DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 32 <-- 32 --> PDF |
--- 80 — Upozoren od kneževskoga aadvrtlara Kalapse posijao sam sjenie đtaju piramidalnih kakovih 35 godina starih hrastova, što stoje u vrtu Bobriškogu vlastelinstva, te postigoh od dva usadjena godišnjaka u prvoga stabla jednom 22 postotka, drugi put 7 postotaka; a od drugoga stabla jednom 0 postotaka dragi put pako iiijeđooga stabla sa pyramiđahiom krošnjom. U ostalom se kod gojenja parkova često opažalo, da je raspoloživost za povraćanje i širenje premjenbenih pojava vrlo ovisna o vremenim prilikama i naravi pojedinih stabala. Ova nam opažanja jamačno dokazuju, da je ^nasljedstvenost slučajnih osobina u savezu s izvjestnim uvjetima, te je sva prilika, da se razlog tomu tražiti ima u samom oprašivanju. Vrlo je vjerojatno, da se opIodjeHJe jednođomoga drveća riedko vrši in- di vi dua ino čisto, te da priroda raznođobnim dozrievanjem" mužkoga i ženskoga cvieta na istom drvetu hoće, da u bilinstvu zaprieči razplod na istom stablu. U drugim pako slučajevima, gdje se opftdjenje vrši individualno čisto, vazda se i obilježje prenosi- Ako je ovaj nazor opravdan, onda je nasljedstveoost načelno dokazana, a nije izključena mogućnost, da su stanoviti patoložki pojavi uzrokovani sjemenom odnosno, da bolježljivost sjemenjaka utječe na kakvoću i izdašnost sjemena, a to tim više, sto individualno čišće se ovršilo oplodjenje. Na s toga, što se nasljedstvenost gdješto ne da jasno dokazati, niti se smije na prosto zabacivati, kao što se ni nema shvaćati kao neka na prirodnim zakonima posvema osnovana istina. Dok se u tom smjeru ne dodje do sasvim izpravnih nazora — a tomu se hoće truda i vremena — dotle bi se morala u području cjelokupnoga šumogojstva kud i kamo veća pozornost svraćati na obii^ Ponajpače će se morati nastojati, da se sjeme u šamogojne svrhe uzimlje samo od takovoga drveća, koje se može nazrievati dozrelim i zdravim, u ostalom pako ima sva ona svojstva, što se prama današnjemu stanju znanosti zahtievaju od stabla, koje se opredielilo sjemenjakom„ Pa i bilo podignuće u tom obzira potrebitih uredaba, a naročito polučenje poziioga nadzora kod sabiranja sjemenja, još dogo tek skromna želja naprama zahtjevima žumogojstva na veliko, ipak nema sumnje, te je vazda moguće, da se kod izbora šumskoga sjemena pazi i na još tako neznatne potankosti, ne bi li se bar ovdje uklonili štetni utjecaji i tako za» priečili krivi zaključci. Scienim dakle — kao što sam i drugdje svomu sudu dao izražaja — da je uporaba individualno čistoga sjemena, što se postiglo,od normalnih sjemenjaka, prva i najglavnija potreba u šumogojstvo. Jamačno je pako bez svakoga smisla, kad se n jednu ruku koristnim a i uuždaim priznaje proučavanje važnosti obira u šumarstvu kao što i istraživanje pitanja o nasljedstvenosti i prenosivosti u bilinstvu, a onda se kod šumarskdi pokusa upotrebljava kojekabo pomješano sjeme, za koje se ni ne zna, odakle potječe, Vriednost ovih pokusa doista ne će gubiti, bude li se za šumske nasade bar dotle trebalo individualno čisto sjeme, dok se konačno ne razjasni pitanje, da Ji u obće i koliko štete nanosi pokusu uporaba mješovitoga sjemena. |