DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 14     <-- 14 -->        PDF

62 —


glavnice. Ovaj i.iios, pridodavši mu svote privredjeBU iz nuzgređne sječe, sačinjava
šumsku dobit - a višak .bilja polužene svote mora se kao glavmčna
privreda nadalje ukamaćivati.


Pošto je kod ovakvoga postupka važan jedino razmjer medju donekle
normalnom i efektivnom šumskom glavnicom a ne njezina absolutna kolicma,
te se toćan razmjer takodjer iz sumjerno krivili absolutmh brojeva
postići može, s toga eventualno krivo izračunavanje dobitne mjere, ciene itd.


- jerbo se na taj naćia iznos obiju glavnica jednako mienja — jedva^ da će
znatnije utjecati na konačni proizvod raćuna — na absolutnu količinu
š u m s k e d 0 b i t i.
Pozivajući se na gore navedena razmatranja predlaže
i z Y j e s t i t e 1 j s I i e d e ć u r e s 01 u c i j u :


Pododsjek: „Šumsko gospodarstvo« VI. odsjeka gospodarskoga
i šumarskoga kongresa drži, da se kod današnje
ga stanja šumskoga gospodarstva zahtjev najstrože
potrajnosti doduše mora napustiti, zato pako daje vrlo
shodno, da se godimice sastavljaju izkazi o tom, da li se
količina šumske glavnice sječom možda štogod promienila.


Kojim načinom imalo bi se dosadanje ustrojenje šumsko-gospodarstvenih
pokušišta nadopuniti, da se tim osigura jedinstveno postupanje
pokusa i jedinstvena uporaba dobivenih podataka barem
u onih državah i pojedinih zemijah, koje prema svojim kiimatičkim
i kulturnim odnosajima dopuštaju zajednički postupak, koji se osniva
na istih načetih glede riešit se imajućih pitanja, nu bez uštrba
samostalnosti pojedinih zemalja?


Izviestio minist. savjetnik Ludvig Dimit z iz Be6a u skupštini međjanarođnoga gospšumarskoga
kongresa dne 6. rujna 1890. u Beču n VI. odsjeku za šumarstvo. (Vidi
stranu 571. šum, lista od god. 1890.).


Naš program, u kojem se od deset pitanja (u dotičnom odsjeku) tri
bave ustrojstvom šumarskih pokušališta, očito dokazuje, koliko znamenita se
važnost u nas pnlaže medjunarodnoj razpravi o rečenom predmetu.


Na tom se stanovištu nalazimo, odkad se u obće pojavilo pitanje o ustrojstvu
šumarskih pokušahšta. Kad je mjeseca kolovoza g. 1868. u Beču skupština
njemačkih gospodara i šumara povjerila odboru zadaću, da sastavi osnovu o
organizaciji šumarskih pokušališta, poslala Je Austrija jeseni iste godine svoga


zastupnika u Eegensburg. Kad je kašnje austrijska vlada povodom one S e