. 38 iz Starigrađa 25 for , Dujo Lukanović kbr. 2 iz ^Starigrada 20 for., Pavo Lukanovi*^ kbr. 2 iz Starigrada 20 for., Hikola Lukaaovi($ st. kbr. 2 iz Starigrada 25 for., Nikola Lukauović ml kbr. 2 iz Starigrada 20 for,. Bozo Lukanović kbr. 5 iz Starigrada 20 hr,^ Karlo Grbec kbr, 9 iz Starigrada 10 for., Joso Babi<5 kbr„ 8 iz Starigrada 2 5 for., Grga Dev5ić iz Starigrada 10 for,, Fraa Polmajević kbr. 4 iz Starigrada 10 for., Vid Jerković kbr, 29 iz Starigrada 10 for., Stipo Legec kbr. 22 iz Klade 10 for., Jakob Legec kbr. 21 iz Klade 10 for,, Stipo Legae kbr. 41 iz Klade 10 for., Jure i Nikola Barieevid kbr. 23 iz Prizne 20 for., Ivan Rukavina kbr. 82 iz Truovca 25 for., Ivan Culjat iz RiČica 25 for., Luka Kesi<5 kbr. 56 iz Vučipolja 3 5 for., Martin Butković kbr. QG iz MuŠaluke 16 for., Mile Novaković kbr, 116 iz Popine 25 for., Damjan Copić kbr. 65 iz Suvaje 10 for., Jaudre Dragisić kbr. 14 iz Žunina polja 45 for., Favao Vještic kbi´. 41 iz RasEiCeva 25 for., Jovan Lukić kbr, 73 iz Popine 20 for., Joso župan kbr, 83 iz Barete 25 for., Ante Šebalj kbr. 84 iz Bažima 25 for., Martin Miškulio kbr. 83 iz Bažima 35 for., Juro Kova6cvi(i" kbr. 63 iz O^ika 15 for.^ Dane Eatković kbr. 30 iz Osika 10 fr., Mato Hukavina kbr. 8 iz Trnovca 20 for,, Mile Ratković kbr. 35 iz Osika 20 for., Nikola Hećimovi<5 kbr. 20 iz Prvansela 35 for., Petar Suknaić kbr, 83 iz Klanca 20 for., Nikola MiljkovitS kbr, 1 8 iz Sv. Marka 5 for., Joso RubSić kbr. 12 iz Mezinovca 25 for., Luka Miljkovifi kbr. 66 iz Kvaratab 6 for., Pavao Krnljac kbr. 11 iz Kaludjerovca 40 for., Favao Kruljc kbr. 24 iz Kaludjerovca 25 for., Vicko Čubeiid iz Gradaca 35 for., Vid ČiČ kbr. 14 iz Dabasuice 15 for,, Dujo Ka8umovi<5 iz Klenovca 8 for.j Teodor GaSeša kbr. 196 iz Cerovea 30 for., Dmitar Suic iz Zrmanje 35 for., Jandre Mrkid kbr. iz Stnrdljivea 25 for., Petar Prođanovid kbr. 12 iz Vrela 20 for., Jerko Badimir kbr. 96 iz MraSaja 28 for.^ Mato Brkljama kkr. 37 iz Popine 25 for,, Nikola Starčević kbr. 10 iz PrJjeva 25 for,, Marko Novaković kbr. 20 iz Srba 20 for., Petar Neki6 kbr. 70 iz Brloga 10 far,, Ivan Lackovid kbr. 31 iz Planikovca 20 for., Jakob Lacković kbr. 31 iz Planiukovca 20 for. — 2. u županiji m odr uš k o - ri eSkoj : Lacko "Ribar kbr. 39 iz Mrzlogpolja 15 for. ~ Ukupno 2104 for. Sveukupno pod A) 975 for., pod B) 2104 for., — dakle 3079 for. Molba, Poznato je, da imela biela (Viaenm album; weisse ili gemelne Mistel) rado na jabuki, a od krušaka osobito rado na tepki uspieva, gdje se, jer zimzelena, svojimi bielimi, svietlimi bobieami u zimi liepo iztlSe. Znano mi je, da biel a imelie a raste n na glogu, ivi, lieski i t. d., a skva sam ju našao na jeli, lipi i mukinji (Sorbus Aria). Na hrastu raste hrastova mela ili imeia žuta (Loranthus europaeus; curopaisehe Efemeiiblume) sa žutimi bobieami i u zimi padavim Hsćem. Veoma^ đa preriedko je, da bi na hrastu nspievala imel a biela . Poznamo jedno stanište sa litavskoga gorja i Pelso-Tarkanj-a u Ugarskoj ; znamo, da je ima na hrastu u NjemaSkoj, Englezkoj, Prancezkoj, a osobito na Žapanu, ali nam nije do sada poznato nijedno u Hrvatskoj i Slavoniji, gdje bi Vis cura album na hrastu našli bili. Skupljam građju o bielo j imel i već više godina, iztraživah preko zime mnoge naše hrastike, ali u njima (ako ne bijaše na divijoj kruški ili jabuki) bieloj imeli nigdje traga. Ne dvojim^ da je i u nas ne ima na hrastu, pa so toga radi u ovo prikladno vrieme, gdje ju svatko Iako vidi, obr^´^an^f na p. n. gg. šuraarnikej šumare. |
ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 92 — , / ingare i sve prijatelje prirode, da mi izvole javiti, jesu li gdje vidjeli biel u imel u na hrastu uz Oznaku šumskoga predjela i mjesta, kod kojega raste Doznao sam za jedno takovo mjesto, ali pošto nisam siguran upozorujem na nj ovim putem. Javljeno mi je, da ima imele biele na ranom hrastu, u obdinskoj šumi oko Ivankova kod Vinkovaca, Glede ove viesti ne mogu biti siguran radi toga, što mi se u pismu javlja, da su joj bobice najprije biel e a kad dozriju žute . Jasno je dakle, da dotični te zanimive nametnice ne pozna, kad je imel u biel u (Viscum album) zamienio sa žato m ili liepko m (Loranthug). Lišće od imele rabi naš narodu nekih krajevih kao liek, pa molim i za takove podatke, kao 1 za oznaku svakoga , stabla na kojem ju tko vidio, a naročito pak lieske, jer o takovoj narod priča koječesa kao na pr, da je pod njom biela zmija, koja blago čuva. Dragutin Hire . (Zagreb, Vlaška ulica, 47.) Srbske šum©. Po<5etkom ovoga vieka bijahu jošte dvie trećine tla Srbije prekrivene Šumamaj osobito hrastovim sumama. Odatle je onome kraju i poteklo ime Šumadija (šumovita zemlja). Nu, danas jedva da je jedna petina površine čitave kraljevine prekrivena Šumama, Poslije izgona Turaka, šume ostavši bez gospodara bjehu proglašene dobrom na^ roda. Vlada je od toga jedan dio odeiepila i pridružila ga k državnome dobru za nastojanja oko rudnika i industrije. Ostatak bješe pušten javnoj razpoložbij te si je odatle uz pristojbu od 20 para mogao svatko da dobavlja drva. Tomu sistemu ima se pripisati, da su u manje nego li dvadeset godina najljepše hrastove šume tamanjene. Isto se tako sbilo s obćim šumama kao i s posebničkim, koje ne Štidaše nikaki zakon. Ovo razŠumljenje ne zaosta, a da sobom ne donese ne samo skupinju goriva, nego i promjenu klimatičkih prilika, poplave i umanjenje paše. Vlada se sgrozi, nad tiin stanjem stvari te od pet godina s najvećom strogošću provodi zakone i naredbe o zaštitavanju šuma. Pače više, ona kani, da narodne šume podieli medju državom i obĆinama. Jedine šume, koje se pravilno eksploatišu^ jesu bukove Sume : Dobranska i Bole^ tinska, pri Dunavskim privozištima. Eksploatacija ove posljednje ustupljena je francezkosrbskome druztvu Gairard et Com. U njoj je 200.000 do 300.000 bukava i 20.000 do 30.000 hrastova. Jelove šume eksploatovane su za gradju u Trsteniku (okružje KruševaČko), u Kraljevu (okružje Cačak) i u Banlji-BaŠti (okružje Uzica). Medju šumamaj koje su pristupne bilo željeznicam bilo vodenim putevom, glavne su: 1. Brza Palanka uz dunavsku obalu, ima 10—15.000 starih hrastova (posebničko vlastničtvo); 2. Tekijska, suma crvenih bukava uz dunavsku obalu (posebničko vlastničtvo) ; 3. šuma istovrstna .s Dobranskom uz Dunavsku obalu (državna domaina) ; 4. hrastove šume valjevskog okružja uz obale Kulubare, jedna je državno vlastničtvo, a ima 7 — 8.000 drevnih stabala; 5. hrastove šume uz obale gornje Morave (državno i posebničko vlastničtvo), ima okolo 30.000 drevnih stabala 5 6. uz obale Drine orahove šume (posebničko vlastničtvo); 7. liepe erno-orahove šume okružja Vranja. Taj lies jošte je vrlo jeftin, a razmjerno 6e posko uz obale Morave omorikove i jelove Trsteničke šume (okružje Kruševac, državno i posebničko vlastničtvo); 9. udilj uz obale Morave omorikove i jelove šume Kraljevačke (okružje Čačak) ; 10. uz obale Drine omorikove i Jelove šume Banija-Bašte i Lubovije (okružje Uzica državno i posebničko vl^stnidtvo), ´ , ´ |
ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— n — Grupe 8j 9 i 10 sačiDJavaju žurne, koje su najprikladnije za eksploataciju gradjeTnog drva. Srbija dobavlja jošte iz Austrije i Bosne tri četvrtine ove robe za svoju kon* sumpciju. Krajevi gore označeni, podavaju eksploataciji sve poželjne iakote. Pilane našle bi tamo snrovine uz nizku clenu, hidrauličku silu i putove, da im roba bdplovi na razna tržišta.- Država dobiva ove pristojbe za tvrdo drvo^ brast, bukvu, orab od 3 dinara 20 para do 12 d, po komadu; za jele i omorike od 40 p. do 3 d, 20 p. po komadu s premjerom od jedaoga metra i visinom od 30—^40 metara. Vlada bi dala u eksploataciju velikih šuma na 10 i 20 godina U2 redovno plaćanje pristojba prema svakogodišnjoj sje6i. Jednako bi se mogio utanačivati s manastirima i posebnicima o eksploataciji njibovili vlastnictva. Le Bois. Moja prva praksa. Manje vise, svaki je đjak idealan, dok na žkolskib klupa sjedi. Zato svakoga onoga, koji se dade na koja struku, jos dok na djaČkim klupama sjedi, vuče želja, da ono, što je u školi naučio, u praksi što bolje upotrebi. Taj ideal vodio je i mene ! Posvetiv se šumarstvu, bilo mi je uviek na umu, a joŠ i danas, da ono, što sam u akoli teoretično naučio, u praksi što bolje upotrebim. Svršiv godine 1887. šumarstvo na križevačkom zavodu, pruži mi se prilika, da sam mog´ao kompetirati za mjesto Šumarskog vježbenika. Tako sam (uz sto neprilika i uz težku borbu) dobio mjesto kod gradiške imovne obćine. j,Tko veseliji od menel" Poetigav mjesto sa 25 for. mjesečne plaće, srdee mi življe kucalo pomišljajući, kako ću u šumi, u divnoj prirodi steći praksu budućega šumara. Pošto bijaše pisar kod II. kotar, šumarije u Hovoj Gradiški (akoprem težkom mukom) odpusten, čim sam ja službu nastupio, odredio je „šef, da me odpušteni pisar uputi u ^^uredovne tajne". — Iz prvine pomišljao sam, da treba čovjek, da se prvo u pisarni nauči, a tada u šumu. Zato sam revno nastojao oko toga, da se upoznam sa manipulacijom u kancelariji. Pošto mi tu ne bijaše potežkoća, shvatio sam bi´zo sve, te sam samo čekao čas, kad ću u šunau. Dugosamčekao, alinedočekao! Sjedi uviek u pisarni, pa „guli jednu kozu". .— Sada mi izčeznuše svi ideali, te sam se osjećao samo pisarom. (Tako me moj Šef i smatrao). Za mojih 8 mjesecih službovanja kod gradiške šumarije bio sam glasom moga dnevnika 4 puta u šumi. Ne bi ni tada došao^ da se niesam sam — tako rekavši — narinuo, da me „Šef" povede! Često sam rhislio: „0 moj GaŠo, pored ovako ve prakse i praktične gospode niesi nikada u stanju državnog izpita položiti*´. Pošto su se gospod a kod gospodar, ureda gradiške imovne obćine uvjerila, da je probitačnije, da vježbenici na ladanje dodju, to nas premjestiše j,iz službeni h obzira " i to mene u Novsku, a mog prijatelja i druga Jančikovića u Oriovac. Premda sam imao malenu plaću, to sam ipak išao sa veseljem na moje novo opredieljeno mjesto. (Koliko je bilo natezanja glede troška premješćenja, ne ću ni pisati.) Kad sam došao k drugomu „šefu", nadao sam se, da ću imati više prilike ići u Šumu; ali se prevarih! Mjesto u Šumu, sjedi uviek u pisarni. — Za mojih 6 mjeseci službo vanja u Novskoj imao sam prilike samo jeda n pu t biti u šumi* a to 6. lipnja 1888, u srezu j^Javička greda" kraj sela Košutarica. Ne bi ni tada imao sreće iei sa |
ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 46 <-- 46 --> PDF |
_ 94 „šefom" u Umu, da se ciesani i^prav na siia nariauo. Nn i danas mi je žao, da sam i taj jeda n jedincat i put ieao. Toliko omalovaživama „križevackog zavoda" a hvale za. jjBelu^ ulesam ulgdje čuo m Sitao 1 Uvjerio sam se pak, đa sva ova gospoda precjenjuju svoje znanje i đa ne znajix štovati svoju sretnu. Pošto je stvar mladjega „sutitl", pak se j.sIiepo pokoravati", to sam i ja tako 14 mjeseci proboravio kod gradiške imovne obćine. Evo cienjeni sudruzi sudite, kakova je moja prva praksa. Da je ovo istina, pozivam se na ostala dvojica kolega. Moj je poslovni dnevnik pak najbolji svjedok, jer ga je moj ^šef^ pri mom odlazku previdio 16. prosinca 1888. sa sliededom zaporkom: j,Pregledao i u redu pronadjeno^. — Iz svega se vidi, da su vježbenici — nasljednici pisara. Kako je šumar prednjačio, tako sn nas i lugari štovali. Niesmo mi smatrani blii kao strukovnjaci i budući šumari, već kao pisari. Evo jednog liepog primjera: Kod gradiške šumarije razboli se Šumar i ode na dopust. Mjesto njega primi upravu moj jedan drugi kolega, Nu nije dugo upravljao. Želeći, da se rieši te uprave, prakse i „praktične gospođe^^ dobi mjesto kod slavn e petrovaradinske imovne obćine, te — ode. Pošto sam ja sad najstariji vježbenik, pomislio sam, evo sada prilike kada primim upravu, đa dodjem u šumu. Ali se ljuto prevarib! Posto bi velik trošak bio mene iz Novske u Gra» disku premjestiti (željeznica stoji 80 nov6ića) povjeriše upravu gradiške šumarije lugaru Vukičeviuu iz sreza ^Novivaroš", Kolike li sramote za izučene šumare. Pored dva vježbenika^ koji sjegurno vise strukovnog znanja imaju, nego li lugar, ovi zapostavljeni. Mili drugovi! Sami lugari su se ovome postupku Sudili, nu kada j,vleće trojice" odluci, slušati se mora. Uvidiv nas dvojica, da nami ,,ruže ne cvatu^ kod ove imovne obdine, odosmo obojica, jer smo kod naših Šefova bili trn u oku, posto smo „Kreuzer-Stuđenten und Croaten". Premda smo u provincijalu, draž e nam je, nego li biti tamo, gdje si zapostavljen. „Čitao sam u „Narodnim Novinama" i u j^Agramer Zeitung^ priekore, da mladež nepripravna ide na državni izpit. Na gospodo! Ako čovjek ima ovakovu praksu, kako gore opisab, to svatko gubi volju; u mladeži se ideali ubijaju, mladež se sasma zapuŠta, nema li priznanja u svome radu. Ako ide na izpit, to na sreću ide uvjerena, da polaže izpit ne iz prakse, već ono, što je jjUabiilao^, Ova crtica neka ne bude uvrieda za nikoga, već je jedino u dobroj nakani napisana ~ kratka crtica iz moje prakse. Da li će šta dobroj stvari koristiti, pisat će moji nasljednici, G-ašo Yac , Šumar sfcubički. Hrast ubio čovjeka. Dana 13. siećnja t. g. uputio se seljak Janko Vuković iz sela Moštaniee obćine Hrastovica a drvosjek „Ljeskara*^ sreza Stari gaj zvani, da obidje svoja dozaaSena drva. Istog dana obarali su težaci Ivana Nikića: Marko Mrazovac i Janko Puškić svi iz doloje Budićino Nikićev hrast, koji je po svome naravnom položaju uz brdo pasti morao, nu oni su silom sa gvozdenim! klinci htjeli, da hrast nuz brdo srnše, gdje bi irn dalnje izradjivaiije lakše bilo. Nesretnom Vukoviću, koji se tu desio i kod vatro sjedio, nije se dopao njihov naćin obarauja, te ih htjede´poučiti, u koju svrlirt staue u brdo na onu stranu, kamo se nije nadao, da će stablo pasti. Skoro u isti tren pretegue vrb stabla, ter se stropošta upravo na Vukovića, koji zbog obilnog sniega valjda izmaći nije moga. Nesretni Vuković izdahnuo je u užasnih mukah za 6etvrt sata poslije dogodivše se nesreće. _^A |