DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 33     <-- 33 -->        PDF

stalno je, da će izvadjaDJe pokusa s individualno čistim sjemeaom zadavati
mnogo više posla, pošto će dotični šuraar morati sam upravljati sa svim pripravnim
radnjama, ali će je bar točno aađzirati. Nu opreznim izborom šjemenjaka,
potankim popisom njegovog obilježja glede stojbioe, kakvoće i osobitih
njegovih svojstava, stvoriti će se za čitavi pokus osobito važna podloga. Prama
nioj ćemo lasno upoznavati i tumačiti nestale pojave a imati ćemo pouzdano
jamstvo, da u pokus nismo uvadjali štokakovih momenata, kojih niti po njihovu
porietlu niti po zamašnosti ne poznajemo, te ih dakle ni izolirati ne možemo,
Beziznimno smo pako izvrgnuti posljednjoj neprilici, ako smo si za pokus odabrali
kakovo kupovno sjeme, što proizlazi od sjemenjaka razne starosti i raznih
godišnjaka. U ostalom je jasno, da svaki pokus s individualno čistim sjemenom^
ticao se ma kojega specijalnoga pitanja, vazda imade svoju obćenitu vrieđnost
obzirom na razjašnjenje pitanja o važnosti obira u šumogojstvu.


Kake su danas prilike, upravo je izbor shodnoga sjemena u svrhu podignuća
šumskih nasada naročito za šumogojstvo na veliko od znamenite praktične
važnosti. Ponajveća se pak briga ima tomu posvetiti, da se presadnice
uzgoje u što većoj blizini onih predjela, na koje se imadu zasaditi, ne bi li se
tako predusrelo odviše oštroj promjeni stojbinskih prilika. Koliko sam ja izkasio,
ne će biti najumjestnije, da se m uzgoj presadnica odabire najbolje i najhranjivije
zemljište, ili da mu se hranivost gnojenjem povisi do nenaravna stepena.
Svakim će bo pogoršanjem spoljašnjih životnih uvjeta znatno štetovati uspješni
razvoj nasada, dočim će obratno organizam, koji prelazi u bolje prilike, mnogo
živahnije napredovati i lakše podnieti poremećenje razvoja, što ga presadjivanje
vazda uzrokuje.


Obzirom, na vrlo obširno izvješće g. predgovornika, držim da nije nuždno,
da se i nadalje upuštam u obćenita razmatranja, uu sasma sam uvjeren, da ne
će biti s gorega, napomenem li ovdje u kratko nekoje potankosti, što se tiču
niza onih pokusa, kojima sara odpočeo g= 1878. na imanju u Do brišu.


Kao što će biti poznato mojim po zvanju drugovima iz Austrije a i čitateljima
lista j,Centralblatt fur,das gesammteForstwesen% koji je u svoje vrieme
prvi 0 tom donosio viesti, kod onih se pokusa poimence o tom radi, da se izpita
đozrelost omorike s osobitim osvrtom na pitanje, da li i u koliko đjeluje^ starost
sjemenjaka na razvojnost i izdašnost sjemena. Kako jur navedoh, tim- se
pokusima na ponuku pokojnoga baruna Seckeudorfa bavim već od g. 1878.


Iztraživanja obuhvaćaju 15 pokusnih radnja sa sjemenom 12 do 142 godišnjih
omorika. Kod najmladjega se razreda uporavile češerike od četiri razna
stabla; kod ostalih pako razreda uvjek samo češerike jednoga drveta, koje je
obzirom nu stojbinu, zdravlje i porast točno opisano i zabilježeno. Čitavi postupak
sa sjemenom rukovodio sam osobno uz najstrožu pažnju na jednako


provadjanje.


(Dosadašnje rezultate svojih pokusnih radnja izvjestitelj tek ustmeno u
kratko navede, pošto ih prama današnjemu stanju dotjerati namjerava, a dotičm
podatci još prikupljeni, nisu). ^ ^