DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Velte n (MittheiliingeB a d. forstL Yemichswe3eii Oesterreichs I. str.^44.)^
opažao je. da sjeme četinjača, što bijaše izloženo preveliko^j
V r u ć i :i i, bez s u ni nje š t e t u j e na k 1 i c a v o s t i, ako se i ne umanji´
va?:đa iznos proklijaloga postotka. U ovom slučaja ne ^e biti samo to važno, da
znamo, koliko je sjemena proklijab, H´-^go ćemo s tim spojiti i posebne pokuse
0 klie a vosti , koja se ponajpače o5ituje u stručiću (Keimkurve). Nu ovo
obilježje ne čini mi se dostatnim, te ce biti nuždno, da se potraži koje
još izrazitije.


Ovaj tražaik izvodi iz svojih radnja sliedeći, obzirom na uporabljenu šumarsku
znanost posve opravdani zaključak: „Ako klicavos t sjemen a
nije posve normalna, na neizvjestBO će vrieme sad manje
sad više utjecati i na daljnji razvoj biljaka, i to osobito
onda, kad se presadnice u prirodi natječu raedjusobno a
nesjačimbiljkamasvojevrstio^


Iz dosele navedenih strukovnih djela proizlazi, da iz krupnijeg a s j emenatiiču
i krepce biljke! Kod obira će se dakle i kod njegovoga
znanstvenoga obrazloženja morati u obzir uzeti i ova činjenica«


Tako prelazimo od sjemena na same biljke. Tu se radi o
onim presadnicama, koje se u sjemeništima uzgajaju u šumarske svrhe. Ukratko
neka napomenem, da se ovdje i kod odabiranja za razsadnik i kod presađjivanja
u šumu sveudilj udovoljavati mora zahtjevima obira, te se vazda uporabe
samo najkrepče i najbolje razvijene biljke.


Tekom daljnjega razvoja šume nastat će potreba, da se
brižno izluče stabla, koja će preostajati i kod proredjivanja
ikodposvemašae sječe. Onda će oni dielovi šume, u kojima se nalaze
sjemenjaci, sastojati lih od takovih stabala, što su u svakom pogledu najbolje
razvijena. U koliko se ovaj posljednji zahtjev sdružiti može s pravilima preborBe
sječe, odredit će zajednička razprava o tom pitanju.


Zaključak:


1. Da je sustavan odgoj u šumarstvu opravdan i nužđan, o tom nema
sumnje,
2. U obsega prirodnih zakona, što vriede za organička bića, dosad su
slabo izpitane potankosti probiti, koju može šumarstvo crpsti iz umnoga obira
u šumogojstvu, te je važnom zadaćom budućnosti, da se ovo područje šumarske
znanosti što marljivije i uztrajnije obrađjuje.
3. Najshodniji zavodi za ovakova iztraživanja svakako su državna šumarska
pokušališta, u kojima se takovi pokusi bez prekidanja izvadjati mogu.
4. Izboru odgoja u prvom je redu svrha, da se za svaku stojbinu i za
svaku vrst šumskoga drveća upotrebljava sjeme, što se na shodnom´ zemljištu
privrieđilo, te da tako uzgojimo drveće, koje je na temelju svojstva nasljedvenosti
već od nekoliko naraštaja najprikladnije za zbiljske stojbinske prilike i
šumsko-gospodarskim zahtjevima najbolje odgovara.
1^^^^^