DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 19 <-- 19 --> PDF |
»- 67 -^ Naročito naglasujem „uzčuva«, pošto se poslije Hiedjimarođnoga , gospodarsko- šumarskoga kongresa u Be&u g, I87a. tu i tamo pokazala dobra .Tolja, da se glede ovoga zahtjeva po jedinstvenoj osnovi postupa. Kako nas naime Dr, pL Lorenz o tom obavještuje, * kašnje se statistički kongres g. 1876. n Budimpešti bavio ođnošajima, u kojim se nalazi meteorologija i klimatologija naprama statistici zemljoteže te je uzrokovao, da se na međjunarođnom msteoroložkom kongresu u Rimu g. 1879, bliže pristupilo´ pitanjima 0 agrarnoj meteorologiji. U Rimu bio je izvjestiteljem Dr. pL Lorenz, te se na.temelju njegovoga predloga prihvatila sliedeća resolucija: „Da se što više unapriedi gospodarska i šumarska meteorologija, preporuka kongres za iztraživanje ovaj program: 1. Utjecaj meteoroložkih prilika na rašće (vegetaciju). 2. Utjecaj rašća na ´meteoroložke prilike« 3- Obavještaj gospodara o pogodi (vremenu), pošto kongres ovo pitanje odviše važnim drži, a da bi se odmah dali stvoriti pobliži zaključci, s toga nalaže svojemu medjunarođnomu odbora, da oko toga nastoji, kako bi se najdulje do slieđećega proljeća sastalo ,posebno vieće," koje će razpravljati o napredku gospodarske i šumarske meteorologije." Ovo se agrarno-meteoroložko vieće sastalo g. 1880. u Beču, te je odobrilo i pođkriepilo od minist savjetnika Dr. pl Lorenza zasnovani i obćenito dobro poznati program o šumsko-meteoroložkim opažanjima. U sastanku takovoga prama potrebi udešenog posebnog vieća nalazi se. po mojem sudu sredstvo za međjunarođno saobćivanje u području ovoga pitanja. ^Ostala su pitanja o gumarskim pokušalištima više manje mjestne važnosti. Što se ´ove tiče, dovode već i jednostavnija sredstva do svrhe. Takovim bi sredstvom za svako pokušalište označio samostalne periodičke publikacije o stanju te uspješnosti pokusa i opažanja kao što i međjusobno dopisivanje.. Prama današnjim se prilikama radnje šumarskih pokošališta na raznolik način priobćuju, kadšto i tako, da su vrlo težko pristupne, n. pr, u Francezkoj u „buUetins^ ministarstva za .poljodjeljstvo, a drugdje u godišnjem izvješću dotične sređištne oblasti, kojoj je pokušalište upravo pođredjeno. To su .bez sumnje vrlo nepovoljni odnošaji, ali će ih učestvujuće vlade i dotične oblasti već uz nešto malo dobre volje popraviti moći. Kao vrhunac onoga, što bi se dalo postići, na umu mi je utemeljenje centralnoga organa za sva gospodarska i šumarska pokušališta, što se nalaze u europskim državama. Ovaj si središnji organ umišljam kao periodički pregled (Revue) cjelokupnoga rađa na pokušalištima, kao vez, koji udružuje sve ove zavode i sve u njima đjelujuće izpitivače. Na temelju svojih razlaganja usuđjujem se predložiti slieđeće zaključke; 1, U suglasju s odlukom prvoga međjunarodnoga gospodarskoga i š-umarskoga kongresa u Beču g. 1873. izjavljuje se me d´juna rodni gosp. išum, kongres u Beču g. 1890. u tom * Oesterreichiscli-UBgarische Revne II. sv., Be5, Holđer 1887. |