DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 3 <-- 3 --> PDF |
™- 51 ~ premačile prilike, koje su prvotno mjerodavne bile za zahtjev stroge potrajiio^ti šuma; osobito se kod uprave državnih šurna ujamčenje stroge potrajnosti u velike smatralo prvcni i najvažnijom zadaćom svib uredba, što su se u tu svrhu ustanovile. Odlučujući razlozi za ovaj zahtjev mora da su po našem gornjem razmatranju danas u bitnosti drugačiji, nego što su prije bili; ne odvažuje naime obzir prama državi (Staatsraison) niti briga za stalno namirenje potrebe na drvima za zajednicu, nego su to danas razlozi imovno-pravne (vermogensrechtiich) i privatno - gospodarske naravi. poglavito pak ujamčenje sumjernoga i stalnoga prihoda od šumskoga posjeda. Ova dosad još možda premalo uvažena razlika izmedju prijašnjih i sadašnjih uzroka zahtjeva stroge potrajnosti šuma čini se, da je upravo od prevelike važnosti za odgovor na naše pitanje. Budući da su prije za obzirom naprama zajednici bezuvjetno zaostajati morali privatni, a naročito novčani interesi pojedinih posjednika šuma (ili takodjer i države kao takove), stupili su ovi posljednji u današnje vrieme kao posvema ravnopravni u isti red s onim obzirima, koji zagovaraju strogu postojanost privrede, pa i bilo na uštrb iz= dašnosti. Dok se tada opravdanoj brizi za stalno pokriće potrebe na drvima jedino udovoljiti moglo polučenjem što redovnijega prihoda drva, te je dakle u tu svrhu stroga potrajnost šuma imala neposredno služiti kao sredstvo, to se današnjoj namjeri o postignuću sumjerne privrede izjednačbom prihoda drvš, tek posredno odgovara a ni to u podpunoj mjeri; nu ova se svrha i posve neovisno od svakoga prihoda u drvima u kud i kamo podpuaijoj mjeri polučiti može lih financijalnom izjednačbom privrede (ukamaćenjem odnosnih suvišaka prihoda i t= d.). Obzirom na ovu posljednju činjenicu zahtjev će potrajnosti i za takovu vrst šumskoda posjeda, za koju se danas što stroža izjeđaačba prihoda smatra neobhodno potrebnom, u budućnosti biti sveden na onu mjeru, koja će se iz unutrašnjih razloga i u posve slobodnom gospodarstvu uzdržati moći: nu danas bismo se ipak još ustručavali dopustiti, da obćine ili zaklade u svojim šumama do dobre volje sieku i harače, e da bi utržak ovoga prihoda koristno uložile na uhar onima, koji će ih u posjeda nasliediti. Već iz ovoga posljednjega navoda sliedi, da za prosudjivanje zahtjeva stroge potrajnosti, koja bi se još i danas dopuštati morala, treba razlikovati više kategorija šumskoga posjeda. Na stalnost i ujam.čenje prihoda imati će se uređjenje šumskoga gospodarstva najviše obazirati kod takovih šuma, kojih su posjednici tek privremen i užitniei, ili kojih svrha zahtjeva, da se poluče što primjerniji dohodci; ovakov je u prvom redu šumski posjed svih crkvenih osoba i zaklada (biskupija, stohiih kaptola, župa, sam.ostana, duhovnih redova i t. d.) isto tako kao svjetovnim zakladama namjenjeni posjed šuma, nadalje idu ovamo šume obćinske, gradske i sličnih zajedničtava, napokon cielokupui šumski imetak povjerbina (Fideicommis). Kod ove će se vrsti šumskoga posjeda morati uvažiti za uredjenje uzgoja sliedeća pravila: |