DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 21 <-- 21 --> PDF |
pirično opažanje u šumi više ne dostaje, nego da ga mora popuniti šumarski pokus. I u šumarskim se družtvinia cesto pojavljivalo pitanje o važnosti sravBjujućili pokusa kao što i o potrebi uređjenja šumar^skih pokušališta, ali je u obće ostalo kod predloga i želja, premda je D. lieje r kod sastanka južnoĐjemačkih šumara u Darmstadtu medju članove porazdielio tiskan poziv u svrhu podignuća šumsko-statističkoga družtva i premda je g. 1846. objelodanio baš izvrstan naputak za šumsko-stati6ka iztraživanja, Što su unatoč velezaslužnim radnjama raznih izpitivača i pored svih poticaja govorom i pismom istraživanja u području šumarstva tekom toli dugoga vremena tek neznatno napredovala, ima se ponajpace tumačiti tim značajnim obilježjem šumarstva — kojim se ovo posljednje naročito od gospodarstva razlikuje — što naime mora u obzir uzimati toli obsežna razdoblja, koja za odgovor na većinu pitanja u velike premašuju trajnost djelatnosti pojedinoga izpitivača na njekom stanovitom mjestu. Osim toga zahtievaju ovaka iztraživanja, da se u najviše slučajeva isti pojav opaža uz razne uvjete, koji se pako jedino na medjusobno vrlo udaljenim mjestima naći mogu ; napokon su i nuždni takovi zahvati u šumarenje, kakovi se pojedincu činovniku ili učenjaku osobito uz predpostavu raznih posjednih prilika jedva dopuštati mogu. Nu ovakove radnje zahtievaju takodjer izdašnost i potrajnost novčanih sredstava, kojih na uhar zajednice zasebnici nipošto pridonesti ne će. Dok se dakle u bitnosti računalo djelatnošću pojedinaca te se očekivalo, da će se štogod koristna polučiti uredjenjem i popunidbom u strukovnim djelima izvještenih pokusa, razpisivanjem nagrada, podporom sa strane bogatih zasebnika i razpravljanjem o tom predmetu u šumarskim družtvima, dotle bijahu sva nastojanja bezuspješna. Tek kad se upoznalo, da za ovakova iztraživanja snaga pojedinca ne dotječe, te da je nuždno pravilno ustrojstvo, koje omogućuje nastavak pokusa bez obzira na stanovite osobe, čitavo je pitanje pošlo novim smjerom. Profesor Dn Ebermaje r izrekao je već prije kakovih 30 godina (Zeitschrift des land\Yirtschaftlichen Vereines in Bajern, Jahr 1861, str. 370 — 377.) sliedeća, još i danas pođpunoma priznana, temeljna načela: 1. Šumarski se pokusi ne smiju prepuštati maru pojedinaca, nego je potrebno, da se uprava svakoga pokušališta povjeri baš u tu svrhu namještenim osobama, 2= feumarska pokušališta treba da su državni zavodi, kojih je vrhovna uprava podčinjena najvišoj šumarskoj oblasti. Tekom 1860-t.ib godina pridošlo je k pokusima, koje su već prije izvele pojedine državne uprave dakako, da namire lih mjestnim potrebama, najskorije ustrojstvo pokušališta u modernom smisla uz pripomoć i poticaj pojedinih uprava državnih šuma; ovdje se neka samo napomene uredjenje meteoroložkih postaja, iztraživanja o utjecaju sgrtanja stelje, pronedjajuih pokusa n Bavar^skoj, nadalje proriedjajm pokusi i šumsko-meteoroložka opažanja u Saskoj. |