DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 14 <-- 14 --> PDF |
62 — glavnice. Ovaj i.iios, pridodavši mu svote privredjeBU iz nuzgređne sječe, sačinjava šumsku dobit - a višak .bilja polužene svote mora se kao glavmčna privreda nadalje ukamaćivati. Pošto je kod ovakvoga postupka važan jedino razmjer medju donekle normalnom i efektivnom šumskom glavnicom a ne njezina absolutna kolicma, te se toćan razmjer takodjer iz sumjerno krivili absolutmh brojeva postići može, s toga eventualno krivo izračunavanje dobitne mjere, ciene itd. - jerbo se na taj naćia iznos obiju glavnica jednako mienja — jedva^ da će znatnije utjecati na konačni proizvod raćuna — na absolutnu količinu š u m s k e d 0 b i t i. Pozivajući se na gore navedena razmatranja predlaže i z Y j e s t i t e 1 j s I i e d e ć u r e s 01 u c i j u : Pododsjek: „Šumsko gospodarstvo« VI. odsjeka gospodarskoga i šumarskoga kongresa drži, da se kod današnje ga stanja šumskoga gospodarstva zahtjev najstrože potrajnosti doduše mora napustiti, zato pako daje vrlo shodno, da se godimice sastavljaju izkazi o tom, da li se količina šumske glavnice sječom možda štogod promienila. Kojim načinom imalo bi se dosadanje ustrojenje šumsko-gospodarstvenih pokušišta nadopuniti, da se tim osigura jedinstveno postupanje pokusa i jedinstvena uporaba dobivenih podataka barem u onih državah i pojedinih zemijah, koje prema svojim kiimatičkim i kulturnim odnosajima dopuštaju zajednički postupak, koji se osniva na istih načetih glede riešit se imajućih pitanja, nu bez uštrba samostalnosti pojedinih zemalja? Izviestio minist. savjetnik Ludvig Dimit z iz Be6a u skupštini međjanarođnoga gospšumarskoga kongresa dne 6. rujna 1890. u Beču n VI. odsjeku za šumarstvo. (Vidi stranu 571. šum, lista od god. 1890.). Naš program, u kojem se od deset pitanja (u dotičnom odsjeku) tri bave ustrojstvom šumarskih pokušališta, očito dokazuje, koliko znamenita se važnost u nas pnlaže medjunarodnoj razpravi o rečenom predmetu. Na tom se stanovištu nalazimo, odkad se u obće pojavilo pitanje o ustrojstvu šumarskih pokušahšta. Kad je mjeseca kolovoza g. 1868. u Beču skupština njemačkih gospodara i šumara povjerila odboru zadaću, da sastavi osnovu o organizaciji šumarskih pokušališta, poslala Je Austrija jeseni iste godine svoga zastupnika u Eegensburg. Kad je kašnje austrijska vlada povodom one S e |