DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 22     <-- 22 -->        PDF

70 — ,


vremena


Pra?ilno je ustrojstvo šumarskih pokušališta potaknuto tek za
SXVL sastanka njemačkih gospodara i šumara u BeSu od 31. kolovoza do


5. rujna g. 1868., kad je 4 rujna u šumarskom odsjeku na raspravljanje došlo
pitanje: Postoje li dosada orgasizovana i jar djelujaća pokušahšta za šumarsku
struku? Je li hora, da se stane oko njihova uređjenja nastojati i kako^?
Na predlog saskoga zemaljskoga Badšumarnika pL Kirchbacha izabrala
je skupština za pretres ovoga pitanja odbor, koji se već 23. studenoga 1869.
u Kegensburgu na viećanje sastao i pojedinim vladama predložio zapisnik svoje
sjednice. . , .


Povodom ovih zakljuSaka u Eegensburgu ustrojila su se u Njemačkoj od


g: 1870. u svim većim državama šumarska pokušališta (ukupno 9). ^ ,
Za tim su učestala u Austriji šumarska pokušališta pod vrhovnim vodstvom
ministarstva za poljodjelstvo. I druge su države medjutim na tom^ polju
postupale po istim temeljnim načelima, tako je uFrancezkoj g. 1882. podignuto
šumarsko pokušalište u savezu sa- šumarskom akademijom u Nancy-u, u Švicarskoj
postoji takova institucija od g. 1888. te je spojena sa savezničkim
šumarskim zavodom kod politehnike u Ztirichu, a i u Busiji se revno nastoji
oko podignuća shodnih šumarskih pokušališta. ."


Ustrojstvom posebnoga zavoda za izvadjanje šumarskih pokusa, stvoren je
doduše temelj uspješnomu razvitku, nu samo riešavanje pitanja svakako je tek
odpocelo,


U Njemačkoj, gdje su se najprije ustrojila šumarska pokušališta, odmah
se uvidjelo, da će se istom složnim sudjelovanjem raznih zavoda dotične zadaće
povoljno riešiti moći.


S toga su već mjeseca rujna" g/ 1872. sva njemačka pokušališta stupila
u savez, e da će moći djelovati na temelju jedinstvenih naputaka, čim će biti
lakše riešavanje pokušajnih zadaća kao što i saobćivanje polučenih rezultata.


Ponajprije se izrađiše osnove^ koje na svim njemačkim pokušalištima sačinjavaju
temelj za izvađjaoje dotičnih pokusa.


Tako Je izpunjen neobhodno potreban uvjet jedinstvenoga izvadjanja pokusa.


Osnove, kojima se ođređjivao način postupka, obćenito su poprimljene, a
pojedine umjestne preinačbe i dopunbe medjutim su izvedene.


Vrlo je shodno, što su i ostala pokušališta izvan Njemačke, koja uz slične
uvjete djeluju kao što i družtvo njemačkih šumarskih pokušališta, poimence u
Austriji i Švicarskoj prihvatila bitne uredbe iz njegovog nacrta o postupku, te
ee se rezultati iztraživanja tako lakŠe i obćenitije upora viti dati.


Kao što pak uspjeh svake naredbe ovisi o načinu njezinoga provadjanja,
tako će i stečevine djelovanja u pokušaUštima istom onda odgovarati postavljenim
zahtjevima, kad će se naredbe upravo onako vršiti, kako to traži dotični nacrt.


Osnove o načinu postupka podnipošto nisu vojničke zapovjedi, koje čitav
posao određjuju ma i do najneznatnije potankosti, nego jedino sadržavaju naputke
za i2vadjanje znanstvenih pokusa, s toga se mora i inicijativi izpitatelja
koješta na volju pustiti. Nuz to treba i tu činjenicu na um uzeti da se o