DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 25 <-- 25 --> PDF |
3.-Pokusna istraživanja obavljaju stalno kod pokiisališta Bamješteni radnici. 4. Daše uzciiva jedinstven način postupka, sastaju se nadglednici pokiiJališta u periodigBiffi skupštinama te zajednički posjećuju pokusima namienjena mjesta. ^5. Kad su za pojedine pokuse razni upravitelj i pokušališta prikupili podataka, tada se prama zajedničkom zaključku grad ja preda stanovitoj vrstnoj osobi, koja će ju konačno obraditi. Izbor ogoja u šumskom gospodarstvu. Izviestio pristav c. kr. pokusališta u Mariabrunnu đr. Adolf Ciesla r i šamarnik H. Eenss iz Bobrisa u sknpštinf međjuuarodnoga gosp. - šum, kongresa dne 6.rujual890„ u Beču u VI. odsjeku za šumarstvo. (Vidi str, 5T2, šum. lista god. 1890,) Ponajprije mi je ugodna dužnost, da se već radi same stvari najsrdačnije zahvalim odbora medjunarođnoga gospodarsko-šumarskoga kongresa u BečUj što je uvrstio u program razpravljanja od mene predloženo pitanje ^^o načinu obira (selection, ZucMwabl) u šumogojstvu". Ako se možda ustručavaloj da se ovaj predmet uvrsti u dnevni red, pošto imademo vrlo malo predradnja iz toga područja, na žalost se mora priznati istinitost posljednjega navoda; nu takav razlog podnipošto nije opravdan, jer ono nekoliko izvjestiteljevi]! rieči ponajprije imade svrhu, da, kao što i svako razpravljanje na toli znamenitom mjestu, pobudjuje šumare na živahnije djelovanje na tom potaknutom i neizpitanom nu doista zahvalnom polju. Nije to sada prvi put, da se razpravlja o potrebi sustavna obira o šumogojstvu„ Već se D a r v^a n bavio tim pitanjem; B u r c k h a r đ, (I pL F i s c h b a c h^ Baur, Booth, Kienitz, Turski^ Keuss, Velten a možda i tko drugi, ako sam čiju radnju pregledao, obradjivahu ovo pitanje, priznavajući mu posvemašnju opravdanost glede šumarstva. U najnovije sam doba i sam imao prilike, da se pozabavim izučavanjem toga predmeta a to me ponovno na daljnji rad ponukalo. Prije no podjemo dalje, nuždno mi se čini, da obilježimo pojam ,,obira" te mu označimo obseg, u kojem će se imati razpraviti u pređležećem slučaju. Lakše i točnije će nam to poći za rukom, ako li podieiimo pojam obira u njegove suvrsti. Imati ćemo: 1. metodični ili naumični i 2. prirodni ili nehotični obir. Onaj Izvađja šumarova ruka a ovaj je posljedicom prirodnih zakona. Sustavni, naumični, umjetni obir označen je nastojanjem čovjeka, da organička bića, u našem slučaju šumsko drveće, tako uzgoji, da što bolje odgovaraju nekoj izpravnoj, ođređjenoj svrsi. Na probit individua, na njegova što veću snagu za životnu borbu malo se pazi. Prirodni obir potječe iz sta.novite prirodne sile, koja samo za pojedino orgaaičko biće najpovoljnije uvjete odabire. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 74 — Odatle se može zaključiti, da se uviek ne sudaraju namjere umjetnoga obira s potrebami individua i vrsti u borbi za obstanak. Tovljenje blaga u gospodarstvu ne odgo.ara prirodnomu obiru. Umjetni odgoj Wlja u poljskom gospodarstvu — što se tekom posljednjega stoljeća a naročito za potonjih decenija popelo do upravo još nevidjene visine u postizavanju naumijenih svrha — čitavoj vrsti otegoćuje obstanak u borbi za život. Kad bismo na pr. gdje vani posijali zrnati sladovni ječam (Malzgerste), u nekoliko će godina jamačno propasti medju ostalim livadnim travama s lakim sjemenom, koje za svoj razvoj manje pogodnosti zahtievaju. Drugačije prilike nalazimo u šumarstvu: ako se ovdje nastoji oko izbora u odgoju, može se jedino za tim ići, da se za sječu uzgoje zdrava uztrajna stabla, koja su snabdjevena dobrim drvom i naglo rastu, a za tim teži i prirodni obir. U šumogojstvu dakle nisu spretne namjere prirodnog i umjetnog obira. Govorimo li danas o izboru odgoja, vazda razumievamo onaj umjetni obir, što u uredjenoj šumi prirodni razvoj iznajprije podupire i metodičkim izborom unapređjuje. Pitanje ob opravdanosti obira u šumarstvu imalo bi se već po analogiji s razplodom životinja i bilja smatrati riešenim, pošto za ječam, pšenica, korun i kukuruz isti prirodni zakoni vriede, kao što i za omoriku, jelu, bukvu i hrast. Kad je gospodarima za razmjerno malo godina pošlo za rukom, đa u području metodičkoga obira polučiše upravo izvanredne uspjehe, ni najmanje ne smijemo sumnjati, da će i šumari, dakako tek poslije nekoliko vjekova, svladavši velike potežkoće, dokazati iste uspjehe. Nas gumare doista smeta, te je ponajglavniji izvor dvojba o konačnom uspjehu, jerbo ćemo učinke svoga nastojanja u tom obziru jedva opažati u prvim zametcima, te što mi sami nikada konačnih uspjeha uočiti ne ćemo; ovi će se očitovati tek poslije više generacija šumskoga obstanka u čitavom svom obsegu. Oklievanje radi toli kasnih uspjeha danas je bez ikakvoga zamašaja. Uredba šumarskih pokušališta jamči za neprekidnost iztraživanja glede svakoga pojedinoga pitanja, koje bi se upravo šumarsko-znanstveno razpraviti imalo. Točno bilježenje pokusa i iztražnlh rezultata od generacije do generacije nadvladat če sve potežkoće, te će se ovo pitanj, lasno dešavati moći. Načela, na kojima se osniva čitavi postupak obira, jesu svojstva premjenljivosti (Variationsfahigkeit) i prolaznosti ili nasljedstvenosti (Vererbung). Glede šumskoga drveća veli Darvvin (Promjenljivost životinja i bilja sv, II. str. 27L): Obično naše šumsko drveće vrlo je promjenljivo, kao što se u svakom ovećem^ biljevištu opažati može. Pošto se pako šumsko drveće manje cieni od voćaka te vrlo kasno sjemenom radja, obir se u šumogojstvu ni uvadjao nije. S toga ni ne nalazimo u šumskog drveća točno opredieljenih plemena (rasa), koja bi u razno doba prelistavala, raznu veličinu postizavala i proizvadjala drvo, Uo bi za razne svrhe vriediti imalo — kao što to Mr, Patrick Matthews napominje. Dosad se nakze samo gdjekoji odrodi (Spielvarietaten), kadšto i prilično ogromni, nu ovi se bez sumnje takovima, kakovi su sada, iznenada pojaviše." |
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Promiemmo red toga, što je dosad navedeno, pa recimo: Kad W \e uz toli vanredEu premjeiiljivost našega šumskoga drveća oko toga nastojalo, da se uzgoje za pojedine stojbiiie prikladne vrsti, i kad bi se u šumogoj^tvu u obzir uzimali, odnosno točno proučili svi ođoožaji, koji u obće povoljno djeluju na raKvoj šumskoga drve(:a, tada bi jamačno već 2:a nekoliko naraštaja najsjajmji uspjesi nagradjivali naš rad. Razmotrimo u kratko dojakošnja opažanja u području obira u šumogojstvu, da vidimo, u koliko se dosad na nj obaziralo. Grigo r i Forre s („Gardener Chronicle" 1865. str. 699,) navadjaju, da su borove mladice, što se uzgojiše iz sjemena s europskoga kopna ili sa Škotske u Englezkoj vrlo razlike. Na one dvogodišnje presadnice s kopna studen je toliko djelovala, te su sasvim pospedjile a u ožujku sagnjile, dočim su mladice iz domaćega sjemena — u susjednom šumarskom vrtu —- ostale sasvim zelene. Slični se pojavi opažali i kod ariža (Pinus larix). Isto sam u potonje doba iz kusio točnim iztraživanjem kod borovih presadnica iz Švedske te iz srednje Europe. Ovamo idu i pokusne radnje Turskoga. Šumarnik Reuss u DtArišu shvatio je resultate svojih „Pokusa s jelovim sjemenom" (Wiener Centralblatt 1884) kako slieđi: „Što teže je sjeme, tim bolje je vrsti, odnosno potiče od starijega sjemenjaka (Mutterbaum). Što se tiče kakvoće, odlučno imadu prednost biljke, koje su nikle iz sjemenja od srednjih i starijih sjemenjaka. Iznos težine i obsega, što se izračunao kod četverogodišnjih stabala u obće svjedoči za veću vrieđnost srednjih i starijih godišnjaka´´. U ostalom je već prije vise od 200 godina uztvrđio J. Hanne r (Garđener Cbronicle 1843., str. 389.), „da je kod izbora sjemena ono sjeme najbolje, što je najteže te se privriedllo od najboljih i najkrepčih sjemenjaka^^ Po pL Baurovim i mojim iztraživanjima narastu iz sitnijega sjemena u prvim godinama uz inače jednake uvjete redovno slabije biljke. Baur veli na kraju svoje razprave ovako: „Scienim, da se ovdje radi o predmetu, što je po gospodarstvo od osobite važnosti te će se sravnjujućim iztraživanjima dalje dotjerivati." V i 1 m 0 r i n je u Barresu posijao u neposrednoj blizini sjemenja iz oajrazličitijih šuma, te je došao do ovih zaključaka: „Prema tomu, upotrebimo li ovu ili onu vrst sjemena, stvorit ćemo na istom zemljišta vriedniju ih lošiju porastlinu.´´ S toga se i plaća danas u Francezkoj po 16 for. za 1 kg. borovog sjemena iz Rige, koje se upoznalo najizvrstnijim. Pako izračunavanje postotka klicavosti daleko još zaostaje za pravom potrebom! B 0 0 t h navađja primjer iz svoga izkustva, koji jasno dokazuje, koli nuždan je brižan izbor sjemena. Na nekoliko slogova posijao je sjeme, što ga je uzimao iz vrećice odozgor prama dnu; slogovi, posijani sjemenom, što se nalazilo dublje u vrećici, urodili su krepčim i zdravijim biljkama, docim su rastUne nikle iz sjemena, koje se nalazilo u vrećici na vrhu, već poslije druge zime nastradale. Mladice pako, što bijahu uzrasle iz težega sjemena, osobito liepo uspievahu! |
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 76 — (Danckelmann´s Zeitschrift 1881., str. 331. ff. Bootli: „0 utjecaju sjemena na uzgoj presadnica´^). Dociffi će se gospodar na nju jedva i osvrtati, umni šumar nijedan ne će poricati uske sveze, što postoji medju porietlom sjemena obzirom na stojbinske prilike sjemenjaka i razvojem presadnice, koje su iz toga sjemena uzrasle. U svom djelu „Sijanje i sadjenje" navadja Burckhardt nekoje slučaje, gdje je slabo napredovanje borika i jelika be2 sumnje potjecalo odatle, što dotične presadnice uzrastoše iz sjemena, koje se nabavilo od sjemenjaka iz drugih stojbinskih prilika, Burckhard t je upozorio pokušališfca, neka o?o pitanje nastoje razjasniti. Tako je sudio iskusan strukovnjak prije više decenija, a opetujući ovaj poziv, nitko, mislim, ne će zavrieđiti priekora, J. a pL Fisclibacli već je g. 1848. (A. Z, i J. Z. 1848) predlagao, da se postojanim odabiranjem sjemenjaka neka uzgoje stanovite suvrsti u našega šumskoga drveća i da se pri tom osobita pozornost svratiti ima na ona svojstva, koja su važna po šumarstvo. Nu ovaj poziv ostade bezuspješan, kao što mu se ni g. 186L, kad bijaše obnovljen, nitko odazvao nije. U svojem vrlo zanimivom djelu: ;,Ueber Formen und Abarten heimiscber Walđbauffle" iztiče Kienitz , da će osobitim plodom uroditi pokusi, kojima je svi´ba, da umjetnim izborom odgoja usavršuju svojstva onoga šumskoga drveća, što svojim uspievanjem u našim predjelima oćito dokazuje, da mu prijaju naše zemljištne prilike. Posve je razumno, da je naše šumsko drveće svoje životne funkcije posvema uđesilo prama podneblju ili bolje reći prama stoj bini, na kojoj se već po više tisuća godina nalazi u prirodi i da biljke, što potjeSu iz njihovoga sjemena, isto takova svojstva nasljeđjuju. Više je no dvojbeno, da će omorike, što u blagom podnebju ravnici dobro uspievaju, posve odgovarati svrsi, kad je zasadimo u neprijatnom kršu vispoljana. Isto tako je danas još dvojben uspjeh, što bismo ga polučili protivnim postupkom. Za čudo se u novije doba kod uzgajanja inostranoga bilja iz sjeverne Amerike i Japana više pazi na porietlo sjemena, nego li se to sbiva kod domaćega šumskoga drveća. Čemu da uzkraćujemo svojim starim prijateljima, što inaće činimo za tuđjince, koji svoje vriednosti još ni dokazali nisu! Obirom treba dakle da se u prvom redu oko toga nastoji, te se za svaku vrst drveća i za svaku stojbinu upotrebljuje sjeme, što se privriedilo u predjelima, koji odgovaraju dotičnim prilikama. Jedino tako ćemo uzgojiti drveće, koje Je u gospodarskom obziru najprikladnije za zbiljsko stanje stojbine, pošto mu se prilagodiše njegove životne funkcije nasljedstvenošću već od nekoliko naraštaja.U istomsmjeru neka seizvadjaju takodjer iztraživanja u šumarskim pokušališ tima Za izpitivanja u području obira nadaju se još i ova gledišta: Kad se u oboe razjasmio porietlo sjemena´´obzirom na mjestae prilike ^ stojbinu -~ te |
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 29 <-- 29 --> PDF |
se oznažio njegov utjecaj na razvoj šume, još nam preostaje, da --uz svendiljno iztraživanje u svrhu viešeuja prvoga pitanja ~ izmedju sjemenjaba, što su odredjeiii m neku stanovitu stojbiau, odaberemo one, koji, pružajući u svakom pogledu najbolje sjeme, ujamcuju najpovoljniji razvoj šuma. Sada nastaje pitanje o utjecaja starosti sjemenjaka, o njegovom zdravlju i porastu (Viichsigkeit), o njegovom vidu (Habitus) te načinu, kako se,u nj diralo za vrieme njegovog obstanka (o. pn u koliko se smanjivala njegova sadržina smole, da li mu se krošnja podkresivala, je li štetovao od zareznika itd.). Prije napomenuta Eeussova istraživanja dokazuju, da starost sjemenjaka i na potomstvo utječe. Što se tiče zdravstvenoga stanja sjemenjaka^ R, Ha rt i g doduše navađja u drugom izdanju svojega djela „0 bolestima drveća" na str. 16, da je prelaz bolesti u bilinstvu nepoznat. To svakako odgovara današnjemu stanju istraživanja, nu meni lebdi pred očima nasljednost nekojib bolesti u čovjeka i životinja, pa kano da mi ne će s uma misao, da ta možda ipak postoji analogija i u bilinstvu. Tužna sudbina čovjeka, koji je sa sobom već na sviet donio klicu smrti — sušicu ili druge takove bolesti — svakomu je poznata. Ovdje se prenosi bolest oplodnim sjemenom ili ženskim jajašcem a zametak (Embrjo) već imade klicu bolesti u sebi. Zar se ne bi isto i u bilinstvu pojaviti moglo? Pitanje ovo danas istom natuknuh; nu možda ne će biti bez uspjeha, stane li se točnije izpitivati. Pitanje, koliko djeluje porietio od sjemenjaka lošega porasta i vida, fiešit će se daljnjim iztraživanjima, Smolarenje se kod bora po Stogerovim iztraživaajima (Wiener Centralblatt) lasno prepoznaje po kakvoći sjemena. Plodove svojih pokusnih radnja pribrao je Btoger kako slieđi: 1. Smolarenje prividno ne djeluje na klicavost (Keimfahigkeit); niti stojbina, niti položaj, niti zemljište ne uzrokuje bitnih promjena. 2. Smolareujem se umanjuje veličina i težina sjemena, 3. Rastline gube na životnoj snazi ili na uztrajnosti, a ovaj će gubitak po svoj prilici djelovati i na razvoj buduće šume. S toga bi se imalo u šumogojstvu jedino ono sjeme uporaviti, što dolazi od sjemenjaka, s kojega se nije kupila smola. ~ Na sličan bi se način morao izpitati utjecaj klaštrenja (podkresivanja, Schneitelung). Postupak sa sjemenom do vremena, kad će se posijati, osobito je važan za njegovu porabnu vrstnoću. To naročito vriedi za sjeme četinjača, koje se kod umjetnog iztresivanja (Ausklengung) često izlaže velikoj vrućini. U tom je smjeru Kienitz („Einfluss đer Gewianungsart der Kiefernsamen auf die Keimthatigkeit derselben, ForstL BL 1880.) izvadjao pokuse te je našao, da je većina sjemena, što nije niklo, oštećena prevelikom vrućinom kod iztresivanja. Dokazalo se, da sušenjem sjemena nad ognjem gotovo 30o/o klica propane. Suši li se sjeme kod prevelike vrućine, štetovat će ne samo klicavost, već i daljnji razvoj presadnica^ |
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Velte n (MittheiliingeB a d. forstL Yemichswe3eii Oesterreichs I. str.^44.)^ opažao je. da sjeme četinjača, što bijaše izloženo preveliko^j V r u ć i :i i, bez s u ni nje š t e t u j e na k 1 i c a v o s t i, ako se i ne umanji´ va?:đa iznos proklijaloga postotka. U ovom slučaja ne ^e biti samo to važno, da znamo, koliko je sjemena proklijab, H´-^go ćemo s tim spojiti i posebne pokuse 0 klie a vosti , koja se ponajpače o5ituje u stručiću (Keimkurve). Nu ovo obilježje ne čini mi se dostatnim, te ce biti nuždno, da se potraži koje još izrazitije. Ovaj tražaik izvodi iz svojih radnja sliedeći, obzirom na uporabljenu šumarsku znanost posve opravdani zaključak: „Ako klicavos t sjemen a nije posve normalna, na neizvjestBO će vrieme sad manje sad više utjecati i na daljnji razvoj biljaka, i to osobito onda, kad se presadnice u prirodi natječu raedjusobno a nesjačimbiljkamasvojevrstio^ Iz dosele navedenih strukovnih djela proizlazi, da iz krupnijeg a s j emenatiiču i krepce biljke! Kod obira će se dakle i kod njegovoga znanstvenoga obrazloženja morati u obzir uzeti i ova činjenica« Tako prelazimo od sjemena na same biljke. Tu se radi o onim presadnicama, koje se u sjemeništima uzgajaju u šumarske svrhe. Ukratko neka napomenem, da se ovdje i kod odabiranja za razsadnik i kod presađjivanja u šumu sveudilj udovoljavati mora zahtjevima obira, te se vazda uporabe samo najkrepče i najbolje razvijene biljke. Tekom daljnjega razvoja šume nastat će potreba, da se brižno izluče stabla, koja će preostajati i kod proredjivanja ikodposvemašae sječe. Onda će oni dielovi šume, u kojima se nalaze sjemenjaci, sastojati lih od takovih stabala, što su u svakom pogledu najbolje razvijena. U koliko se ovaj posljednji zahtjev sdružiti može s pravilima preborBe sječe, odredit će zajednička razprava o tom pitanju. Zaključak: 1. Da je sustavan odgoj u šumarstvu opravdan i nužđan, o tom nema sumnje, 2. U obsega prirodnih zakona, što vriede za organička bića, dosad su slabo izpitane potankosti probiti, koju može šumarstvo crpsti iz umnoga obira u šumogojstvu, te je važnom zadaćom budućnosti, da se ovo područje šumarske znanosti što marljivije i uztrajnije obrađjuje. 3. Najshodniji zavodi za ovakova iztraživanja svakako su državna šumarska pokušališta, u kojima se takovi pokusi bez prekidanja izvadjati mogu. 4. Izboru odgoja u prvom je redu svrha, da se za svaku stojbinu i za svaku vrst šumskoga drveća upotrebljava sjeme, što se na shodnom´ zemljištu privrieđilo, te da tako uzgojimo drveće, koje je na temelju svojstva nasljedvenosti već od nekoliko naraštaja najprikladnije za zbiljske stojbinske prilike i šumsko-gospodarskim zahtjevima najbolje odgovara. 1^^^^^ |
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 31 <-- 31 --> PDF |
5. Mraživaoja bi nadalje imala dokazati, koliko djeluje´ na pol _____ _ TOst, sjemeBJaka, .njegovo znanstveno stanje kao što i porast i vid, ođuosno" Štetiije li sjeme i biljka, akose usjemenjakdiralo(smoiarenjem,pođkresivanjemitd.). 6. Kod obira se ima odlučno paziti na kakvoću sjemena glede njegove zrnatosti (težine sjemena), na postotak klica 1 snagu klicavosti. 7. Obzir se ima uvažavati i kod izbora biljaka u sjemeništu i razsađniku, nadalje kod izbora stabala u prebornoj sječi i progalini. Zatim uze riec šumaraik H. Reuss iz Dobriša^^ter izviesti u istom predmetu što slieđi: Izvršujući šumari će ne doista vrlo uzradovati opazivši, da je na dnevnom redu pitanje o važnosti izbornoga odgoja u šumarstvu. Premda izučavanje i razjašnjivanje ovamo spadajućih pitanja ne zasieea toliko u područje prakse, ipak se obzirom na njezina razna izkustva i opažanja u mladim šumskim nasadima baš u praksi često nađaje misao, da bi se kod zasađjivanja i uzgajanja šuma pažnji na porietlo te izbor sjemena i presadnica mnogo veća vriedRost prilagati imala, nego li se to do danas dogadja. Uvede li se naime sustavni obir u odgajanju, sva je prilika, da će nam ovo pitanje postati mnogo jasnijim i to u takovom smjeru, gdje ćemo lasnije naći i savjeta i pomoći, dofiim se dosele gotovo ni ne zaađu uzroci, odakle nastaju te izčezavaju toli mnogobrojne premjenbe (Variation) i izrodi, kao što i neki patoložki pojavi, što se dosad tumače onom, rekao bi, kobnom teorijom o stanicam bludilicama (Seb-wermsporen), Stupajući kroz mlade _napade, šumar će, promatra li ih pozorno sve do onoga stupnja razvoja, gdje je od pojedinih stabala uzrastao sklop^ opažati nebrojene, vanredne, da zagonetne pojave; premda će si mnoge od njih tumačiti utjecajem spoljašnjih uzroka poradi neprestane i brze miene u krepčini i načinu ovih pojava, kao što i radi njihova posve razlikog^izražaja na pojedinim, neposrednom blizinom sđruženim stablima ipak će svedjer nastajati pitanje: Dokle se dadu ova opažanja zasliedjivati na pojedinim stablima? Ne potječu li stanoviti pojavi, što je već u prvom razvoju presadnica opaženo, možda od samoga sjemena? 0 nasljedstvenosti u bilinstvu i prenosivosti tipičnih svojstava, o utjecaju sjemenjakova zdravlja na vrstnoću sjemena i kašnjega naraštaja do danas još -vrlo malo znademo. Pojedinim se opažanjima i slučajnim izkustvima ne može prilagati veća vriednost, dočim su pokusi, što ih bijahu gdješto izvadjali, urodili posve spretnim rezultatima, koji ne samo da nisu ublažili postojećih protimba, nego su ih još i više zaoštrili. Oni su pokusi svakako dokazali, da su kod dosadašnjih izvađjaoja postojali uvjeti, koji su jednakost rezultata već u napried činili dvojbenom. Mje-li primjerice vrlo čudnovato^ što se prenos izvjestnih tipičnih osobina premjenjuje po godišnjacima, ili što sjeme istoga sjemeajaka jedne godine nikakvih osobitih svojstva ne prenosi, druge godine tek nekoja, a treće vrlo mnoga? |
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 32 <-- 32 --> PDF |
--- 80 — Upozoren od kneževskoga aadvrtlara Kalapse posijao sam sjenie đtaju piramidalnih kakovih 35 godina starih hrastova, što stoje u vrtu Bobriškogu vlastelinstva, te postigoh od dva usadjena godišnjaka u prvoga stabla jednom 22 postotka, drugi put 7 postotaka; a od drugoga stabla jednom 0 postotaka dragi put pako iiijeđooga stabla sa pyramiđahiom krošnjom. U ostalom se kod gojenja parkova često opažalo, da je raspoloživost za povraćanje i širenje premjenbenih pojava vrlo ovisna o vremenim prilikama i naravi pojedinih stabala. Ova nam opažanja jamačno dokazuju, da je ^nasljedstvenost slučajnih osobina u savezu s izvjestnim uvjetima, te je sva prilika, da se razlog tomu tražiti ima u samom oprašivanju. Vrlo je vjerojatno, da se opIodjeHJe jednođomoga drveća riedko vrši in- di vi dua ino čisto, te da priroda raznođobnim dozrievanjem" mužkoga i ženskoga cvieta na istom drvetu hoće, da u bilinstvu zaprieči razplod na istom stablu. U drugim pako slučajevima, gdje se opftdjenje vrši individualno čisto, vazda se i obilježje prenosi- Ako je ovaj nazor opravdan, onda je nasljedstveoost načelno dokazana, a nije izključena mogućnost, da su stanoviti patoložki pojavi uzrokovani sjemenom odnosno, da bolježljivost sjemenjaka utječe na kakvoću i izdašnost sjemena, a to tim više, sto individualno čišće se ovršilo oplodjenje. Na s toga, što se nasljedstvenost gdješto ne da jasno dokazati, niti se smije na prosto zabacivati, kao što se ni nema shvaćati kao neka na prirodnim zakonima posvema osnovana istina. Dok se u tom smjeru ne dodje do sasvim izpravnih nazora — a tomu se hoće truda i vremena — dotle bi se morala u području cjelokupnoga šumogojstva kud i kamo veća pozornost svraćati na obii^ Ponajpače će se morati nastojati, da se sjeme u šamogojne svrhe uzimlje samo od takovoga drveća, koje se može nazrievati dozrelim i zdravim, u ostalom pako ima sva ona svojstva, što se prama današnjemu stanju znanosti zahtievaju od stabla, koje se opredielilo sjemenjakom„ Pa i bilo podignuće u tom obzira potrebitih uredaba, a naročito polučenje poziioga nadzora kod sabiranja sjemenja, još dogo tek skromna želja naprama zahtjevima žumogojstva na veliko, ipak nema sumnje, te je vazda moguće, da se kod izbora šumskoga sjemena pazi i na još tako neznatne potankosti, ne bi li se bar ovdje uklonili štetni utjecaji i tako za» priečili krivi zaključci. Scienim dakle — kao što sam i drugdje svomu sudu dao izražaja — da je uporaba individualno čistoga sjemena, što se postiglo,od normalnih sjemenjaka, prva i najglavnija potreba u šumogojstvo. Jamačno je pako bez svakoga smisla, kad se n jednu ruku koristnim a i uuždaim priznaje proučavanje važnosti obira u šumarstvu kao što i istraživanje pitanja o nasljedstvenosti i prenosivosti u bilinstvu, a onda se kod šumarskdi pokusa upotrebljava kojekabo pomješano sjeme, za koje se ni ne zna, odakle potječe, Vriednost ovih pokusa doista ne će gubiti, bude li se za šumske nasade bar dotle trebalo individualno čisto sjeme, dok se konačno ne razjasni pitanje, da Ji u obće i koliko štete nanosi pokusu uporaba mješovitoga sjemena. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 33 <-- 33 --> PDF |
stalno je, da će izvadjaDJe pokusa s individualno čistim sjemeaom zadavati mnogo više posla, pošto će dotični šuraar morati sam upravljati sa svim pripravnim radnjama, ali će je bar točno aađzirati. Nu opreznim izborom šjemenjaka, potankim popisom njegovog obilježja glede stojbioe, kakvoće i osobitih njegovih svojstava, stvoriti će se za čitavi pokus osobito važna podloga. Prama nioj ćemo lasno upoznavati i tumačiti nestale pojave a imati ćemo pouzdano jamstvo, da u pokus nismo uvadjali štokakovih momenata, kojih niti po njihovu porietlu niti po zamašnosti ne poznajemo, te ih dakle ni izolirati ne možemo, Beziznimno smo pako izvrgnuti posljednjoj neprilici, ako smo si za pokus odabrali kakovo kupovno sjeme, što proizlazi od sjemenjaka razne starosti i raznih godišnjaka. U ostalom je jasno, da svaki pokus s individualno čistim sjemenom^ ticao se ma kojega specijalnoga pitanja, vazda imade svoju obćenitu vrieđnost obzirom na razjašnjenje pitanja o važnosti obira u šumogojstvu. Kake su danas prilike, upravo je izbor shodnoga sjemena u svrhu podignuća šumskih nasada naročito za šumogojstvo na veliko od znamenite praktične važnosti. Ponajveća se pak briga ima tomu posvetiti, da se presadnice uzgoje u što većoj blizini onih predjela, na koje se imadu zasaditi, ne bi li se tako predusrelo odviše oštroj promjeni stojbinskih prilika. Koliko sam ja izkasio, ne će biti najumjestnije, da se m uzgoj presadnica odabire najbolje i najhranjivije zemljište, ili da mu se hranivost gnojenjem povisi do nenaravna stepena. Svakim će bo pogoršanjem spoljašnjih životnih uvjeta znatno štetovati uspješni razvoj nasada, dočim će obratno organizam, koji prelazi u bolje prilike, mnogo živahnije napredovati i lakše podnieti poremećenje razvoja, što ga presadjivanje vazda uzrokuje. Obzirom, na vrlo obširno izvješće g. predgovornika, držim da nije nuždno, da se i nadalje upuštam u obćenita razmatranja, uu sasma sam uvjeren, da ne će biti s gorega, napomenem li ovdje u kratko nekoje potankosti, što se tiču niza onih pokusa, kojima sara odpočeo g= 1878. na imanju u Do brišu. Kao što će biti poznato mojim po zvanju drugovima iz Austrije a i čitateljima lista j,Centralblatt fur,das gesammteForstwesen% koji je u svoje vrieme prvi 0 tom donosio viesti, kod onih se pokusa poimence o tom radi, da se izpita đozrelost omorike s osobitim osvrtom na pitanje, da li i u koliko đjeluje^ starost sjemenjaka na razvojnost i izdašnost sjemena. Kako jur navedoh, tim- se pokusima na ponuku pokojnoga baruna Seckeudorfa bavim već od g. 1878. Iztraživanja obuhvaćaju 15 pokusnih radnja sa sjemenom 12 do 142 godišnjih omorika. Kod najmladjega se razreda uporavile češerike od četiri razna stabla; kod ostalih pako razreda uvjek samo češerike jednoga drveta, koje je obzirom nu stojbinu, zdravlje i porast točno opisano i zabilježeno. Čitavi postupak sa sjemenom rukovodio sam osobno uz najstrožu pažnju na jednako provadjanje. (Dosadašnje rezultate svojih pokusnih radnja izvjestitelj tek ustmeno u kratko navede, pošto ih prama današnjemu stanju dotjerati namjerava, a dotičm podatci još prikupljeni, nisu). ^ ^ |