DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 29     <-- 29 -->        PDF

se oznažio njegov utjecaj na razvoj šume, još nam preostaje, da --uz svendiljno
iztraživanje u svrhu viešeuja prvoga pitanja ~ izmedju sjemenjaba, što
su odredjeiii m neku stanovitu stojbiau, odaberemo one, koji, pružajući u svakom
pogledu najbolje sjeme, ujamcuju najpovoljniji razvoj šuma.


Sada nastaje pitanje o utjecaja starosti sjemenjaka, o njegovom
zdravlju i porastu (Viichsigkeit), o njegovom vidu (Habitus) te načinu,
kako se,u nj diralo za vrieme njegovog obstanka (o. pn u koliko se smanjivala
njegova sadržina smole, da li mu se krošnja podkresivala, je li štetovao
od zareznika itd.).


Prije napomenuta Eeussova istraživanja dokazuju, da starost sjemenjaka
i na potomstvo utječe. Što se tiče zdravstvenoga stanja sjemenjaka^ R, Ha rt i g
doduše navađja u drugom izdanju svojega djela „0 bolestima drveća" na str. 16,
da je prelaz bolesti u bilinstvu nepoznat. To svakako odgovara današnjemu
stanju istraživanja, nu meni lebdi pred očima nasljednost nekojib bolesti u čovjeka
i životinja, pa kano da mi ne će s uma misao, da ta možda ipak postoji
analogija i u bilinstvu. Tužna sudbina čovjeka, koji je sa sobom već na sviet donio
klicu smrti — sušicu ili druge takove bolesti — svakomu je poznata. Ovdje se
prenosi bolest oplodnim sjemenom ili ženskim jajašcem a zametak (Embrjo) već
imade klicu bolesti u sebi. Zar se ne bi isto i u bilinstvu pojaviti moglo? Pitanje
ovo danas istom natuknuh; nu možda ne će biti bez uspjeha, stane li se
točnije izpitivati.


Pitanje, koliko djeluje porietio od sjemenjaka lošega porasta i vida,
fiešit će se daljnjim iztraživanjima,


Smolarenje se kod bora po Stogerovim iztraživaajima (Wiener
Centralblatt) lasno prepoznaje po kakvoći sjemena. Plodove svojih pokusnih
radnja pribrao je Btoger kako slieđi:


1. Smolarenje prividno ne djeluje na klicavost (Keimfahigkeit); niti stojbina,
niti položaj, niti zemljište ne uzrokuje bitnih promjena.
2. Smolareujem se umanjuje veličina i težina sjemena,
3. Rastline gube na životnoj snazi ili na uztrajnosti, a ovaj će gubitak
po svoj prilici djelovati i na razvoj buduće šume. S toga bi se imalo u šumogojstvu
jedino ono sjeme uporaviti, što dolazi od sjemenjaka, s kojega se nije
kupila smola. ~ Na sličan bi se način morao izpitati utjecaj klaštrenja (podkresivanja,
Schneitelung).


Postupak sa sjemenom do vremena, kad će se posijati, osobito je
važan za njegovu porabnu vrstnoću. To naročito vriedi za sjeme četinjača, koje
se kod umjetnog iztresivanja (Ausklengung) često izlaže velikoj vrućini.
U tom je smjeru Kienitz („Einfluss đer Gewianungsart der Kiefernsamen
auf die Keimthatigkeit derselben, ForstL BL 1880.) izvadjao pokuse te
je našao, da je većina sjemena, što nije niklo, oštećena prevelikom vrućinom
kod iztresivanja. Dokazalo se, da sušenjem sjemena nad ognjem gotovo 30o/o
klica propane. Suši li se sjeme kod prevelike vrućine, štetovat
će ne samo klicavost, već i daljnji razvoj presadnica^