DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Velte n (MittheiliingeB a d. forstL Yemichswe3eii Oesterreichs I. str.^44.)^ opažao je. da sjeme četinjača, što bijaše izloženo preveliko^j V r u ć i :i i, bez s u ni nje š t e t u j e na k 1 i c a v o s t i, ako se i ne umanji´ va?:đa iznos proklijaloga postotka. U ovom slučaja ne ^e biti samo to važno, da znamo, koliko je sjemena proklijab, H´-^go ćemo s tim spojiti i posebne pokuse 0 klie a vosti , koja se ponajpače o5ituje u stručiću (Keimkurve). Nu ovo obilježje ne čini mi se dostatnim, te ce biti nuždno, da se potraži koje još izrazitije. Ovaj tražaik izvodi iz svojih radnja sliedeći, obzirom na uporabljenu šumarsku znanost posve opravdani zaključak: „Ako klicavos t sjemen a nije posve normalna, na neizvjestBO će vrieme sad manje sad više utjecati i na daljnji razvoj biljaka, i to osobito onda, kad se presadnice u prirodi natječu raedjusobno a nesjačimbiljkamasvojevrstio^ Iz dosele navedenih strukovnih djela proizlazi, da iz krupnijeg a s j emenatiiču i krepce biljke! Kod obira će se dakle i kod njegovoga znanstvenoga obrazloženja morati u obzir uzeti i ova činjenica« Tako prelazimo od sjemena na same biljke. Tu se radi o onim presadnicama, koje se u sjemeništima uzgajaju u šumarske svrhe. Ukratko neka napomenem, da se ovdje i kod odabiranja za razsadnik i kod presađjivanja u šumu sveudilj udovoljavati mora zahtjevima obira, te se vazda uporabe samo najkrepče i najbolje razvijene biljke. Tekom daljnjega razvoja šume nastat će potreba, da se brižno izluče stabla, koja će preostajati i kod proredjivanja ikodposvemašae sječe. Onda će oni dielovi šume, u kojima se nalaze sjemenjaci, sastojati lih od takovih stabala, što su u svakom pogledu najbolje razvijena. U koliko se ovaj posljednji zahtjev sdružiti može s pravilima preborBe sječe, odredit će zajednička razprava o tom pitanju. Zaključak: 1. Da je sustavan odgoj u šumarstvu opravdan i nužđan, o tom nema sumnje, 2. U obsega prirodnih zakona, što vriede za organička bića, dosad su slabo izpitane potankosti probiti, koju može šumarstvo crpsti iz umnoga obira u šumogojstvu, te je važnom zadaćom budućnosti, da se ovo područje šumarske znanosti što marljivije i uztrajnije obrađjuje. 3. Najshodniji zavodi za ovakova iztraživanja svakako su državna šumarska pokušališta, u kojima se takovi pokusi bez prekidanja izvadjati mogu. 4. Izboru odgoja u prvom je redu svrha, da se za svaku stojbinu i za svaku vrst šumskoga drveća upotrebljava sjeme, što se na shodnom´ zemljištu privrieđilo, te da tako uzgojimo drveće, koje je na temelju svojstva nasljedvenosti već od nekoliko naraštaja najprikladnije za zbiljske stojbinske prilike i šumsko-gospodarskim zahtjevima najbolje odgovara. 1^^^^^ |