DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 82 Trgovina bačvarskom robom u Austro-Ugarsko] tečajem godine 1889.^ Polag uputaka, što sii ih ministarstvu trgovine naši konzularni agenti pribavili, bila je g. 1889. u Austro-Ugarskoj vrlo pogoclovna za trgovinu drvima, a najpače oau s hrastovim đažicama, koje se izvoze, poglavito putem tršćanske i riečke luke. Poznato je, da u onim krajevima imade starodrevnih i vrlo prostranih hrastovih šuma, koje su odavno dospjele do na kraj svoje izcrpljivosti, te s kojima se barata iz´kljucno onamo, da ih se unovći. Sve je dakle žrtvovano tome obziru; šume se obaraju na liarmak, a da si regeneracijom nitko ne razbija glave. Drveni materijal, koji prilazi iz ogromnih susjednih sjecina, prikuplja se na jednoj točki i po tom ga se šilje u obje gore spomeuute luke, a odatle morem, pod uvjetima mogućno najboljima, do njegovoga konačnoga odredišta. Najčešće biva, da je to odredište Francezka, pa za to nam je do toga, da se tim pitanjem pomno pozabavimo. Takodjer i mi u Francezkoj posjedujemo liepih hrastovih šuma. Njihovi proizvodi vrstrjiji su od svih sličnih, što ih je mogućno u našoj zemlji dobaviti. Na moglo bi to komu potaknuti misao, da moz iz Austro-TJgarske ne biva za ino, nego da poravna manjak, koji nam se može biti priđesi- Ali tomu nije tako. Zahvaliti je trgovačkim ugovorima, koji su jošte u krieposti, te inozemska šumska roba unilazi u našu zemlju toli lako i dobiva se na mjestu svoga nalazišta tako jeftino, da našoj robi čini konkurenciju, koju ne može izdržati. Pa odatle i vidimo svaki dan^ da naši bačvari rabe austro-ugarsko drvo^ pače i u gradovima, koje su okolo naokolo okružene našim najboljim hrastovim šumama. Oni imadu kod toga pogodnost u cieul surovine. Odista, francezki posjednici šuma, preobterećeni porezima od 20 godina ovamo, imajući da izdjelavanje plaćaju draže, nego li je to u ikojoj drugoj šumskoj zemlji, pa ne htijući, da svoje šume zatiru radikalnim eksploaticijama, koje bi doduše bile ekonomičke, ali posljedci im ubitačni, primorani su, da u trgovini udaraju veće ciene, nego li su one, što su ih importatori inozemske hrastove robe kadri odmjeriti, Usljed toga prednost daje posljeduima, akoprem je u cielosti njihova roba lošija od naše. Odatle dolazi, da su ekspedicije iz riečke luke g. 1889. iznosile za Francezku 46,663.475 dužica, naprama 38,890.429 godine 1888,, što je znak znamenitoga porasta. Upustimo li se u potanje redom po francezkim lukama vidimo, daje g. 1889. uvezeno u Bordeaus 23,484.400 dužica, naprama 19,603.652 g. 1888.; u Cette 17,640.000, naprama 14,381J13; =^ Ovaj članak vadimo iz francezkoga lista „Le Bois«, te ga pnobdujemo nagim cienjemm čitateljem ve6 B tog ra^^Ioga, gto se odnosi na naSe drvarsko-trgovačke prilike e pa da i^ujemo mmmje i stranih afcračara. Iz svega crno razabrati, đa sa nagom hraatormom na svjetskom trBUu nestojlmo baš loSo, dapače imamo sigurne nMe da <5e se dosadftBJe st&nje znatno poboljšati. ´ |
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 35 <-- 35 --> PDF |
-^- 83 ~-. u Marseille 4,132,766, naprama 3,756.548; u Alžir 1,247,604, naprama 1,149.116 itđ. Da se ovaj izvoz u Francežku dobro shvati, ne treba pustiti´ g vida, da je ukupna svota iz Rieke izvezenih dužica g. 1889. bila 48,519.889, a g. 1888. 40,116.273. -, U Trstu naproti porastak jenjava te statistika svake godine koostatuje uđilj osjetljivije konstantno padanje. Tako je n. pr. g. 1888. bilo iz Trsta ekspedovano 14,304.021 hrastovih dužica, a god. 1889. nije bilo više izvezeno nego 13,076.317. Evo detaila za nsše glavne luke: Bordeaax g. 1889. 972.692 dužica naprama 2,504-702 g. 188S.; Cette 4,180.586 g. 1889. naprama 4,392.813 g. 1888.; Marseille 1,037„848 naprama 998.765, te Alžirske luke 80.862 naprama 279.263= Franeezki kupci su u Trstu kao ,i na Eieci glavni klienti trgovine, a francezke kuće obavljaju najveće ekspedicije. Pri svem ovome Talijani daleko više polaze u Trst, nego li na liieku. God. 1889. ukrcali su oni tamo 6,218.726 dužica, a g. 1888. 5,391.301. Sbrojimo li svote o izvozu dužica iz Rieke i Trsta, dobivamo za godine 1888. i 1889. Bliedeee resultate: 1889. dužica " 1888. dužica ^U Francežku ...... 52.935.463´ ´^ ;" 51,248.230 , „ Italiju ....... . 7,898.851 ´ .\ 5,928.239 . ´ j, Portugal. ..... . 471.064 608.263 ´ -. . „ Englezku .././,. 240.064 ´ 590.311 ´ ,, ´Španiju ....... 27=056 , 7.629 ´ , . ´ „ GrSku ..´....../ 16.600 2.600´ ´ ,j, Tursku .... 7.081 " 35.022 . ´ Svega .. , . 61,506.179 68^420.294 ´ Statistika, kako je u drugim zemljama Evrope o proizvođiocima dužica ustanovljena, potvrdjuje prenavedene izkaze. Isto tako je g. 1889. bilo takodjer iz Gaka, Braile, Odese itd. izvezeno okolo 9 milijuna. 6,500.000 od toga bilo je ekspedovano u Bordeaux, a 2,500.000 u Cette, što Sini 60,606.997 dužica, koje su g. 1889„ u.Francezkoj iz inozemstva primljene. To je broj, koji je naprama onome od g. 1888. porasao za 10,887.146. Izvoz god. 1889. nadvisuje dakle sve one prijašnjih godina, a napose onaj riečki bio je g. 1889. veći, nego li ikoji iz poboljih godina. Naši liepi hrastovi kroz to vrieme ne imadu prodje u Francezkpj, osim za malu cienu. - .. Njemačka, koja je bila toli mudra, te nije sklapala nikakova trgovaćkoga ugovora, nego je saSuvala svoju slobodu i povisila carinu na inozemske šumske proizvode, podignula je uspjevanje" svojih šumskih eksploatacija i nutarnje trgovine; nama pako treba da čekamo godine 1892., a i dalje! Uzmemo li za ravnalo riecku luku, to nam se napredovanje izvoza hrastovih dužica iz Austro-Ugarske — napredovanje, koje ima blagodariti dragovoljnoj žrtvi naših interesa.— ukazuje u ovim ukupnim brojevima: , 1879. , , . 978.112 dužica^ 1880. : . 2,678-818 ,„ ^* , |
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 36 <-- 36 --> PDF |
84 1881. 5,060.030 dužica 1882. 18 306.983 1883. 35 881.281 1884. 18L6´95 1885. 848.998 1886. 27 737.018´ 1887. 40 116.273 1889. 48 519.889 OSeviđno je, da ovaj službeni i instruktivni resume otvara refleksijama široko polje. U pređidućem članku o trgovini s bačvarskom robom u Austro-Ugarskoj teSajem gocL 1889. iznesosmo medju ostalim na vidjelo i to, kako u francezkim narodno-gospodarstvenim krugovima pocimaju na površinu izbijati misli o zaštitnoj carini, koja bi se imala udariti na import inozemskih šumskih proizvoda, naročito hrastovih dužica. Da bi ta zaštitna carina u prvome redu bila naperena na austro-ugarsku izvoznu trgovinu hrastovinom, naročito biva jasno iz gore spomenutoga´ članka. Dočim. gosp. K De La Pinardiere , ugledni francezki šumarski pisac i redacteur en chef „Le Bois-a" francezku bačvarsku robu pogledom na vrstnoću predpostavlja austro-ugarskoj te zaštitnu carinu ^agovaraj uspješno ga u tome pobija drugi francezki šumarski stručnjak (E. L.), pa za to niže priobćujemo i drugi članak o istom predmetu, kao i kratku nepriliku L. De La Plnarđičre-a. Pod naslovom: „trgovina bačvarskom robom u Austro-Ugarskoj tečajem god. 1889." objelodaniste u broju 367. g. 1890. članak vrlo točan u pogledu statistike, nu koji stoji u oprieci s odnošajem naprama ekonomiji. Bilo to putem Trsta ili Rieke, mi time dobivamo, što se godimice po prilici 45 do 50 milijuna dužica u Francezku ekspeduje. Prihod, što ga tim ekspedicijama Austrija ima, po prilici do 20 milijuna franaka, trebao bi, da se s prvoga časa nadoknadi na mjestima konsumpcije. To bi bilo vrlo liepo za našu zemlju; nu da vidimo, je li to mogućno. Ponajprije ne treba se podati iluziji, da je baš francezka hrastovina pogledom na bačvarstvo najvrstnija. Dužica se lošo savija, a bačvaru odatle sila muka. Pokušalo se po više puta i spjrenejskom hrastovinom, za koju se činilo, kao da joj je po njezinoj naravi dosudjeno, da podigne ozbiljnu konkurenciju austro-ugarskoj šumi. ^ ^ Rezultati bili su- negativni. J´raricezka hrastovina odviše je tvrđa, vlakna su joj prečvrsta, pod nožem se cjepka, odviše je iverasta, a napokon pri jednakom objamu ne daje dvie trećine onoga, što aiistrijaka dužica/ S ovom posljednjom dospieva bačvar danomice da izdjela tri bureta, a evo moje glave, sgotovi li polovicu toga s francezkom dužicom. Eto već u tome važnosti, ´za\oju ne treba nehajati. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 37 <-- 37 --> PDF |
- 85 - DrugO; — 0 tome dozvolite rta i"nimo<:^rert Bpomersein — izrtjekvanje je u Francezkoj slnipo. Vi biste mogli priporaeriuti, da je s prevozora gore. Posjecito jedan lirast u glavonskoj Krajini, a drugi hrast kojih 50 kiloraetara od Borđeaiix-a, i da bogme! dužice prvoga stabla projurit će veći pot, nego li one, što bi ih ote;^:ao pred naslm vratima. I pamtite dobro, da ovdje, u ovome sravDJivaiiju ne pazim na iuo, nego li na cienii provoza« Ima tomu po prilici đvie godine te se tovar iz Trsta ili Ilieke u Bordeaux plaća po bačvi s 18 do 20 for. Plaćolo se, istina, i po 28 for., nu često je palo i na 13 i 10 for. U Franeezkoj, iz Borđeaiix-a u Piouen plaća se po 20 for., za Nantes po 8 i 9 for. Transport željeznicom nz postojeću sniženu tarifa iz Cette-a u Borđeaux plaća se po 15 for. Ovo nekoliko brojeva navodim od prilike. Drugi troškovi, koji sn s glavnim.prevozom skopčani, ravnaju se prema tomu, kako se kada pridesi. Sto se ima odavle zaključiti? Da se mi najlasnije podmirujemo inozemskom samom, da je ciena prevoza niža, pa da nama pače ako i uvedemo carinu na surovinu, ne bi bilo mogućno, da suzbijemo prednosti, koje austro-ugarska dužica pruža. Ja sam naglasio, da nama treba godimice 45 do 60 milijuna dužica. Eado bi znati, žto bi bilo iz nabili šuma u Franeezkoj za nekoliko godina. Zaštita je potrebita, nu potrebita je i sloboda prometa. Ekonomistima i zakonodavcima ima biti do toga, da se uporavi sjstem, koji je po nas najkoristniji. Sada, gdje je francezkome bacvarstvu sav interes u tome, da se obskrbljuje iz Austro-Ugarske, bilo bi djetinjasto pomoću revizije trgovačkoga ugovora tražiti pogodovnost za zemlju, koja absolutno ne može, pače ni u srednju ruku, da udovolji svakidanjim potrebama." ^^E. L," „Vrlo rado ustupamo naše stupce gornjemu listu, izpunjenomu interesantnim đetails-ima i uza sve to njegova pisca upozorujemo na to, da hrastove šume Blaisois-a, de li Tourraine-a, de la Sarthe-a, de F Anjon-a etc, medju kojima se iztiču ogromni domanialui gustici De Blois, Rossj, Boulogne, Borce, Perseignes etc, izobilno proizvode najljepših hrastova, koji imadu svu vrstnoću, koja se za djelanje valjanih dužica iziskiva, pa da su prije jošte desetak godina bile u velike eksploatovane. Loireska vinogorica, onda toli produktivna, nije crpila drugdje za izdjelovanje bureta. Davno su stare prodajne ciene pale više nego li za jedna trećinu usljed inozemske konkureacije, a sječine, koje su od davnine uporabljene, pače i snižeBim cienama, težkom mukom dolaze do prodje." |