DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 16 <-- 16 --> PDF |
^ u — Do^io. oBih devet zavoda u l^jemn^ vr^^a Jružtvu nJeinaSkih ŠBmarskih pokuža]išta^ koje je osobito shodno uredilo zajednižki postupak ne postoii niti medju ostalin. pokušalištima u Europi a luti medju njema6kim i ovima mkakova organizovau a sveza U „savezu^ njernackib dm.va _pako nalazimo organizaciju, koja ^ strogo .udeći -- nije medjunarodBa, nego je tek posljedica novo uredjenog državnog sustava Njemačke. Dosada su dakle europske države, koje se bave ustrojstvom šumarskih pokušališta, išle sasvim samostalnim putem. A to drugačije njje m moglo biti, pošto se već bečki kongres od g. 1873, za vnerae. gdje su podignuce šumarskih pokušališta toli živahno zagovarali i šumari i drugi prijatelji šumarstva, posve ravnodušno izrazio o potrebi medjunarodnoga razpravJjanja o tom pitanju. Oduševljeni izvjestitelj, profesor pl. Seekendorff, došao je do zaključka,^ da medju svim pitanjima pretežno šumsko-gospodarstvenoga sadržaja i medju ostalim fizioložko-kemičke naravi jedva ikoje nalazi, koje bi zahtjevalo, da se sustavno medjunarodnim putem iztražuje, vep da je jedino kod šumsko-meteoroložkih opažanja nuždan jedinstven postupak, e đa se tako konačno rieši pitanje o zaštiti šuma, U istom su smislu govorili izvjestitelj profesor Dr. E b e r m a y e r, tajni šumarski nadsavjetnik Dr. Judeich i šumarski nadsavjetnik Dr, Nord lin g e r — a to su doista znamenita imena i uvaženja dostojni sudovi. Dr, J u d e i e h označio je tada posve mjestnim pitanje, „kako se uzgaja drveće*** Što je g, 1873. kao zaključak prihvaćena resolucija izvan dnevnoga reda naglašivala, na to je smjeralo -— kao što je tada bilo, a i danas je posve opravdano — da se pobudi što svestranije zanimanje za podignuće pokušališta. A to je bez sumnje i urodilo dosta povoljnim plodovima! Nu 5. toeka resolucije od g. 1873, da se naime izabere stalno medjunarodno povjerenstvo u svrhu uspješnijeg izvadjanja šumarskih pokusa — dakle jedna od najznamenitijih organizatorni h ustanova — nikada se nije oživotvorila, a ja bih se usudio uztvrditi, da^ se ovaj projekt s toga nije dao izvesti, jer je odviše strogo vezan na točno izvršavanje dotičnih pravila. U području se ustrojstva šumarskih pokušališta u zadnjih dvadesetak godina za5;bilja polučiše mnogi znameniti uspjesi. Ako se dosad ipak još nekoja vrlo važna pitanja iz šumarstva i šumarskoga zakonodavstva riešila nisu, razlog se ima tražiti poglavito u tom, što su se pokušališta prekasno podigla, nadalje, što su zadaće pokusnih iztraživanja takove, da se tek u duljim razdobljima nešiti mogu; mnogo manje će pako biti kriv nedostatak medjunarodnog jedinstvenog postupka u pojedinim državama ili državnim skupinama. ^ Ako ikada, to je u 19. stoljeću nemoguće izključoo uživanje znanstvenih s ecevma. Književnost nam svima saobćuje plodove znanstvenih iztraživanja, zivahm promet odstranio e e-otovo sve zanriAl^A i;/...^ k ^ i pohtčke 1 covjekoljubne ideje sve više na to potiču, da se muževi iedaakih misb ^ težnja udružuju na plodonosno saobclvanje sv;jih nazora! |