DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 15 <-- 15 --> PDF |
narodne sveCanosti g. 1873. u Bec pozvala prvi medjunarodni kongres gospodara i šumara, razpravljalo se na službeni poticaj takodjer i o pitanju, kojebi straiie pokusnih iztraživauja trebale da se sa medjanarodnoga gledišta razprave, Nu ako li ja za svoju osobu ipak zagovaram staKoviste, da je u organizaciji šumarskih pokušališta (naglasujem u „organizaciji", pošto je to važno za slovo našega pitanja) jedva nuždno nastojati oko jedinstvenoga postupka u medjunarodiiom smisla, to polazim koli od dosadašnjega razvitka šumarskih pokušališta, toli od nazora, da znanstveno izpitivanje kao nešta medjunarodna samo po sebi i bez medjudržavnih organ iza tor ni h mjera posve lako obastati može. Razgledati ćemo ponajprije historicki razvitak našega pitanja. Već je regensburžka skupština od g. 1868= naglasila, da jedan te isti način ustrojstva ne može biti mjerodavan za sve moguće prilike, da se šumarska pokušališta u većim državama drugačije urediti imadu, nego Si u malim., ondje se moraju spojiti s vrhovnojn šumarskom obiašću, a ovdje sa strukovnim učilištima. Od tada je organizacija šumarskih pokušališta vrlo raznoliko napredovala, U Njemačkoj su napose u Badenskoj, Turingiji, Brunšvigu i Aizaciji većinom sdružena s upravom državnih šuma, u Pruskoj, Bavarskoj, Saskoj, Wi1rtemberžkoj i Heskoj-sa šumarskim učilištima. UFrancezkoj se na starodrevnoj akademiji u Nancy-u povjerilo stanovitom odboru, da šumarske pokuse izvadja na državnim posjedima. Tu se dakle radi o spoju dviju organizatornih načela. — U Švicarskoj je šumarsko pokašalište podignuto na savezničkoj politehnici u Ziirichu, U austro-ugarskoj je monarkiji organizacija s ove i s one strane Litave posve različna. U Ugarskoj su šumarska pokušališta; koliko mi je poznato, uzko spojena s upravom državnih dobara, U zapadnoj Austriji postoji od g. 1884. sasvim osebujno ustrojstvo, koje se i na autonomiju pojedinih zemalja obazire, a pogledom na osobito razvijeno šumarstvo u sjeverozapadnim predjelima i za tim ide, da i zasebni veleposjed što izdašnije sudjeluje kod izvadjauja šumarskih pokusa. Ova organizacija niti se ne oslanja na spojidbu sa šumarskim zavodima, niti s upravom državnih dobara. „Uprava šumarskih pokusališh^" dodieljena je prvomu odsjeku ministarstva za poljodjelstvo, u kojem je posebnom odboru povjereno viećanje o najvažnijim, tehničkim predlozima ovoga zavoda. Izvješća i osnove o radnjama predlažu se strukovujačkoj sjeđnicij koja sastoji od nnnistarskoga odaslanika i od zastupnika šumarskih družtava i pokušališta, te se godimice ili u dužim razdobljima u Beču sastaje- Zemaljska pokušališta imadu posredovati izmedju ministarstva i zasebnih posjednika šuma. Dotični zavod sam sastavlja osnove o načinu postupka, upravlja i nadzire sve pokuse, bilježi i obradjuje prikupljene podatke na svoju ruku izvadja šumarske pokuse u državnim i zasebnim "šumama pomoću svojih činovnika ili takovih zasebnika, koji kod dotičnih istraživanja sudjeluju, te se napokon bavi i pregledom šumskoga sjemenja. |